Kutak za roditelje

Kako djeci objasniti epidemiju koronavirusa?

Kako pružiti podršku djeci u periodu zdravstvene krize?

Zagrebačko psihološko društvo je objavilo izvrstan članak o podršci djeci u periodu zdravstvene krize. Naglašavaju da je važno razgovarati s djecom svih uzrasta. Iako mislimo da mali ništa ne razumiju, a veliki sve znaju, potrebno je stvoriti ozračje koje potiče razgovor, podršku, razmjenu mišljenja i pitanja.

Članak je dostupan OVDJE

"Naučimo djecu na psihološku otpornost, a ne na paniku" - Norvel

Dragi roditelji, prenosimo Vam nekoliko izvrsnih savjeta službe za mentalno zdravlje Norvel:

Mlađa djeca će se u ovom periodu više nego ikad ugledati na roditelje.

Učiti će kako u budućnosti odgovoriti na nešto nepoznato i upoznat će roditelje u sasvim novoj situaciji. Na nama odraslima je:

da i dalje ustrajemo u strukturi dana,
da prepoznamo kada trebamo uzeti pauzu,
da i dalje držimo do obiteljskih pravila,
da potičemo na strpljenje, najprije svojim primjerom,
da u rutinu uvedemo period bez ekrana,
da potičemo djecu da sudjeluju u kućnim obvezama,
da potičemo obiteljske vrijednosti,
da pomažemo, učimo novo, plešemo, vježbamo, igramo se, planiramo, zabavljamo se s ljubimcima...
da razgovaramo o svemu, pa i teškim i neugodnim emocijama...
da tražimo pomoć kada je potrebno.
da pokažemo djeci da i dalje postoji radni dio tjedna i vikend, da se i dalje krećemo i da i u ovome izabiremo kakvi ćemo biti.

Pokažimo da i dalje mogu računati na nas, da smo im mi sigurno mjesto!

Izvor: Norvel.hr

“Djeca i obitelji prije, tijekom i nakon potresa”

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba nakon potresa koji su pogodili područje Banovine izdala je besplatnu publikaciju kako bi informirali roditelje te im pružili podršku.

Publikacija je interaktivna pa uz savjete o tome kako razgovarati s djecom i kako se ponašati u slučaju potresa, predlaže i aktivnosti s djecom. Autori publikacije su psiholozi Poliklinike: prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, Krešimir Prijatelj i Mia Roje Đapić.

Nadamo se da će i vama biti od koristi!

Link za preuzimanje: https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/12/Djeca-i-obitelji-prije-tijekom-i-nakon-potresa-5MB.pdf

Kako djeca reagiraju i što trebam učiniti?

Izvor: Psychological First Aid Operations Guide, 2006. http://www.ptsd.va.gov/professional/manuals/psych-first-aid.asp

Prevela i prilagodila: Snježana Pejnović, dipl. psiholog

Potres svima poljulja osjećaj sigurnosti. Djeca mogu postati zbunjena, uplašena te možda neće razumjeti svoje osjećaje. Da bi ponovno stekla osjećaj sigurnosti potrebno je vrijeme, strpljenje i povjerenje u važne odrasle osobe u njihovom životu. Uplašena djeca često žele biti s ljudima koji im pomažu da se osjećaju sigurno i mogu se jako brinuti kad nisu zajedno s njima. Uvjerite dijete da ćete učiniti sve da mu pomognete da bude sigurno. Što prije uspostavite svakodnevnu rutinu. Zajedno razradite sigurnosni plan.

Djeca su različita i na stres će reagirati na različite načine. Mogu se vratiti nekim ponašanjima koja su pokazivala kada su bila mlađa, npr. sisanje palca, mokrenje, zalijepe se za vas.

Preuzeto s web stranice vrtića Pčelica Zagreb

Podrška-za-roditelje-djece-s-teškoćama (1).pdf

Klikom na sljedeće fotografije možete pristupiti dodatnim informacijama i materijalima:

Djeca u krizi i savjeti kako im pomoći

1. Usredotočite se na informacije i umirivanje

Pružite djetetu dobno prilagođene informacije o tome što je potres i kako on nastaje, kako biste mu pomogli da razumije situaciju. Držite se činjenica i ohrabrujte pitanja.

Razgovarajte o onome što se dogodilo - vi najbolje znate svoje dijete i koji način razgovora mu najbolje odgovara. Za neku djecu razgovor može potaknuti i olakšati zajedničko bojanje ili crtanje. Za drugo dijete će najbolje funkcionirati direktan razgovor licem u lice. Neka vam ton bude umirujući dok ponavljate poruku poput: "To je bilo zastrašujuće, ali sada smo na sigurnom."

Ne podcjenjujte moć zagrljaja!

2. Razgovarajte o pripravnosti

Pokažite djetetu gdje držite opremu za hitne slučajeve (torbu s osnovnim stvarima za brzi bijeg iz kuće u nuždi), sastavite listu ljudi kojima se dijete može javiti u hitnom slučaju i vježbajte postupak zvanja.

Djeca koja su zabrinuta zbog vjerojatnosti da će biti još potresa, osjećat će se sigurnije kad vide da su mama i tata spremni na brzu reakciju.

3. Zadržite rutinu

Iako je primamljivo zadržati sve ukućane na okupu, ako dijete ima dnevnih obaveza, držite se uobičajene poznate rutine. Za djecu je umirujuće i korisno vratiti se u rutinu.

Pokušajte održavati vrijeme obroka i vrijeme polaska na spavanje što je više moguće u uobičajenim okvirima. Djeca pronalaze sigurnost u rutini, a osjećaj da „život ide dalje“ pomoći će im da se osjećaju sigurno.

4. Naučite prepoznati kad trebate stručnu pomoć

Anksioznost je normalna nakon događaja poput potresa a kod djece se može manifestirati različitim ponašanjima. Djeca anksioznost mogu iskazati na različite načine:

Regresija sna, kontroliranja nužde ili ponašanja, plakanje, "zalijepljenost" na roditelja, razdražljivost, strah od mraka, strah od odvajanja, glavobolje, noćne more...

Iako su ova ponašanja uobičajena nakon traumatičnog događaja, ako ih dijete dulje iskazuje (duže od 4-6 tjedana nakon događaja), razmislite o tome da porazgovarate sa stručnom osobom i informirate se kako i kojim alatima pomoći djetetu da se nosi s anksioznošću.

5. Obratite pažnju na svoju anksioznost

Djeca najbolje uče iz onoga što vide. Stoga, ako im svojim primjerom pokazujete kako uspješno upravljati stresnim situacijama, i ona će naučiti da je njihov stres nešto s čime se mogu nositi. Potresi su nepredvidivi i nekontrolirani događaji što ih čini zastrašujućim za sve, a posebno za djecu.

Preneseno sa The Spinoff.nz

Prijevod: Harfa

Dodatni korisni izvori informiranja o ovoj temi:
https://kakosi.ffzg.unizg.hr/potres/?fbclid=IwAR2D6a2K6I_lRBUdyiBp5jj4DOhrLkeZNqwtdswotZ58KIpESL5hGQ2SzYQ