(10.12.1815. - 27.11.1852.)
Ada Lovelace britanska je matematičarka odgajana u strogom režimu znanosti, logike i matematike. Za vrijeme u kojem je Ada živjela to je bilo vrlo neobično obrazovanje za ženu. Od malih nogu pokazuje veliko zanimanje za strojeve.
Ada je bila suradnica Charlesa Babbagea, izumitelja analitičkog stroja. Upravo je ta suradnja i rad na tom analitičkom stroju obilježio njezin život. Analitički stroj na kojemu su radili Charles Babbage i Ada Lovelace imao je sve odlike modernih računala te je bio programibilan. Kada govorimo o odlikama modernog računala tada mislimo na: binarni sustav, ulazno - izlazne jedinice, jedinicu za pohranu podataka, centralnu jedinicu za obradu te programski jezik.
Adine bilješke o stroju sadrže ono što danas smatramo prvim algoritmom. Algoritam je konačni niz uputa koje računalo može izvršiti. Upravo je taj algoritam bio napravljen kako bi ga analitički stroj mogao obraditi. Zbog toga Adu smatramo prvom računalnom programerkom.
Ada je preminula u 36. godini od raka. Tijelo joj se nalazi u anglikanskoj crkvi sv. Marije Magdalene u Hucknallu, u Nottinghamshireu.
1970. - tih godina 20. stoljeća Ministarstvo obrane SAD-a projektira programski jezik zasnovan na Pascalu te ga u čas Ade naziva programski jezik Ada.
2009. godine utemeljen je Dan Ade Lovelace koji se obilježava drugog utorka u mjesecu listopadu. Toga dana slavimo postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inžinjerstvu i matematici.
(26.8.1918. - 24.2.2020.)
Katherine Johnson bila je američka matematičarka. Danas je spominjemo iz nekoliko važnih razloga. Katherine Johnson školovala se za doba teške segregacije u SAD-u zahvaljujući svome velikom talentu. Diplomirala je 1937. godine matematiku i francuski jezik te započela raditi kao učiteljica. Svjesna svojih sposobnosti i znanja započinje raditi u NACA-i gdje s afroameričkim ženama igra ulogu računala i izračunava složene matematičke proračune. Segregacijski uvjeti u kojima je radila uključivali su toalet, restoran, sobu za odmor i sobu za rad "za obojene". Takvim uvjetima ne dozvoljava da je ometaju te vrijedno radi i napreduje. Prelazi u Langleyev odjel za istraživanje leta gdje rade samo bijelci. Tamo sudjeluje na važnim sastancima i preuzima dodatne odgovornosti.
Spajanjem NACA-e i NASA-e zabranjuje se segregacija te 1960. godine Katherine Johnson piše svoje prvo izvješće te ujedno biva i prva žena kojoj to uspijeva. Nakon toga njezini se uspjesi samo nižu. 1961. godine izračunava putanju za raketu Freedom 7 te svojim radom pomaže da kapsula bude brzo pronađena nakon slijetanja. 1962. godine na zahtjev Johna Glenna (prvi Amerikanac poslan u orbitu i obilazak Zemlje) potvrđuje plan njegovog leta kojeg je isplaniralo elektroničko računalo. Katherine Johnson igra i ključne uloge za misije Apollo 11 i Apollo 13. 1969. godine dio je tima koji izračunava gdje i kada treba lansirati raketu za misiju Apollo 11 dok 1970. godine nakon prekida misije Apollo 13 njezin rad na sigurnosnim procedurama i kartama pomaže u postavljanju sigurnog puta za povratak posade na Zemlju.
Katherine Johnson dobitnica je mnogih nagrada među kojima je najviše i najprestižnije civilno odlikovanje Presidential Medal of Freedom koje joj je 2015. godine uručio predsjednik Barack Obama. 2016. godine snimljen je film Hidden Figures koji prati život Katherine Johnson te još dvije afroameričke matematičarke koje su radile u NASA-i. Posthumno je 2021. godine uvedena u National Women's Hall of Fame.