Embedded Files
Brošura Znanstveni petak
Brošura Znanstveni petak
Klikom na sliku prelistajte brošuru s materijalima i prijedlozima za radionice, igre i pokuse.
Međunarodnog dana očuvanja ozonskog omotača
Međunarodnog dana očuvanja ozonskog omotača
Povodom Međunarodnog dana očuvanja ozonskog omotača održano je predavanje i radionica na temu ozon, njegova uloga i načini zaštite ozonskog omotača. Na radionici su učenici naučili kako napraviti prirodni dezodorans jer dezodorans u spreju, koji učenici najčešće koriste, oštećuje ozonski omotač.
Svjetski tjedan svemira
Svjetski tjedan svemira
Generalna Skupština UN je proglasila Svjetski tjedan svemira 1999. godine. Obilježava se svake godine od 4. listopada, dana kada je 1957. u Svemir lansiran prvi umjetni satelit Sputnik 1, do 10. listopada, dana kada je 1967. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila ugovor o načelima miroljubivog istraživanja i korištenja Svemira za boljitak ljudskog života, uključujući i Mjesec i druga nebeska tijela.
Ovogodišnja je tema Svemir i održivost.
Nastavnica Sanela Toša Ljubičić za sve one koji žele znati više pripremila je niz materijala i zadataka o umjetnim satelitima, a učenici su gradili satelite u programu Minecraft.
Učenici i učitelj geografije Goran Ledenčan te knjižničarka Nataša Mesić Muharemi snimili su TikTok video na kojem prikazuju udaljenost planeta u Sunčevom sustavu.
Svemir
Svemir
Svemir_priprema za nastavni sat.docxSvemir_nastavna priprema
Svemir 1_nastavni listić.docxSvemir 1_nastavni listić
Svemir 2- dodatni listić.docxSvemir 2_nastavni listić
Međunarodni dan izumitelja
Međunarodni dan izumitelja
Povodom Međunarodnog dana izumitelja organizirana je radionica po uzoru na Escape room. Učenici su na toj radionici rješavali matematičke zadatke, kombinirali i kritički razmišljali te se, ne manje važno, zabavljali pogađajući svjetski poznate hrvatske izumitelje.
Igrali su i kviz izrađen u web alatu Genially.
Sunce u Minecraftu
Sunce u Minecraftu
Ciljevi učenja:
Opisati osnovni kemijski sastav Sunca.
Upoznati se s ulogom Sunca u Sunčevom sustavu.
Nabrojati planete Sunčevog sustava.
Prva faza naše lekcije bila je posvećena Suncu, centralnoj zvijezdi u Sunčevom sustavu. Učenici su istraživali kemijski sastav Sunca te su saznali da je većinom sastavljeno od vodika i helija.
Nakon što su završili s upoznavanjem Sunca, učenici su krenuli u istraživanje planeta Sunčevog sustava. Kroz Minecraft, svaka od planeta postala je dostupna za istraživanje. Učenici su istraživali njihove karakteristike, veličinu, atmosfere i udaljenost od Sunca. Korištenjem Minecraft alata, kreirali su modele svake planete i stavili ih u odgovarajući redoslijed.
Ova aktivnost je omogućila učenicima vizualno razumijevanje Sunčevog sustava i kako su različite planete raspoređene u njemu.
Kroz Minecraft Education Edition, stvorili smo interaktivno iskustvo učenja o Sunčevom sustavu i kemijskom sastavu Sunca. Učenici su se upustili u virtualno putovanje kroz Sunčev sustav, proučavajući planete i Sunce.
Ovo iskustvo ne samo da je obogatilo njihovo znanje, već je također potaknulo njihovu znatiželju prema Svemiru i potrebu za kontinuiranim istraživanjem i učenjem.
Matematika može biti jako zabavna!
Matematika može biti jako zabavna!
U našoj je školi 1. prosinca održana Večer matematike u organizaciji Hrvatskog matematičkog društva. Glavni je cilj večeri popularizirati matematiku kao znanost, razviti pozitivan stav djece prema matematici te im pokazati koliko matematika zapravo može biti lijepa i zabavna. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu – zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo.
Sudjelovali su učenici od 1. do 8. razreda, već prema svojim željama, a pridružili su im se i učenici koji sudjeluju u Erasmus+ projektu Fun & Engaging STEM Activities For Tomorrow's World i projektu Znanstveni petak.
Neke od ponuđenih aktivnosti bile su: tangram, memory, domino, sudoku, igra asocijacije, različite društvene igre koje uključuju brojeve te igre i mozgalice za koje je bilo potrebno uložiti popriličan trud za njihovo rješavanje.u
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
Našu je školu posjetila znanstvenica Darija Ezgeta Balić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, u sklopu projekta More budućnosti te održala zanimljivo predavanje kojim nam je približila procese koji se odvijaju u moru i podijelila razne zanimljivosti iz morskog svijeta. Cilj je projekta prijenos znanja i jačanje svijesti o važnosti oceana za život na Zemlji kod djece školskog uzrasta.
Saznali smo nešto više o stanovnicima mora, zanimljivim nazivima školjaka, proučavali nevidljivi svijet mikroskopom te, zahvaljujući proširenoj stvarnosti, ronili u moru.
Učenici koji sudjeluju u Erasmus + projektu Fun&engaging STEM activities for tomorrow's world te učenici koji sudjeluju u projektu Znanstveni petak napravili su igru kojom upoznajemo znanstvenice koje su promijenile svijet!
Pravilno razdvajanje otpada
Pravilno razdvajanje otpada
Učenici od 5. do 8. razreda učili su kako pravilno odvajati otpad. Naučili su koja boja kante odgovara kojoj vrsti otpada, mjerili su količinu papira, plastike, organskog opada i metala u učionici geografije. Potom su u MS Excelu izradili strukturni dijagram koji prikazuje odnos pojedinih količina otpadnih tvari.
Učenici 6. razreda su na radionici izrađivali kante različitih boja te su razvrstavali otpad prema navedenim kriterijima. Naučili su kako neki otpad djeluje jednostavan za odložiti, dok drugi često zadaje brojna pitanja i otvara nedoumice. Takav primjer je s tetrapakom koji je primjer višeslojne ambalaže koja se sastoji od kartona i aluminijske folije. Mnogi su ga učenici pogrešno svrstali u papir.
Također, naučili su kako je potrebno ambalaže oprati prije odlaganja kako bi proces recikliranja bio što lakši. U navedenom procesu učenici su usvojili brojna nova znanja i vještine koje su prenijeli i u vlastita kućanstva.
Kako nastaje drveni ugljen?
Kako nastaje drveni ugljen?
Ugljen je fosilno gorivo koje pripada neobnovljivim izvorima energije. Uporaba ugljena kao energenta u industriji i domaćinstvu zagađuje okoliš i nije ekološki prihvatljiva. No, drveni ugljen ima svoju primjenu u likovnoj umjetnosti, ali i kada želite napraviti dobar roštilj.
Drveni ugljen se na veliko može proizvesti tako da se u iskopanu rupu u zemlji, dubine do 3 m i promjera 5 metara, slažu cjepanice drva (najbolje lipa, vrba, joha, breza) stožasto uspravno jedna do druge. U sredini se ostavi tuljac, okomito zbog paljenja. Iznad razine tla, nasipava se zemljom, nabija kako ne bi zrak imao pristupa. Kad se sve to složi, ispod se vrši zapaljenje suhim granjem i travom.Nakon što se drvo u sredini zapali na vrhu se vrši zatrpavanje dovoda zraka. Tada drvo tinja bez prisustva zraka. To tiho izgaranje, traje danima. Kada količina dima oslabi, znači da je sav materijal u drvu izgorio, odnosno drvo je pougljenilo.
Mi smo prilagodili cijelu proizvodnju našim uvjetima i učionici te s istim uspjehom proveli suhu destilaciju drveta. Aluminijsku foliju za kućanstvo (veličine A4) smotali smo u oblik cijevi te s jedne strane u nju ugurali desetak drvenih čačkalica. Taj kraj smo stisnuli čvrsto da ne ulazi zrak, a drugi kraj smo savili da bude poput dimnjaka. Na plameniku smo zagrijavali čačkalice u foliji te se ubrzo počeo razvijati plin i dim koji smo mogli zapaliti na vrhu dimnjaka. Kada je dim prestao izlaziti proces je bio dovršen. Nakon odmotavanja folije u njoj je bio vidljiv drveni ugljen i katran kao tekući nusprodukt destilacije.
Kako nastaju kisele kiše
Kako nastaju kisele kiše
Daroviti učenici petih razreda odlučili su upoznati svojstva pojedinih tvari koje su glavni zagađivači atmosfere te kako nastaju kisele kiše. Prvo smo pogledali edukativni film o nastanku kiselih kiša i posljedicama za okoliš, a nakon toga prionuli izvođenju pokusa.
Tijek pokusa. U Erlenmayerovu tikvicu unijeli smo zapaljenu sumpornu traku te tikvicu zatvorili kako se zagušljivi plin, nastao gorenjem sumpora, ne bi širio razredom. Prije samog izvođenja pokusa na stijenku tikvice zalijepili smo, namočen vodom, plavi lakmus papir te na dno tikvice stavili laticu cvijeta tulipana. Kada se plin počeo širiti po tikvici u trenu je plavi lakmus papir pocrvenio, a vremenom je latica počela blijediti. Učenici su na osnovu opažanja donijeli sljedeće zaključke:
1. Gorenjem sumporne trake nastao je plin sumporov (IV) oksid koji je vrlo neugodna mirisa
2. Sumporov (IV) oksid topiv je u vodi i otpanjem nastaje sumporna kiselina što je vidljivo na lakmus papiru jer je plavi lakmus papir indikator za kiseline. To je ujedno i objašnjenje kako nastaju kisele kiše.
3. Sumporov (IV) oksid izbjeljuje boje
Budući da se oksidi sumpora oslobađaju gorenjem fosilnih goriva (ugljen, nafta, zemni plin) još jednom smo potvrdili da ćemo smanjiti zagađenje atmosfere, a samim tim i nastanak kiselih kiša ako budemo koristili obnovljive izvore energije.
Dan planeta Zemlje
Dan planeta Zemlje
Dana 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje kada najjače, od svih ostalih dana u godini, ukazujemo na važnost našeg planeta. Važnost njenih resursa, očuvanja planeta, uvjeta življenja na planetu...
Svake godine bira se tema pomoću koje se promovira taj dan. Teme su obično usko povezane s aktualnim temama koje su zanimljive na globalnoj razini. Ove je godine tema „Uložimo u svoju planetu“.
U našoj školi već dulje vrijeme ulažemo u našu planetu recikliranjem otpada i ponovnom uporabom otpada kroz ekološke radionice, gdje od otpada stvaramo nove uporabne predmete. Također, edukacijom učenika nastojimo osvijestiti da je planet Zemlja naš dom koji moramo čuvati, ali i zahvaliti mu na svemu što nam daje. Tako smo i istraživali što nam priroda može dati kao prirodan lijek te su svoja istraživanja prikazali učenici sedmoga razreda kao male edukativne crteže te smo ih izložili u holu na panou. Vraćanjem prirodi, kao najboljoj učiteljici, vraćamo se svojim korijenima, a uporabom prirodnih preparata ujedno i smanjujemo količinu otpada (neispravno odlaganje medicinskih preparata kojima je istekao rok, kao i njihove ambalaže). Obilježavanje je prilika da shvatimo kako se ne isplati biti sebičan i da smo sami odgovorni za to kakav ćemo planet ostaviti svojim potomcima.
Budućnost je u našim rukama.
Je li nam jedna Zemlja dovoljna?
Je li nam jedna Zemlja dovoljna?
Učenici petih razreda s nastavnicom Andrejom Dorić naučili su što je ekološki otisak, kako ga izračunati te kako ga tumačiti.
Ekološki otisak (eng. ecological footprint) je, najjednostavnije rečeno, mjera ljudskog utjecaja na prirodne resurse. Prikazuje odnos između zahtjeva čovjeka i njegovih gospodarskih djelatnosti na Zemljino produktivno područje i Zemljine sposobnosti obnove. Ekološki otisak procjenjuje je li naš način života u skladu s prirodom tj. je li proizvodnja, transport namirnica, korištenje fosilnih goriva, izgradnja naših domova, korištenje prijevoznih sredstava...takvo da ne narušava prirodnu ravnotežu. Smatra se da je ukupni ekološki otisak stanovnika na Zemlji takav da nam nedostaje još pola planete da bi zadovoljilo način života ljudske populacije. Stoga je potrebno osvijestiti kakav način življenja treba provoditi da se Zemlja ne bi iscrpila i da bi se prirodno i redovito obnavljala.
Učenici su računali svoj ekološki otisak odgovarajući na pitanja na poveznici Kalkulator ekološkog otiska (footprintcalculator.org) i nismo baš bili zadovoljni rezultatima. Stoga smo raspravljali i svoje zaključke prenijeli na papir kao bismo ih se povremeno prisjetili i nastojali tako živjeti.
Probajte i vi!
Promatranje Sunca
Promatranje Sunca
Promatranje Sunca i Sunčevih pjega
Promatranje Sunca i Sunčevih pjega
Tijekom trajanja projekta u nekoliko smo navrata, kada nam je to vrijeme dopuštalo promatrali Sunce i njegove pjege. Zanimljivo je da, iako su Sunčeve pjege tamnija područja površine Sunca, za vrijeme povećanoga broja Sunčevih pjega, Sunčevo je zračenje veće jer su okolna područja Sunčevih pjega sjajnija i toplija. Sunčeva se pjega sastoji od tamnijega središnjeg područja (sjene ili umbre) okruženoga srednje tamnim područjem radijalno ispresijecanim svijetlim vlaknima (polusjenom ili penumbrom). Pojedina pjega prosječno traje kraće od desetak dana. Sunčeve pjege pojavljuju se između 7º i 45º sjevernih i južnih heliografskih širina. Obično se pojavljuju u ciklusima koji najčešće traju između 9,5 i 11 godina.
Tijekom trajanja projekta u nekoliko smo navrata, kada nam je to vrijeme dopuštalo promatrali Sunce i njegove pjege. Zanimljivo je da, iako su Sunčeve pjege tamnija područja površine Sunca, za vrijeme povećanoga broja Sunčevih pjega, Sunčevo je zračenje veće jer su okolna područja Sunčevih pjega sjajnija i toplija. Sunčeva se pjega sastoji od tamnijega središnjeg područja (sjene ili umbre) okruženoga srednje tamnim područjem radijalno ispresijecanim svijetlim vlaknima (polusjenom ili penumbrom). Pojedina pjega prosječno traje kraće od desetak dana. Sunčeve pjege pojavljuju se između 7º i 45º sjevernih i južnih heliografskih širina. Obično se pojavljuju u ciklusima koji najčešće traju između 9,5 i 11 godina.
Sunce oko nas
Sunce oko nas
Mali STEM-ovci na terenskoj nastavi na Đoli
Mali STEM-ovci na terenskoj nastavi na Đoli
Mali znanstvenici su morali proučiti tijek pokusa, uzeti sa stola potreban pribor, posuđe i kemikalije te napraviti strategiju, tj. podjelu posla unutar para kako bi pred svima prezentirali svoj pokus. Izvrsno su surađivali mali i veliki te se odlično nadopunjavali. Pokusi su bili vrlo zanimljivi, a neki od njih su: površinska napetost vode, utvrđivanje tvrdoće vode, soli u vodi, nitrati i nitriti u vodi, fosfati u vodi, pH vode, prozirnost vode... Došli smo do zaključka da je voda na Đoli jako tvrda, ima puno otopljenih Ca i Mg soli u njoj, blago je kisela i bogata je biljnim i životinjskim svijetom koji smo, na kraju, promatrali kroz lupe. Učenici su se međusobno bolje upoznali, jačali samopouzdanje i javni nastup, unaprijedili vještine koje su potrebne za izvođenje pokusa, rješavali problemske zadatke te izvodili zaključke.
Ovakav način poučavanja u STEM području je neophodan i nezamjenjiv. Osim toga učenicima je bilo vrlo zabavno, a iznad svega izazovno i poučno.
Subotnje slobodno prijepodne, nastavnica Andreja Dorić, knjižničarka Nataša Mesić Muharemi i odabrani učenici sedmih i petih razreda, odlučili su provesti radno uz zanimljive pokuse u prirodnom okruženju. Sastanak je bio u 9.00 sati te smo svi skupa otišli do sjenice na Đoli kako bismo imali mjesto za pisanje i rad. Učenici su se podijelili u parove ( jedan sedmaš i jedan petaš) te dobili, nakon kratkog uvodnog predavanja, upute za rad. Pri radu smo koristili pribor i reagense koji se nalaze u Eco lab boxu, a sredstva su nam za kupnju doznačena iz projekta MZO za darovite učenike.
Petaši profesori kemije na jedan dan
Petaši profesori kemije na jedan dan
Učenici petih razreda naše škole tijekom godine odrađivali su mnoštvo pokusa pod nastavom prirode, ali i sudjelujući u različitim projektima i aktivnostima iz STEM područja. Naučili su kako sigurno, pridržavajući se svih mjera zaštite i opreza, izvoditi pokuse, bilježiti opažanja i izvoditi zaključke. Svoje znanje odlučili su podijeliti s učenicima prvog razreda kako bi potaknuli njihovu znatiželju, ali i upoznali ih s eksperimentalnim radom te ih zainteresirali za prirodoslovlje od malih nogu. Učenici petih razreda, koji su samostalno odabrali pokuse i pripremili potreban pribor i kemikalije, uz malu pomoć i asistenciju nastavnice Andreje Dorić, cijeli sat prvašićima su demonstrirali zanimljive pokuse. Kako upecati led, Kako jaje naučiti plivati, Zašto svijeća gori, Kako jaje ubaciti u bocu, Šarene olovke...Prvašići su pozorno i zainteresirano pratili, izvrsno odgovarali na postavljena pitanja i bili vrlo aktivni uz podršku njihove učiteljice Biljane Kodžoman.
Najveća nagrada svima bio je upit : „Hoćemo li sutra opet?“ Ovo je još jedan dokaz da se od malih nogu treba poticati zanimanje za prirodne znanosti, ali i naučiti opažati te kritički promišlajti.
Prikaz kemijskih elemenata u Minecraftu
Prikaz kemijskih elemenata u Minecraftu
Minecraft, popularna igra koja nas vodi u virtualne svjetove, ima nevjerojatan potencijal za obrazovanje. Kombinirajući zabavu i učenje, Minecraft Education Edition omogućuje nastavnicima i učiteljima da stvore dinamičnu okolinu za učenje. U sklopu znanstvenog petka provedena je radionica u Minecraft Education Editionu, koja je bila usmjerena na proučavanje kemijskih elemenata. Kroz ovu igru, učenici su imali priliku istraživati svijet atoma, elektrona, protona i neutrona.
Ciljevi učenja:
Opisati građu atoma
Definirani elemente po broju protona u njihovoj jezgri.
Učenici su bili pozvani u virtualni svijet kemijskih elemenata koji je izgrađen posebno za ovu radionicu. Korištenjem "Element Konstruktora," učenici su mogli stvarati različite kemijske elemente. Ovaj konstruktor omogućuje korisnicima da odaberu željeni broj protona, elektrona i neutrona pomoću klizača ili unosom brojeva u odgovarajuća polja. Naučili su da je atomski broj elementa jednak broju protona u njegovoj jezgri, ali da broj neutrona može varirati, stvarajući različite izotope.
Koristeći konstruktor elemenata u Minecraftu, učenici su imali priliku stvoriti 3-5 različitih elemenata i njihovih izotopa. Ovo im je omogućilo da praktično primijene svoje znanje o atomskoj strukturi i razumiju kako različiti izotopi istog elementa imaju različite mase.
Također su koristili kreator spojeva kako bi stvorili molekule pomoću različitih izotopa. Ova aktivnost potaknula je razumijevanje kako elementi i njihove izotopne varijante mogu reagirati i oblikovati različite spojeve.
Ove lekcije u Minecraft Education Editionu otvorile su vrata svijetu kemije za učenike starije od 10 godina. Kroz praktične aktivnosti i interaktivno istraživanje, učenici su razvili duboko razumijevanje toga od čega je svijet napravljen, kako su atomi organizirani i zašto su neki elementi češći od drugih.
Gapminder
Gapminder
Istraživanje kartodijagrama i dijagrama o upotrebi obnovljivih i neobnovljivih izvora energije.
Page updated
Google Sites
Report abuse