Znanstvenici
VODITELJ PROJEKTA
Dr. sc. Robert Skenderović, znanstveni savjetnik
Rođen je 1972. godine u Zagrebu. Dvopredmetni studij povijesti i filozofije diplomirao je 1997. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2002. stekao je titulu magistra znanosti. Doktorsku tezu “Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala” obranio je 2005. godine na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. do 2007. radio je kao znanstveni novak na Hrvatskom institute za povijest, a od 2007. godine do danas radi kao znanstvenik u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Godine 2021. izabran je na radno mjesto znanstvenog savjetnika.
Usavršavao se na višemjesečnim stipendijama u Austriji (2001. godine) I Mađarskoj (2005. godine) Objavio je više od sedamdeset znanstvenih radova u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima, te više stručnih i znanstveno-popularnih radova. Sudjelovao je na više od sedamdeset znanstvenih skupova u Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji i Velikoj Britaniji.
Objavio je dvije autorske znanstvene monografije, suautor je dvaju srednjoškolskih udžbenika te je uredio četiri zbornika znanstvenih radova. Za autorsku monografiju „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“ (Subotica-Slavonski Brod, 2017.) dobio je četiri nagrade: godine 2018. nagradu „Mirjana Gross“ Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu za najbolju povijesnu knjigu objavljenu u 2017. godini; godine 2018. nagradu Grb grada Slavonskog Brod; godine 2018. nagrada „Emerik Pavić“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (R. Srbija) za najbolju znanstvenu knjigu o vojvođanskim Hrvatima u 2017. godini; godine 2019. nagradu „Tomo Vereš“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (R. Srbija) za najbolju knjigu u polju književnosti i publicistike u razdoblju 2016. – 2018. godine.
Do sada je sudjelovao u nekoliko znanstvenih projekata. Od godine 2015. do 2019. vodio je istraživački projekt “Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća” (HRZZ). Uz projekt „S(c)lavoni(j)a: ime, opseg i pogranični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“, čiji je voditelj, od 2021. godine sudjeluje i na projekt "Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće)".
Član je uredništva časopisa Scrinia Slavonica.
Popis radova u bazi CROSBI:
Pregled po CROSBI profilu: Robert Skenderović (CROSBI Profil: 16812, MBZ: 225601) - CROSBI (irb.hr)
SURADNIK
Dr. sc. Stanko Andrić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju
Stanko Andrić rođen je 27. siječnja 1967. u Strizivojni (kod Đakova). Diplomirao je 1993. latinski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom The miracles of St. John Capistran – historical and textual analysis (mentor prof. Gábor Klaniczay) obranio je 1998. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. Od 1996. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, u Slavonskom Brodu. U zvanju je znanstvenog savjetnika i od 2012. obnaša dužnost predstojnika Podružnice. Bavi se srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina, i to ponajprije crkvenom i kulturnom poviješću, kao i poviješću naselja i plemićkih obitelji. Živi u Osijeku.
Istraživao je u knjižnicama i arhivima u Rimu (stipendija Ecole française de Rome), Firenci (stipendija Fondazione Ezio Franceschini), Parizu, Budimpešti, Napulju, Beču, Leipzigu, Zagrebu itd. Od 1997. do 2013. vodio je tri znanstvena projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Od 2015. do 2019. bio je suradnik na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost “Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća” (voditelj dr. sc. Robert Skenderović).
Objavio je do sada ukupno više od 80 znanstvenih članaka u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima te 4 autorske znanstvene knjige: Čudesa svetoga Ivana Kapistrana. Povijesna i tekstualna analiza (1999; englesko izdanje: The miracles of St. John Capistran, 2000; mađarsko izdanje: Kapisztrán szent János csodái, 2009); Potonuli svijet. Rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju (2001); Vinkovci u srednjem vijeku. Područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske vlasti (2007); Rudina: benediktinski samostan sv. Mihaela Arkanđela (2020).
Kao priređivač ili urednik objavio je sljedeće knjige: Baltazar Adam Krčelić, Izbor iz djela (Vinkovci, 1999); Donji Miholjac od XI. do XX. stoljeća. Zbornik znanstvenog kolokvija (Slavonski Brod, 2010); Zavičajna čitanka. Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine (Zagreb, 2011); Mijat Stojanović, Sgode i nesgode moga života (Slavonski Brod – Zagreb, 2015) – suurednici Dinko Župan i Damir Matanović; Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija. Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu 23. i 24. listopada 2014. (Slavonski Brod, 2017) – suurednik Robert Skenderović.
Od 2001. glavni je urednik časopisa Scrinia Slavonica.
Objavio je u časopisima i knjigama više prijevoda s latinskog, francuskog, engleskog, slovenskog i mađarskog jezika. Uz to povremeno objavljuje i književnu prozu.
Za pojedine znanstvene radove dodijeljene su mu dvije nagrade: 2000. godišnja nagrada “Josip i Ivan Kozarac” za znanstveno djelo Čudesa svetoga Ivana Kapistrana; 2008. Zlatna povelja Matice hrvatske za znanstvenu knjigu Vinkovci u srednjem vijeku. Uz to je 2016. dobio plaketu Árona Mártona za “rasvjetljavanje prošlosti srednjovjekovne Ugarske i Slavonije te života sv. Ivana Kapistrana” (Zaklada Gábora Bethlena, Budimpešta, 2016) , kao i državnu godišnju nagradu “Vladimir Nazor” za književnost (2001).
Popis radova u bazi CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Andri%C4%87,%20Stanko%20%2825612%29|text|profile
SURADNIK
dr. sc. Hrvoje Kekez, izv. prof.
Rođen je 1980. godine u Zagrebu gdje je maturirao na Klasičnoj gimnaziji (1998.). Dvopredmetni studij povijesti i informatologije (smjer: arhivistika) diplomirao je 2004. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku tezu „Plemićki rod knezova Babonića do kraja 14. stoljeća“ obranio je 2012. godine, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te je iste godine na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, te potom 2017. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Tijekom studija usavršavao se na Institute of Medieval Studies, Univerity of Leeds, Ujedinjeno Kraljevstvo (2009.-2010.), a 2014. godine boravio je na poslijedoktorskom znanstvenom usavršavanju na Nanovic Institute for European Studies, University of Notre Dame, Indiana, Sjedinjene Američke Države.
Do sada je u raznim inozemnim i hrvatskim znanstvenim časopisima i zbornicima radova objavio četrdesetak znanstvenih radova, kao i više desetaka stručnih radova, te održao brojna izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima održanih u inozemstvu i u Hrvatskoj. Također je objavio dvije znanstvene monografije, te je uredio četiri zbornika znanstvenih radova, ali i samostalno i u koautorstvu objavio osam popularno-stručnih monografija. Također, do sada je sudjelovao u nekoliko znanstvenih projekata, od kojih je bio voditelj tri („Porijeklo, strukture i percepcije društvenih elita hrvatskoga srednjeg i ranog novoga vijeka“ (HKS), „Percepcije hrvatskih, slavonskih i dalmatinskih elita u kasnom srednjem i ranom novom vijeku“ (HKS), „Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije“ (HRZZ)).
Izbor iz bibliografije
Hrvoje Kekez, Krešimir Rregan, Zrin – srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i knezova Zrinskih - tvrdi grad, urbana aglomeracija i posjed (Zagreb: Srednja Europa, 2020.).
Hrvoje Kekez, Pod znamenjem propetoga lava: Povijest knezova Babonića do kraja 14. stoljeća (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016.).
Hrvoje Kekez, „Oxen, Pigs and Sheep in the Medieval City: Analysis of Regulations Concerning Domestic Animals in Statutes of Medieval Dalmatian towns“, Animaltown: Beasts in Mediaval Urban Space (Oxford: British Archaeological Reports. International Series 2858, 2017.), str. 69-76.
Hrvoje Kekez, „Croats and the Fifth Crusade: Did two members of the Babonić noble family accompanied King Andrew II of Hungary on his Crusade?“, The Fifth Crusade in the Context: The crusading movement in the early thirteenth century (Routledge: London-New York, 2016.), str. 205.-217.
Hrvoje Kekez, „The Travels of John Babonić: The Mobility of Slavonian Noblemen in the Fourteenth Century“, Travels and Mobilitiy in Middle Ages: From Altantic to the Black Sea, (Turnhout: Brepols Publishers, 2015.), str. 143.-162.
Popis radova u bazi CROSBI:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|hrvoje%20kekez|text|profile
SURADNIK
Ante Grubišić, prof.
Rođen je 1966. godine u Slakovcima. Dvopredmetni studij geografije i povijesti diplomirao je 1993. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1994. do 1995. godine radio je kao arhivist pripravnik u Povijesnom arhivu u Osijeku (danas Državni arhiv u Osijeku), a potom (od 1996. do 1999. godine) kao profesor geografije i povijesti u osječkim srednjim strukovnim školama i gimnazijama. Od 1999. godine zaposlen je u Muzeju Slavonije. Muzejski je savjetnik te voditelj Povijesnog odjela Muzeja. Trenutno radi na doktorskoj tezi “Stanje i promjene krajolika Vukovarskog vlastelinstva (1733. – 1848.) prema kartografskim izvorima” na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
U sklopu primarnog posla, priredio je samostalno i koautorstvu nekoliko većih izložbi s katalozima. Objavio je nekoliko stručnih i znanstvenih radova u časopisima i zbornicima, te četiri knjige građe od kojih posljednja Kartografski izvori za povijest osječke Tvrđe; odabrana građa - Kartographische Quellen zur Geschichte der Festung Essegg; Ausgewähltes material (Zagreb – Osijek, 2018.) ocrtava aktualni znanstveni interes za povijest kartografije, historijsku geografiju i povijest okoliša. Suradnik je istraživačkog projekta „S(c)lavoni(j)a: ime, opseg i pogranični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“(HRZZ).
Popis radova u bazi Crosbi:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Grubi%C5%A1i%C4%87,%20Ante%20%2836227%29|text|profile
SURADNIK
Dr. sc. Anđelko Vlašić, docent
Rođen je 1982. godine u Slavonskom Brodu. Doktorirao je povijesne znanosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2010. i magistrirao turkologiju i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. Radio je kao postdoktorski gostujući istraživač na Sveučilištu Koç u Istanbulu od studenoga 2014. do studenoga 2015. Radio je kao poslijedoktorand u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu od 2016. do 2018. Docent je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 2019. i ondje predaje kolegije iz hrvatske i svjetske povijesti ranoga novog vijeka i istražuje istu tematiku.
Završio je napredni tečaj turskog jezika u Centru TÖMER Sveučilišta u Ankari 2013. Osvojio je nagrade za izvrsnost na preddiplomskom i diplomskom studiju turkologije. Osvojio je stipendiju Vlade Republike Turske za ljetni tečaj turskog jezika u Ankari 2010., stipendiju Instituta Yunus Emre za ljetni tečaj turskog jezika u Istanbulu 2012., stipendiju Sveučilišta Koç za ljetni program povijesti i kulture Istanbula 2013. i stipendiju Turske zaklade za znanost (TÜBİTAK) za jednogodišnje postdoktorsko istraživanje u Istanbulu (2014. – 2015).
Zajedno s Oğuzom Aydemirom objavio je znanstveno-popularnu knjigu Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj / Traces of Ottoman Culture in Croatia (Denizler Kitabevi, Zagreb – Istanbul, 2015.). Autor je jedne uredničke knjige i brojnih znanstvenih i stručnih radova na temu političke i kulturne povijesti Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću, jugoslavensko-turskih odnosa u 20. stoljeću te povijesti Hrvatske i posebice Slavonije u 16. i 17. stoljeću.
Sudjelovao je od 2015. do 2019. godine kao suradnik na istraživačkom projektu „Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća” (HRZZ), a od 2021. godine suradnik je na istraživačkom projektu „S(c)lavoni(j)a: ime, opseg i pogranični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“ (HRZZ).
Istraživao je u Osmanskom arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske u Istanbulu, u Republičkom arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske u Ankari, u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i u Arhivu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u prijevodu knjige Pet gradova Ahmeta Hamdija Tanpınara (Antibarbarus, 2012.) i knjige Malo je sve Hakana Gündaya (Izvori, 2015.), a samostalno je preveo knjige Planina boli (Naklada Ljevak, 2013.) i Žene koje pušu u čvorove (Naklada Ljevak, 2015.) Ece Temelkuran te knjigu Bizantski sultan Selçuka Altuna (Fraktura, 2015.). Govori engleski i turski jezik, a služi se francuskim i njemačkim jezikom.
Popis radova u bazi Crosbi:
SURADNIK
Dr. sc. Milan Vrbanus, znanstveni savjetnik
Rođen je 1. lipnja 1970. godine u Osijeku. Dvopredmetni studij povijesti i arheologije diplomirao je 1996. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2002. stekao je titulu magistra znanosti. Doktorsku disertaciju “Društveno-ekonomske prilike u Slavoniji krajem 17. i početkom 18. stoljeća” obranio je 2006. godine na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. do 2008. radio je kao znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest, a od 2008. godine do danas radi kao znanstvenik u Hrvatskom institutu za povijest - Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Godine 2013. izabran je na radno mjesto višeg znanstvenog suradnika, a 2019. u zvanje znanstvenog savjetnika I. izbor.
Objavio je jednu suautorsku znanstvenu monografiju, četiri suautorske knjige građe, uredio jedan zbornik znanstvenih radova, pedeset znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima te pet priloga arhivskog gradiva u znanstvenim časopisima. Sudjelovao je na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj.
Do sada je sudjelovao u radu više znanstvenih projekata.
Član je uredništva časopisa Scrinia Slavonica.
Popis radova u bazi Crosbi: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Vrbanus,%20Milan%20%2829470%29|text|profile