Kalendar događanja

Obilježava se u spomen na 10. rujna 1991. kada je održana osnivačka sjednica Hrvatskog olimpijskog odbora. Članovi osnivači bili su predstavnici 29 nacionalnih sportskih saveza olimpijskih sportova, te predstavnici Hrvatskog društva sportskih novinara, Sekcije za sportsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon privremenog priznanja Međunarodnog olimpijskog odbora, Hrvatska je 1992. sudjelovala na XVI. Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i Igrama XXV. olimpijade u Barceloni. Međunarodni je olimpijski odbor konačno priznao HOO 24. rujna 1993. godine. Hrvatski olimpijski dan posebno se obilježava od 2007. godine, kao nacionalna sportska manifestacija kroz niz sportskih priredbi u koje se uključuju svi građani, bilo individualno ili putem sportskih udruga i organizacija, obrazovnih ustanova i sl.

https://www.vecernji.hr/kultura/obiljezeno-700-godina-od-smrti-dantea-alighierija-1479358

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan demokracije obilježava se od 2008. godine s ciljem poticanja i jačanja demokracije u svijetu. Često se koristi kao prilika za procjenu stanja demokracije u svijetu, a ona se promatra u kao proces i kao cilj. Sloboda, poštivanje ljudskih prava i osiguravanje slobodnih izbora ključni su elementi demokracije. Ona pak pruža prirodno okruženje za zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava u svojoj punini*.

*prilagođeno sa stranice http://www.un.org/en/events/democracyday/background.shtml

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Na demokratski način donesite razredna pravila te razgovarajte o pravima i odgovornostima građana u demokraciji.
https://www.youtube.com/watch?v=KNbi4dfZNjQ

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Od 2015. godine obilježava se diljem Europe s ciljem poticanja i bolje vidljivosti aktivnosti, projekata i događanja koja promiču održivi razvoj i Globalne ciljeve održivog razvoja. ETOR koordinira ured Europske mreže za održivi razvoj (ESDN) u Institutu za upravljanje održivosti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Beču.

ODRAZ – Održivi razvoj zajednice koordinator je ove inicijative u Hrvatskoj*. Iako se inače obilježava krajem svibnja i početkom lipnja, 2020. se godine zbog Covid-19 pandemije odgodio za rujan.

http://www.odraz.hr/hr/novosti/odraz-ove-vijesti/sudjelujte-u-europskom-tjednu-odrzivog-razvoja-uzivo-ili-virtualno-i-budite-odrzivi

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Razmislite o aktivnostima koje biste mogli organizirati i provesti u svojoj školi i/ili lokalnoj zajednici a tiču se nekih od ciljeva održivog razvoja. Posjetite stranicu organizacije Odraz, inspirirajte se radom drugih i prijavite svoje aktivnosti u Europski tjedan!

Pogledajte animirani film „Planet u glavu“ o tome što su sve komponente održivog razvoja!

23. rujna obilježava se Međunarodni dan kulturne baštine. UNESCO- ov Centar za svjetsku baštinu potiče zemlje da čuvaju svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu koja je nastala kao rezultat različitih utjecaja i međusobne povezanosti raznih kultura i naroda. Kulturna baština jednog naroda istovremeno je baština cijelog svijeta. Zato UNESCO nastoji podići svijest o važnosti međusobne suradnje svih zemalja kako bi se ta baština očuvala. I mi , iako smo mala zemlja, imamo bogatu i raznoliku kulturnu baštinu koju smo naslijedili od naših predaka, a naš je zadatak da je čuvamo i njegujemo za buduće generacije.

Ovdje su samo neke od ljepota kulturne baštine RH koje se nalaze na Listi svjetske baštine:

1.Materijalna kulturna baština:

• ·Stari grad Dubrovnik

• ·Eufrazijeva bazilika u Poreču

• ·Povijesni grad Trogir

• ·Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku

2.Nematerijalna kulturna baština:

• ·Čipkarstvo u Hrvatskoj

• ·Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja

• ·Festa Sv. Vlaha – Dubrovnik

• ·Procesija za križen – Hvar

• ·Godišnji pokladni ophod Zvončara - Kastav

• ·Umijeće izrade tradicijskih igračaka – Hrvatsko zagorje

• ·Sinjska alka

• ·Nijemo kolo – Dalmatinska zagora

• ·Bećarac – Slavonija

• ·Klapsko pjevanje

• ·Medičarski obrt – Sjeverna Hrvatska

Američki književnik. Vjerno i dojmljivo slikao život američkih bogataša; predstavnik "izgubljene generacije". Romani: S ovu stranu raja, Veliki Gatsby, Posljednji magnat, Blaga je noć.

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Europska godina jezika 2001., koju su zajednički organizirali Vijeće Europe i Europska unija, uspjela je uključiti milijune ljudi diljem 45 zemalja sudionica. Njihove aktivnosti slavile su jezičnu raznolikost Europe i promicale učenje jezika. Nakon uspjeha te godine, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se slavi 26. rujna svake godine.

Opći ciljevi Europskog dana jezika su:

1. Upozoriti javnost na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje;

2. Promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe, koje treba njegovati i sačuvati;

3. Poticati cjeloživotno učenja jezika u školi i izvan nje, bilo u svrhe školovanja, za profesionalne potrebe, za potrebe mobilnosti ili užitka i razmjene*.

*Preuzeto sa web stranice Vijeća Europe o Europskom danu jezika

https://edl.ecml.at/Home/test-home/tabid/3168/language/hr-HR/Default.aspx

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite neki manji europski jezik (primjerice, finski, albanski ili baskijski).

Upoznajte se s njegovim porijeklom i razvojem. Naučite neke osnovne riječi i fraze.

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

UNESCO je 2002. proglasio Međunarodni dan prava na pristup informacijama na temelju europske Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i Konvencije o pristupu informacijama. Pravo na pristup informacijama ključan je dio Članka 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima: Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.

Cilj aktivnosti koje se organiziraju na ovaj dan je podizanje svijesti građana o pravu na pristup informacijama koje posjeduju, kojima raspolažu ili koje nadziru tijela javne vlasti, upoznavanje građana s pravima koja proizlaze iz Zakona o pravu na pristup informacijama, te poticanje tijela javne vlasti na veću otvorenost prema građanima.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Upoznajte se s radom info centra za mlade u vašoj regiji.

Istraži ulogu i zadaće Povjerenika za informiranje.

Taj dan služi oporavku gradova i jačanju svijesti javnosti o potrebi promjene obrazaca ponašanja koji bi bili u skladu sa zaštitom okoliša i poboljšanjem gradske pokretljivosti. Prvi put Europski dan bez automobila obilježen je 1998. u Francuskoj, u 1999. obilježavanju se priključuju talijanski gradovi, a svake godine obilježavanje Europskoga dana bez automobila poprima šire razmjere, priključuju se brojni europski gradovi, čak i zemalja koje nisu članice Europske unije. U pojedinim zemljama obilježava se u sklopu Europskog tjedna pokretljivosti, od 17. do 22. rujna.

Tijekom povijesti, žrtve su često bili klasici poput Joyceova Uliksa, Lawrenceova Ljubavnika lady Chatterley, Salingerova Lovca u žitu ili Harryja Pottera J.K. Rowling. Razlozi cenzure knjiga najčešće su politički, religijski ili moralni.

U Tjednu zabranjenih knjiga promiču se sloboda čitanja, slobodan i besplatan pristup informacijama, a uključeni su knjižničari, izdavači, prodavači knjiga, novinari, učitelji i svi čitači.

Iako se iz knjižnica uvijek čuje glas za poticanje čitanja, tijekom tih mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenoga koliko svake godine traje manifestacija, nastoji se još intenzivnije govoriti i na državnoj razini, ali i u lokalnim sredinama o knjizi i čitanju, a kroz raznovrsne programe knjižnice lokalno uključuju i građane. Cilj manifestacije je istaknuti iznimnu važnost knjige, ali i knjižnica kao mjesta javnog i slobodnog pristupa koja se sve više približavaju građanima.