Johann Wolfgang von Goethe (1749.-1832.) jedan je od najznačajnijih njemačkih književnika, izuzetno kreativna ličnost kojega su još za njegovog života mnogi pjesnici i kritičari smatrali pravim genijem epohe. Predvodio je pokret Sturm und Drang te weimarski klasicizam. Bio je izuzetno svestran, budući da se bavio i prirodoslovnim znanostima: botanikom, mineralogijom, anatomijom i drugim.
Johann Wolfgang von Goethe je poznat kao tvorac ideje i pojma "svjetske književnosti" kao kulturne vrijednosti čovječanstva.
Goethe je svojim djelom presudno utjecao na cjelokupnu kasniju njemačku književnost (Nietzche, Hesse, Thomas Mann), ali i na filozofiju i društvene znanosti (Hegel, Schopenhauer, Nietzsche, Jung, Wittgenstein…) Njegove su pjesme uglazbili veliki skladatelji kao što su Mozart, Beethoven, Schubert, Schumann, Brahms, Wagner, Mahler; prema Faustu opere i oratorije stvaraju Schumann, Berlioz, Gonoud i drugi, simfonije Liszt, Wagner i Mahler.
Recepcija i utjecaj Goethea u Hrvatskoj također su izuzetni; osobito ga se čitalo i često citiralo u njemačkom izvorniku. Njegova se dramska djela, u prijevodu i na izvorniku, u našim kazalištima izvode još od prve polovice 19. stoljeća – Egmont 1844, Clagiga 1870, a Faust je u Zagrebu od 1840. do 1860. bio izvođen tri puta na njemačkome. U 20. stoljeću izveden je Götz von Berlichingen (1911), Ifigenija na Tauridi (1941.) Za Drugog svjetskog rata na zagrebačkoj i osječkoj pozornici insceniran je prvi dio Fausta, obnovljen 1951. godine, u prijevodu Tita Strozzija.
Vrijedno je spomena i da je Nikola Tesla znao je cijeli tekst Fausta napamet, smatrao ga je najvećim književnim djelom, a ideja o rotacionom magnetskom polju pala mu je na um dok je u parku u Budimpešti recitirao stihove iz tog Goetheovog djela.