Autor: Vlatka Jeras
Kako nam učenje glazbene kulture može pomoći u svakodnevnom životu? Glazba:
razvija dijelove mozga povezane s jezikom i zaključivanjem
razvija kreativnost - pomaže u poboljšanju načina rješavanja problema korištenjem neizravnog i kreativnog pristupa putem zaključivanja koje nije odmah vidljivo
doprinosi boljem postizanju rezultata na ispitima i u domaćim zadaćama
povećava empatiju i poštovanje prema drugim kulturama
poboljšava disciplinu i sposobnost za timski rad
pruža sredstvo samoizražavanja povećavajući samopoštovanje
Autor: Vlatka Jeras
Fotografija pokazuje kompoziciju prirodnih neretuširanih fotografija snimljenih u periodu od deset godina. Lijevu spiralu čini 48 fotografija punog Mjeseca dok desnu čini 48 fotografija Sunca. Spirale su spojene Mjesecom u pomrčini (2018. godine) i Suncem u pomrčini (2015. godine) kako bi se stvorilo beskonačno kretanje.
Autorica fotografija je talijanska astrofotografkinja Marcella Giulia Pace inače učiteljica u osnovnoj školi u Ragusi (Italija).
Autor: Vlatka Jeras
Jeste li se ikada zapitali kako izgleda granica između dana i noći? Na Zemlji ne možemo uočiti tu granicu. Ako se udaljimo od Zemlje i pogledamo je iz svemira, prizor će biti veličanstven. Fotografija nam prikazuje taj prizor u trenutku kada se noć mijenja u dan na susjednom prostoru istočno od Republike Hrvatske.
Fotografija preuzeta sa https://www.pinterest.com/pin/536983955568118325/
Autor: Vlatka Jeras
Aksijalni kut je nagib između rotacijske osi objekta i njegove orbitalne osi. Upravo je on razlog izmjene godišnjih doba. Zbog njega se tijekom godine mijenja nagnutost Zemlje prema Suncu. Sama nagnutost Zemlje utjecati će i na kut pod kojim zrake Sunca padaju na Zemlju. Ako Sunčeve zrake uspravno padaju na sjevernu Zemljinu polutku (tada je kut manji), onda je tamo ljeto. To znači da će onda Sunčeve zrake na južnoj Zemljinoj polutki padati pod većim kutom te će tamo biti zima.
Promatrajući nebo i položaj Sunca kroz neki period možemo uočiti gore navedeno. Upravo je ta poveznica kretanja Sunca na našem nebu i izmjene godišnjih doba prikazana na fotografijama koje su snimljene tu periodu od prosinca 2020. do prosinca 2021. godine. Fotografije su snimljene tako da je izlazak Sunca gledan iz grada Edmontona, Alberta, Kanada.
Fotografije je snimio Luca Vanzella te su njegovo autorsko djelo na koje polaže autorska prava.
Fotografija je preuzeta sa https://science.nasa.gov/year-sunrises
Autor: Vlatka Jeras
Na kraju svake kalendarske godine možemo uživati u raznobojnim spektaklima vatrometa. No, jeste li znali da bez kemije nema ni vatrometa? Boju vatrometa određuje dodana sol. Soli su ionski spojevi građeni od kationa metala i aniona nemetala.
Crvenu boju daju soli stroncija, narančastu boju daju soli kalcija, žutu boju natrijeve soli, zelenu boju soli barija a plavu boju soli bakra. Ljubičastu boju dobivamo kombiniranjem komponenata barka i stroncija, srebrnu boju dobivamo od magnezija i aluminija dok bijelu boju dobivamo od magnezija, aluminija i titanija.
Autor: Vlatka Jeras
Ako neki predmet stavimo između izvora svjetlosti i zida, na zidu će se pojaviti sjena tog predmeta. Ako isto učinimo s upaljenom svijećom na zidu ćemo vidjeti sjenu svijeće ali ne i njezinog plamena.
Plamen svijeće je poseban i po svom izgledu i boji u svemiru u bestežinskom stanju. Plamen nema izduženi oblik već oblik kugle i plave je boje.
Fotografija preuzeta sa https://www.nasa.gov/audience/foreducators/microgravity/multimedia/me-candleFlame.html
Autor: Vlatka Jeras
Nakon buđenja - za aktivaciju unutarnjih organa
Nakon vježbanja - za regulaciju broja otkucaja srca
Pola sata prije obroka - za pomoć probavi
Prije kupanja - za smanjenje krvnog tlaka
Prije odlaska u krevet - za nadoknadu izgubljene tekućine
Kada se osjećaš bolesno - za hidratizaciju tijela kako bi ispravno funkcioniralo
Kada se osjećaš umorno - za punjenje organizma
Kada si okružen prehlađenim i bolesnim ljudima - ne dopušta infekciji da se nastani u tijelu
Autor: Vlatka Jeras
Jabuke postoje već dugi niz godina pa čak i stoljeća. Znamo da su stari Egipćani uzgajali jabuke u 13. st. pr. Kr, a arheolozi su pronašli dokaze njezina postojanja 6500. g. pr. Kr.
Jabuka je voće spominjano u Rajskom vrtu, Wilhelm Tell je 1307. g. prepolovio samostrelom jabuku na glavi sina. Newton je 1666. g. gledajući jabuku kako pada s drva došao do zakona gravitacije. O kojoj je jabuci riječ?
Jabuka gravenstein (gravitacija) prvi put je dokumentirana 1669. g. u južnom Jutlandu u Danskoj što znači da nije mogla Newtonu pasti na glavu. Jabuka Newton pojavila se tek 1759. g. na području New Towna, Long Island u SAD. Jabuka koja je Newtonu pala na glavu bila je sa stabla pod imenom The Flower of Kent. To je posebna vrsta jabuke iz 1629. g.
Autor: Vlatka Jeras
Mjesečeva duga nastaje kada se svjetlost punog Mjeseca lomi u kapljici vode. Vidljiva je pri vedrom i tamnom nebu s punim Mjesecom koji se na nebu nalazi nisko. Kako bi se vidjela Mjesečeva duga Mjesec se mora nalaziti iza leđa promatrača dok kišne kapi moraju biti ispred promatrača. Kako se sunčeva svjetlost odbija s Mjeseca i tek potom dolazi na kapljice, spektar boja je slabije vidljiv ljudskom oku te se obično prikazuje u bijeloj boji.
Mjesečevu dugu moguće je vidjeti na tek nekoliko lokacija na Zemlji: u američkom nacionalnom parku Yosemite, na Viktorijinim slapovima u Africi, na Havajskim Waimea slapovima, na Cumberland slapovima u Kentuckyju, na Skoggafoss slapovima na Islandu te na našim Plitvičkim jezerima.
Autor: Vlatka Jeras
Svakoga dana možemo promatrati izlazak i zalazak Sunca. Ali... Sunce nije ono koje se kreće nebom. Zemlja se okreće oko svoje osi. Kako bi napravila puni krug potreban joj je jedan dan (točnije 23 sata i 56 minuta). Zbog tog okretanja Zemlje nama, koji se nalazimo na njoj, se čini da nebeska tijela izlaze na istoku i zalaze na zapadu.
Autor: Vlatka Jeras
Uzimajući u obzir sve tipkovnice, uključujući i one na mobilnim telefonima, najčešće korištena tipka je razmaknica. Ona se pritisne čak šest milijuna puta u sekundi.
Druga najčešće korištena tipka je slovo "e".
Autor: Vlatka Jeras
Proces izrade stakla poznavali su još stari Egipćani 3500. g. pr. Kr. koji su izrađivali kuglice od stakla. Sami proces nije se bitno mijenjao. Ipak, teško je zamisliti kako je zrnati i grubi pijesak glavni sastojak glatkog i prozirnog stakla.
Kako bi dobili staklo najprije pijesak i dodane minerale stavljamo u vruću peć. U peći se mješavina tali te pretvara u tekućinu. Stvara se rastaljeno tekuće staklo koje se može obrađivati puhanjem ili lijevati u kalupe te prešati.
Pojedini elementi smijese daju određena svojstva staklu. Tako zbog olova staklo blista, a zbog vapnenca je čvrsto.
Staklo se može neograničeni broj puta reciklirati a da pritom ne gubi na svojoj kvaliteti.
Autor: Vlatka Jeras
Grčki matematičar Pitagora živio je u 6. st. pr. Kr.
Baveći se brojevima o njima je razmišljao na drugačiji način od nas. O neparnim brojevima, Pitagora je razmišljao kao muškima, a o parnim brojevima kao ženskima.
Bez obzira na ovaj neobičan način razmišljanja njegove teorije i izračuni još se uvijek upotrebljavaju.
Autor: Vlatka Jeras
Prosječna osoba tokom svog života pojede hranu mase jedna ulješure. Ulješura je najveća životinja sa zubima na Zemlji. Ugrožena je vrsta kita dužine 18 metara i mase koja može dosegnuti do 40 tona. Dakle, prosječan čovjek tijekom života pojede nevjerojatnih 40 tona hrane (što je 1,4 kg dnevno). Ako govorimo o tome koliko pijemo onda je to oko 59 000 litara tijekom života pri konzumiranju 2 litre tekućine dnevno.
Autor: Vlatka Jeras
Internet nema vlasnika u obliku jedne osobe, tvrtke ili vlade. Internet je globalna mreža koja sadrži milijune i milijune međusobno povezanih računala i poslužitelja. Rasprostire se cijelom planetom.
Iako nema jednog vlasnika, njezin rad nadzire neprofitna međunarodna skupina Internet Society koja uspostavlja sustav pravila za razmjenu podataka (protokola) te promiče razvoj mreže i mogućnost pristupa za sve.
Autor: Vlatka Jeras
Ako bilo koji broj pomnožimo brojem 9 te znamenke umnoška zbrajamo tako dugo dok ne dobijemo jednoznamenkasti broj, rezultat zbrajanja će uvijek biti broj 9.
Npr. 74 * 9 = 666 -> 6 + 6 + 6 = 18 -> 1 + 8 = 9
Autor: Vlatka Jeras
Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata kojeg je 1869. g. objavio Dimitrij Ivanovič Mendeljejev (njegov je ima 63 elemenata).
Iako engleska abeceda sadrži 26 slova koja su jednako važna, Mendeljejev je u svom periodnom sustavu upotrijebio 25 slova. Jedino slovo engleske abecede koje nije moguće naći u periodnom sustavu elemenata je slovo "J".
Periodni sustav elemenata se nadopunjavao te sada sadrži 118 kemijskih elemenata ali još uvijek se u njemu ne nalazi usamljeno slovo "J".