Priroda

kemijsko posuđe 

Praktičnim radovima do novih znanja 

vode 

Organizacijske razine u prirodi 

Poznati biolozi i njihova otkrića:

Engleski fizičar i matematičar Robert Hooke promatrao je 1665. godine pomoću složenog mikroskopa tanak komadić pluta. Njega je zanimalo zašto pluto pliva na vodi. Uočio je građu sličnu pčelinjem saću. Sitne pravilne pukotine u obliku šesterokuta nazvao je stanicama. Tako su otkrivene prve stanice. 

Tko je Alexander Fleming, a što je penicilin?

Penicilin je otkriven u Londonu, u rujnu 1928. godine. Povijest bilježi da je dr. Alexander Fleming, bakteriolog na dužnosti u bolnici St. Mary’s, po povratku s ljetnog odmora u Škotskoj, pronašao nered u laboratoriju. Inače su dr. Alexandra Fleminga smatrali vrlo nemarnim.

Nakon ispitivanja nekih kolonija bakterije Staphylococcus aureus, dr. Fleming je primijetio da se je plijesan nazvana Penicillium notatum naselila u Petrijeve zdjelice (staklene plitke posudice u kojima se uzgajaju bakterije na hranjivim podlogama, slična metodologija se koristi i danas). Nakon što je pažljivo stavio zdjelice pod svoj mikroskop, bio je zapanjen otkrićem da je plijesan spriječila normalan rast stafilokoka, jedne vrste gram-pozitivnih bakterija. Svoje otkriće Fleming je objavio u stručnom časopisu British Journal of Experimental Pathology 1929. godine. I to je bio tek početak 

Tko je bio Louis Pasteur?

Francuski mikrobiolog i kemičar,  proučavao je mikroorganizme koji su uzročnici alkoholnog i mliječnog vrenja. Otkrio je metodu pasterizacije kojom se namirnice mogu sačuvati od kvarenja bez promjene okusa.

Pasteur je prvi put otkrio cjepivo 1879., kada je proučavao bolest zvanu kokošja kolera. Do otkrića je došao slučajno izloživši piliće bakterijama. Pilići su se razboljeli, ali srećom bakterije su oslabile. Pasteur je primijetio da kada ih je ponovno pokušao zaraziti istom bakterijom, pilići su razvili imunitet na njih. U srpnju 1885. Pasteur je cijepio dječaka kojeg je ugrizao bijesan pas. Učinkovitost cjepiva protiv bjesnoće donijela mu je ogroman uspjeh. Izolirao je uzročnika bedrenice i napravio cjepivo.

Tko je bio Carl von Linne?

Stvorio je osnovu botaničke nomenklature, uvevši binarnu nomenklaturu, tako da svaka biljka ima dva imena – roda i vrste (latinsko dvoimeno nazivlje). Linnéov sustav biljaka održao se do našega doba. Njegov sustav imenovanja primjenjuje se i na životinje.

Linné je poznat kao otac suvremene taksonomije, a smatra se i jednim od začetnika ekologije.

Tko je Charles R. Darwin? 

Charles Robert Darwin, engleski znanstvenik i prirodoslovac. Darwin je autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodnog odabira. Ta teorija je po njemu dobila i naziv darvinizam.  

Tko je Gregor Mendel?

Gregor Mendel bio je austrijski znanstvenik koji danas slovi kao otac moderne genetike. Eksperimentima koje je proveo na grahu postavio je temelje nasljeđivanja gena.

Tko je bio Robert Koch?

Njemački liječnik, bakteriolog i higijeničar, potvrdio da je Bacillus anthracis uzročnik te bolesti i dokazao da se zaraza najčešće širi sporama. Otkrio je uzročnike tuberkuloze (Kochov bacil) i kolere. Sustavnom kininizacijom uspio je iskorijeniti endemsku malariju na Brijunima. 

Prijedlog aktivnosti na otvorenom

Započni sakupljati lišće

Skupljajući lišće, učiš o stablima i grmovima u tvojem okruženju. Pronađi što više različitih tipova lišća, umetni u novinski papir, osuši  prešajući. Osušene listove pričvrsti  ljepilom na čisti papir i potom utvrdi o kojoj se vrsti drveća ili grmlja radi. Ne zaboravi zapisati osnovne podatke: kojoj biljci pripadaju listovi, stanište i nalazište biljke, tko je i kada sakupio listove. 

Prijedlog za dodatnu aktivnost: Uzmi čisti list papira i pastelu , prisloni na koru drveta i pastelu okreni horizontalno te pritisni i radi otisak kore drveta. Priloži otisak kore drveta uz listove . 

Nahrani ptice 

Potrebno je pripremiti mast, nezasoljene orašaste plodove, zob, sjemenke za ptice te plastične posude za kalup, škare, drvenu  kuhaču i  metalnu posudu za zagrijavanje masti.

Uputa za rad: Rastopi 100 g masti  u metalnoj posudi,  dodaj  oko 250 g orašastih plodova, sjemenki žitarica ili ptičje hrane. Temeljito izmiješaj  sa svinjskom mašću, drvenom kuhačom  natiskaj u plastične čaše i pusti da se mast ohladi. Kad se smjesa stvrdne i ohladi, istresi na plastični podložak, uvaljaj u preostale sjemenke i  postavi na sigurno mjesto dostupno pticama ( pazi da mačke ne mogu nauditi pticama). Pritaji se i promatraj koje ptice posjećuju tvoje hranilište, fotografiraj ih!