Prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić

CROSBI: www.bib.irb.hr/pregled/profil/17449

Google znalac: scholar.google.hr/citations?user=qCdIqN0AAAAJ&hl=hr&oi=ao

Redovita profesorica na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru; predaje kolegije: Teorija književnosti, Hrvatska književnost 19. stoljeća, Teorija čitanja i razvoj čitateljskih kompetencija djece i mladih, Hrvatske spisateljice 20. i 21. stoljeća, a trenutno i Dječju književnost i književnost za mlade. Dosad je objavila tri znanstvene monografije. U koautorstvu je uredila jedan zbornik sa znanstvenoga skupa. Objavila je oko šezdesetak znanstvenih radova (najvećim dijelom u časopisima i zbornicima s međunarodnom recenzijom, klasificiranih u skupinama A1 i A2 i indeksiranih u bazama SCOPUS i WOS) te izlagala na oko četrdesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Od njezinih aktualnih interesa ističe se interes za proznu pripovjednu produkciju hrvatskih spisateljica 20. i 21. stoljeća gdje istražuje literarne konstrukcije identiteta i tjelesnosti. Na korpusu novije hrvatske književnosti nekoliko je godina istraživala reprezentacije materinstva unutar kojih se dotaknula i emocionoloških aspekata, koje ovim projektom planira produbiti i usustaviti. Zanima je odnos književnih i kulturalnih praksa, odnos teorija identiteta i književnih teorija, intertekstualnost i intermedijalnost književnosti, uz aktualizaciju u suvremenim interpretacijama tekstova. Dio znanstvenog interesa usmjerava i prema istraživanju čitateljskih kompetencija i teorijama čitanja općenito. Od stranih jezika govori engleski jezik, a služi se talijanskim, njemačkim i slovenskim jezikom. Znanstvene monografije: Stil Brižinskih spomenika s obzirom na pojam prenje (Književni krug Split 2006.), Moć i nemoć fantastike (Književni krug Split 2013.), Iskaz neizrecivog u poetici Side Košutić (Sveučilište u Zadru, 2021.).

Dr. sc. Rafaela Božić redovita je profesorica na Odjelu za rusistiku Sveučilišta u Zadru. Autorica je dviju znanstvenih monografija (Distopija i jezik: distopijski roman kroz oko lingvostilistike, 2013.; Sintaksa i stih, 2018) i jednog sveučilišnog udžbenika (Sintaksa ruskoga jezika: jednostavna i složena rečenica, 2017) te preko trideset izvornih znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađivala je na znanstvenom projektu MZOS Književni minimalizam (voditelj prof. dr. Josip Užarević) i u sklopu projekta objavila monografiju Distopija i jezik, a trenutno je voditeljica projektnog tima Sveučilišta u Zadru na Interreg projektu (Italija-Hrvatska) „Revitalization an Reuse of the lost heritage in the Adriatic landscape – REVIVAL". Održala je više javnih predavanja u Zadru i pozvanih predavanja na visokoškolskim institucijama u Sankt-Peterburgu, Moskvi, Beogradu i Göttingenu. U okviru programa Ceepus i Erasmus održala je predavanja na sveučilištima u Grazu, Ljubljani, Olomoucu i Lublinu. Od akademske godine 2010. članica je vijeća mentora doktorskog studija Sveučilišta u Zadru Humanističke znanosti, a od srpnja 2015. i voditeljica navedenoga doktorskog studija. Počasna je članica Udruge za ruski jezik i kulturu te članica Matice hrvatske, Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Hrvatskog filološkog društva i Svjetskog udruženja nastavnika ruskoga jezika (MAPRJAL i HAPRJAL). Godine 2014. dobila je za knjigu Distopija i jezik: distopijski roman kroz oko lingvostilistike nagradu SFERA za najbolji teorijski rad. U znak priznanja za postignuća u znanstvenom i nastavnom radu 2016. dobila je Rektoričinu nagradu Sveučilišta u Zadru.

Dr. sc. Gordana Čupković redovita je profesorica na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Bavi se poviješću hrvatskoga jezika i semantikom. Surađivala je na znanstvenim projektima o hrvatskom glagoljaštvu te o usmenoj i pučkoj baštini te na stručnim projektima zaštite nematerijalnih kulturnih dobara. Bila je voditeljicom kompetitivnoga projekta iz programa znanstveno-tehnološke suradnje sa Slovenijom. Autorica je 60ak znanstvenih i stručnih članaka te dviju znanstvenih monografija, urednica je jednoga zbornika znanstvenih radova i dviju stručnih knjiga.

Dr. sc. Adrijana Vidić docentica je na Odjelu za rusistiku Sveučilištu u Zadru. Predaje kolegije vezane uz rusku književnost 19. stoljeća. Doktorirala je 2011. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši doktorsku disertaciju "Ženska autobiografija u Rusiji: modeli osobnog i javnog". Vanjska je suradnica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Bila je izvršna urednica časopisa [sic] i CASCA. Zamjenica je pročelnice Odjela za rusistiku i voditeljica smjera Filologija - književnost na poslijediplomskom studiju Humanističke znanosti. Suradnica je na znanstveno-istraživačkom projektu "Modernizam i avangarda u jugoslavenskom kontekstu".

Dr. sc. Tea Rogić Musa zaposlena je u Leksikografskom zavodu ''Miroslav Krleža'' u Zagrebu. Od 2008. članica je uredništva Hrvatskoga biografskoga leksikona. Godine 2009. završila je doktorski studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tezom Metaforika u pjesništvu Krakovske avangarde. Godine 2011. izabrana u zvanje leksikografske suradnice u humanističkom području leksikografskoga rada, a 2014. izabrana u zvanje znanstvene suradnice u polju filologije na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2015. izabrana u zvanje leksikografa u humanističkom području leksikografskoga rada (hrvatska književnost).

Dr. sc. Danijela Marot Kiš izvanredna je profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje je predstojnica Katedre za teoriju književnosti i stilistiku. Predaje kolegije: Pregled stilističkih škola i pravaca, Književna genologija, Povijest romana, Tumačenje romana, Pojmovi u stilistici, Teorija i analiza diskursa, Tekstualnost i narativnost. Od ožujka 2006. do 2013: Istraživač na projektu financiranom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta: (Post)tranzicijski diskurs: reprezentacija, simulacija i identifikacija (voditelj projekta prof. dr. sc. Marina Biti). Od ožujka 2017. do svibnja 2019: Istraživač na projektu financiranom od Hrvatske zaklade za znanost: Politika vremena u post-jugoslavenskoj prozi: Imaginarne temporalnosti transnacionalnih književnih zajednica (voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović). Znanstveni interesi: teorija diskursa, diskursna stilistika, interdisciplinarna istraživanja literarnih fenomena, kognitivna znanost (kognitivna poetika), odnos jezika i mišljenja te jezika, kulture i identiteta s naglaskom na teorije (osobnoga) identiteta i proučavanje metaforičke uporabe jezika.

Dr. sc. Mirela Šušić radi kao docentica na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru na kolegijima iz metodike nastave hrvatske književnosti i novije hrvatske književnosti, a koja područja predstavljaju uži fokus njezinih znanstvenih interesa. Na Odjelu za kroatistiku, a u suradnji sa zadarskim osnovnim i srednjim školama, organizira i vodi metodičku praksu studenata hrvatskoga jezika i književnosti. Sudjeluje u radu raznih stručnih povjerenstava. Trenutno je zamjenica pročelnice Odjela za kroatistiku. Član je radne skupine za osmišljavanje i razvoj dokumenata Standarda zanimanja, Standarda kvalifikacija i Studijskih programa u polju kroatistike na projektu Kroatistika, Andragogija, Filozofija i Kulturologija - usklađivanje s HKO-om (KAFKa). Objavila je dvije knjige, veći broj znanstvenih i stručnih radova te je sudjelovala s izlaganjima na brojnim domaćim i inozemnim međunarodnim znanstvenim konferencijama.

Jelena Alfirević, mag. educ., philol. croat. zaposlena je kao asistentica na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u zadru. Završila je studij hrvatskoga jezika i književnosti te je nagrađena rektorovom nagradom za izvanredne rezultate postignute u studiju (na temelju postignutih ocjena, znanstvene i stručne aktivnosti) u akad. god. 2013./2014. Volontirala je u Međunarodnoj ljetnoj školi Zoranićeva arkadija i u međunarodnom umjetničkom projektu Dolazak u baštinu 2012. – Tertium organum; sudjelovala u projektima: Zadar čita, Dani kroatistike, Festival znanosti, Današnji zadarski govor, Mala škola glagoljice, Pričigin, Noć knjige i dr. Sudjelovala je u eTwinning projektima: Learning through baking (nagrađen europskom oznakom kvalitete) i Inspired by nature (nagrađen nagradom COMET). Surađuje na kolegijima: Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse, Hrvatska književnost baroka i prosvjetiteljstva te Medijska kultura. Pohađa poslijediplomski studij ,,Humanističke znanosti“ (filologija-književnost) Sveučilišta u Zadru te piše disertaciju Emocijski kodovi i tvorba identiteta u hrvatskim dramama 20. i 21. stoljeća, pod mentorstvom dr. sc. Kornelije Kuvač-Levačić. Članica je uredništva znanstvenog časopisa Magistra Iadertina te članica Matice hrvatske i Saveza za Poljica.