Ovdje je poveznica na stranicu naše škole. Tamo možete naći sve bitne informacije o OŠ Milana Langa.
Ova stranica je namijenjena učenicama kao pomoć i podrška prilikom usvajanja pojmova iz područja znanaosti - prirode, biologije i kemije.
Izradila ju je učiteljica Valentina Martinček, prof.
ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA U NASTAVI PRIRODE I BIOLOGIJE
ELEMENTI OCJENJIVANJA:
1. USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA
Obuhvaća postignuća u kognitivnoj ili spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova i stručnog nazivlja, razumijevanje pojava i procesa u živom svijetu, objašnjavanje međuodnosa i uzročno-posljedičnih veza u živome svijetu te kompleksne međuovisnosti žive i nežive prirode.
a) USMENO PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE USPJEHA UČENIKA
Pod usmenim provjeravanjem podrazumijeva se učenikovo samostalno izlaganje, objašnjavanje, razumijevanje, povezivanje, dokazivanje ili odgovaranje na učiteljeva/nastavnikova pitanja. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se sustavno, u pravilu na svakom nastavnom satu, bez obveze najave. Iz usmenog odgovora učenik dobiva jednu ocjenu iz usvojenosti nastavih sadržaja (gdje se ocjenjuje učenikovo znanje na postavljena pitanja iz nastavnih sadržaja). Usmeno provjeravanje traje do 10 minuta, provodi se kontinuirano tijekom nastavne godine i uključuje sve obrađene nastavne sadržaje.
b) PISANO PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE USPJEHA UČENIKA
Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom. Svaki ispit traje do 45 minuta, a piše se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih cjelina. Pisana provjera (opseg i trajanje) se najavljuje učenicima i objavljena je u Vremeniku pisanih provjera sukladno Pravilniku o načinima postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj školi. Pisani ispit ocjenjuje se na osnovu postignutog broja bodova. Broj bodova je osnova za određivanje brojčane ocjene.
Prepisivanje tijekom testa rezultira oduzimanjem testa i ocjenom nedovoljan (1).
2. PRAKTIČNI RAD
U ovoj se sastavnici ocjenjuje učenikova sposobnost i vještina prikazivanja dostupnih podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni način te razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s različitih motrišta, smislenog raščlanjivanja problema (tabelarni prikaz, grafikon) i prikazivanja međuodnosa. U sklopu ove sastavnice vrednuju se samostalni praktični radovi, izvođenje pokusa (na satu i domaći rad), prikazi istraživanja, prikazi zaključaka rasprava, izrada i predstavljanje referata, herbarija, zbirki, plakata i seminarskih radova. Prilikom vrednovanja grupnog uratka u ovoj se sastavnici može ocijeniti učenikov individualni doprinos radu grupe.
Tijekom školske godine učenici su dužni donijeti radove na unaprijed zadane teme, u dogovoreno vrijeme na određeni nastavni sat. Način izrade je učenicima detaljno objašnjen na nastavnom satu, a vrijeme donošenja se najavljuje pet dana ranije.
KRITERIJI OCJENJIVANJA
USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRŽAJA – USMENO
OCJENA
OPIS POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5)
− učenik je svladao nastavno gradivo, samostalno iznosi činjenice, siguran i samostalan, brzo i logično zaključuje bez pomoći učitelja, uspješno povezuje sadržaje, uočava korelacije s drugim predmetima, s lakoćom odvaja bitno od nebitnog
− učenik samostalno opisuje i objašnjava različite procese, samostalno navodi vlastite primjere
− sposoban je prenositi znanje na druge
− učenik uspješno rješava problemska pitanja, te sigurno i jasno izlaže vlastitu argumentaciju
− stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije primjere
− razvio je mogućnost vrednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama i informacijama
VRLO DOBAR (4)
− učenik je usvojio činjenice, razumije gradivo i povezuje pojmove uz izrazito malu pomoć učitelja, služi se usvojenim znanjem, navodi vlastite primjere, uz malu pomoć rješava i složenije zadatke, obrazlaganje točno, logično, s razumijevanjem, znanje primjenjuje umjereno brzo, ali je ponekad nesiguran
− učenik pravilno objašnjava i primjenjuje većinu pojmova, zaključke donosi na već naučenim primjerima
− učenik uglavnom samostalno opisuje tijek nekog procesa i argumentirano odgovara na pitanja, uz eventualno postavljanje potpitanja
− posvećuje pažnju zadatku
− postiže vrlo dobre rezultate u odnosu na predviđena postignuća
− neovisno o inicijalnom predznanju ostvaruje izniman napredak i to ponajprije trudom i upornošću
DOBAR (3)
− učenik je usvojio činjenice, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti vlastitim primjerima
− ne povezuje pojmove u potpunosti, potrebna je pomoć učitelja
− samostalno rješava jednostavne probleme i zadatke, jasno izlaže sadržaj, ali je nejasan u argumentiranju
− razumije osnovne zakonitosti i pojave
− pojmove i pojave objašnjava na jednostavnim udžbeničkim primjerima, a stečeno znanje primjenjuje u novim situacijama uz pomoć nastavnika
DOVOLJAN (2)
− učenik prepoznaje ključne pojmove, ne razumije u potpunosti gradivo, iznosi stečeno znanje uz izrazitu pomoć nastavnika koji ga vodi i usmjerava kraćim potpitanjima
− pojave opisuje samo uz pomoć učitelja, ne povezuje činjenice
− odgovara po sjećanju, bez razumijevanja, do rezultata dolazi uz pomoć nastavnika
− usvojio je minimum ključnih pojmova na razini prepoznavanja
− učenik nabraja osnovne faze nekog procesa, ali ih ne može samostalno opisati i izvesti zaključke
NEDOVOLJAN (1)
− učenik nije usvojio gradivo, ne zna ključne pojmove, pogrešno objašnjava i ne povezuje gradivo, ne razumije smisao gradiva
− ne prepoznaje osnovnu tematiku, ne zna odgovor ni nakon znatne pomoći nastavnika
− ne izvršava zadatke, ne surađuje, ne želi odgovarati
− učenik nije u mogućnosti primijeniti najosnovnija znanja
USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRŽAJA – PISANO
Za pisane provjere znanja brojčana se ocjena donosi okvirno temeljem sljedeće bodovne skale izražene u postocima:
BODOVI % / OCJENA
89 – 100 odličan (5)
79 – 88 vrlo dobar (4)
59 – 78 dobar (3)
50 – 58 dovoljan (2)
0 - 49 nedovoljan (1)
PRAKTIČNI RAD
Individualni rad, grupni rad, problemski zadaci
OCJENA
samostalan, precizan i uredan u radu, proširuje znanja dodatnom literaturom, ima smisla za timski rad, vrlo aktivan i poduzetan, potiče druge na aktivnost, bilješke točne, potpune i redovite
odličan (5)
samostalan, aktivan i ustrajan, premda ponekad nesiguran i sporiji u radu, redovite i potpune bilješke, ima smisla za grupni rad
vrlo dobar (4)
uz učiteljevu pomoć uspijeva riješiti jednostavnije zadatke, povremeno se zalaže, površan i brzoplet, pa je u radu potreban poticaj i kontrola, bilješke neredovite i nepotpune
dobar (3)
skromne radne sposobnosti, potrebna stalna pomoć i navođenje učitelja, zadatke obavlja sporo, nesigurno, slabo surađuje u grupi, zadovoljava se djelomičnim rezultatima
dovoljan (2)
nema razvijene radne navike, nezainteresiran, odbija suradnju i pomoć, ponekad ometa nastavu, često ne nosi pribor ili ne vodi bilješke
nedovoljan (1)
OPISNO PRAĆENJE UČENIKA
Opisno praćenje učenika podrazumijeva njegove sposobnosti, marljivost i zalaganje, odnos prema radu, odnos prema učitelju i ostalim učenicima, te školskoj imovini, napredovanje ili nazadovanje u radu, urednost, interes za predmet i slično.
ZAKLJUČNA OCJENA
Zaključna ocjena iz prirode i biologije izraz je postignute razine učenikovih kompetencija i rezultat ukupnog vrednovanja tijekom nastavne godine. Kao početno polazište kod zaključivanja ocjene uzima se u obzir aritmetička sredina ocjena iz elemenata ocjenjivanja. Osim aritmetičke sredine, u zaključnu ocjenu ulaze sve bilješke praćenja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
Kako ćemo učiti?
- pažljivo čitati tekst u udžbeniku, promatrati i analizirati slike, crteže, grafikone
- redovito voditi bilješke na satu
- koristiti dodatne digitalne sadržaje (dopuna udžbeniku i radnoj bilježnici) i digitalne alate
- redovito rješavati RB i pisati odgovore na pitanja iz udžbenika
- izvoditi praktične radove, istraživanja i promatranja pojava i procesa te voditi bilješke
- gledati dokumentarne emisije i filmove
- pratiti aktualnosti u medijima
PRIBOR: udžbenik, RB, bilježnica A4 s kvadratićima, olovka, gumica za brisanje, 5 osnovnih bojica, škarice, ljepilo
Kako istraživati kao pravi znanstvenik?
Upotrijebiti svoja osjetila za opažanje svijeta oko sebe.
Pritom razmisli i odaberi temu o kojoj želiš više doznati kroz istraživanje.
Postavi istraživačko pitanje.
Istraživačko pitanje mora usmjeravati na istraživanje koje se želi provesti o uočenoj pojavi , promjeni ili problemu za koji ne znamo točan odgovor.
Primjerice: Može li biljka preživjeti bez svjetla?
Predvidi moguće rješenje istraživanja- postavi hipotezu.
Na temelju dosadašnjeg znanja napiši pretpostavku o razlogu uočene promjene ili pojave, odnosno predvidi što će se dogoditi.
Primjerice: Ako biljku stavimo u tamu, tada će ona uvenuti.
Provedi istraživanje.
Osmisli istraživanje ili pokus kojim ćeš ispitati moguće rješenje.
Pripremi potrebni materijal za njegovu provedbu.
Pažljivo mjeri i bilježi sve što se dogodi tijekom provedbe istraživanja ili pokusa.
Tijekom istraživanja ili pokusa važno je imati kontrolni uzorak i više uzoraka na kojima se provodi istraživanje (eksperimentalni uzorci).
Za provedbu ranije navedenog istraživanja o biljci, kontrolni uzorak bile bi biljke izložene svjetlosti. Eksperimentalne uzorke činile bi biljke kojima se mijenja količina dostupne svjetlosti.
Potvrdi rezultate.
Kako bi rezultati bili pouzdani, svako mjerenje / opažanje iz 4. koraka treba ponoviti više puta i na više uzoraka.
Obradi rezultate istraživanja i izvedi zaključak.
Prikupljene rezultate treba obraditi i temeljem njih doći do zaključka. Zaključak je izjava kojim se sažeto opisuje ono što smo spoznali tijekom pokusa ili istraživanja. Treba navesti je li moguće rješenje potvrđeno ili nije (je li hipoteza potvrđena ili nije).
Objavi rezultate.
Podijeli nova saznanja s drugima.
PS Nemoj zaboraviti uživati tijekom učenja istraživanjem!