nastava

Svaki sport može ispuniti svoju svrhu i sigurnost kod učenika u radu tijekom vježbanja ako se poštuju određene smjernice koje osiguravaju kvalitetan rad i sigurno poučavanje učenika. Stoga ukratko će se ukazati na važne smjernice i preporuke  za kvalitetno provođenje nastave u kojoj se u jednom trenutku vježba i kreće u prostoru  dvadesetero ili više učenika. U poučavanju, učenju i igri se upotrebljavaju rekviziti, sprave i ostala pomagala. Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u poučavanju obuhvaća različite sportove, igre, vježbanjem učenici  stječu znanja i vještine te se utječe na razvoj učenika,  na kvalitetniji i raznovrsniji podražaj koji rezultira poboljšanja kognitivnih i motoričkih sposobnosti. Nastavni proces je usmjeren na sportove: rukomet, košarku, odbojku, nogomet, stolni tenis, badminton, plesove, gimnastiku i atletiku. Učenicima se pruža mogućnost upoznavanja sa svojim motoričkim sposobnostima i interesima kako bi se usmjerili u sportove i poboljšali svoju kvalitetu življenja kroz kretanje i igru u slobodno vrijeme. 

Za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture potrebno se pridržavati nekih smjernica sukladno ispravnim preporukama a koje utječu na  zdravstveno-higijenskim navike. 

Stoga bi učenici trebali nositi opremu koja je jednostavna i prozračna. Svi učenici trebaju imati bijele majice kratkih rukava( bijela majica bez natpisa ili naziva marke, bijela mogu se nositi majice od ERSTE plave lige i majice od sportskih praznika koje djeca dobiju i roditelji ne trebaju dodatno kupovati) (ne prekratke, ne dekoltirane, ne na tregere). 

Dječaci donose kratke sportske hlače, a djevojčice kratke hlače ili tajice. Potrebno je imati sportske čarape i tenisice za vježbanje (ne „starke ili tenisice za hodanje, ili koje im služe kao papuče) potpuno čistih potplata. Svjesni smo da za vježbanje nije od presudne važnosti boja dresa ili majice, ali uzevši u obzir da su za ostale predmete potrebni odabrani udžbenici ili pribor, tako je potrebno u TZK poštivati predloženu jednostavnu i lako dostupnu opremu koju bi učenici trebali imati.

SMJERNICE:

Prilikom korištenja svlačionica i dvorane, potrebno je poštivati pravila kućnog reda i općenita pravila kulturnog ponašanja.
U navedenim prostorima nikako nije dozvoljeno :
- pisanje po zidovima i inventaru
- bacanje otpadaka izvan koševa
- unošenje i konzumiranje  gaziranih sokova i energetskih pića
- pušenje
- konzumiranje hrane i pića
- kidanje i uništavanje panoa
- unošenje predmeta koji mogu izazvati ozljedu (nožići, odvijači, …)
- penjanje na vješalice u svlačionicama
- neovlašteno fotografiranje, audio i video snimanje
Svaka svlačionica ima sanitarni čvor koji učenici slobodno koriste, ali pritom molimo paziti na urednost i čistoću.

S obzirom na to da je svim učenicima, bez obzira na sposobnosti, pružena prilika da iz nastave tjelesne i zdravstvene kulture dobiju odličnu ocjenu, uz klasično ocjenjivanje motoričkih znanja i  motoričkih postignuća primjenjuje se vrednovanje onih elemenata koji nisu određeni faktorom urođenosti već stjecanjem znanja i vještina tijekom učenja  a za to  je potreban angažman učenika,  njegova zainteresiranosti i aktivnosti na satu.

Redovito, aktivno i pristojno vježbanje, te pristojna komunikacija s učenicima i učiteljem  je također sastavnica odgojnih učinaka rada te se  bilježi  u zasebnu tablicu u kojoj je odmah uočljivo ispunjavanje ili neispunjavanje postavljen smjernice primjernog ponašanja tijekom nastavnog procesa.

Odgojni učinci rada je rubrika ocjenjivanja u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i kao takva, učenici dobivaju ocjenu na kraju mjeseca za protekli mjesec. Ove su ocjene iznimno važne jer imaju veću težinu od ostalih elemenata ocjenjivanja s obzirom na to da ne ovise o talentiranosti, već o predanosti radu.
Redovito vježbanje podrazumijeva redovito donošenje preporučene opreme za vježbanje i sudjelovanje u vježbanju. Povremeno učenici ne donesu traženu opremu, ali ipak vježbaju (kako je gore u opremi rečeno, svjesni smo da se može vježbati u različitim opremama, ali donošenje tražene opreme ima svoje odgojne razloge) i naravno da se to ne može vrednovati lošom ocjenom, ali taj pristup nije za izvrsnu ocjenu i ako se više puta mjesečno ponovim ocjena u rubrici "odgojni učinci rada" neće biti odličan.

Ako učenici uopće ne donose opremu, to neće biti vrednovano ( motoričko znanje i motoričko postignuće) s obzirom na okolnosti koje nisu omogućile učeniku/ci da pokaže svoje motoričko znanje i postignuće. Biti će obaviješeten razrednik i roditelj.

Aktivno vježbanje i učenje na satu znači sudjelovanje učenice/učenika nije pro forma, već da doista iskreno nastoji savladati zadane vježbe, stjecati motorička znanja i vještine u  motoričkim aktivnostima.  

PRIMJER U VREDNOVANJU AKO SE NE PRATI DOBRO NASTAVNI PROCES:

Nekoliko situacija koje opisuju suprotno ponašanje: učenik tijekom više sati ponavljanja određene vježbe ne uspijeva istu svladati ponavljajući kako on to ne može - međutim, kada mu se tijekom vrednovanja/ocjenjivanja dodijeli pripadajuća ocjena, isti moli da još koji put ponovi vježbu, i kada mu se to odobri, pokaže za to kratko vrijeme veći napredak od onog u svim prethodnim satima vježbanja; stoga zaključujemo da ono prije zapravo uopće nije bilo aktivno vježbanje.

ODNOSI SE NA NASTAVNI SAT TIJEKOM RADA:

Jedna od češćih povreda aktivnog vježbanja se događa kada učitelj zada vježbe koje se trebaju raditi u pojedinim grupama dok on asistira na jednom radnom mjestu, a učenici zadatke ne rade, već sjede i pričaju ili ometaju druge učenike.

Redovito i aktivno vježbanje uglavnom se vrednuje s ocjenama od tri do pet dok su one niže ocjene rezervirane u slučaju kršenja posljednje sastavnice odgojnih učinaka rada, a to je disciplina. Učenici mogu disciplinirano vježbati prema zadanim uputama učitelja, ali i ne. Dok njihova disciplina utječe samo na njih, to je manji prekršaj, ali ako nedisciplina djeluje negativno na rad i sigurnost drugih, onda se radi o teškom prekršaju koji se u skladu s njegovom težinom i ocjenjuje. O tome se obavještava i razrednik. Ocjene postignute u ovom području ne mogu se ispraviti nekim jednokratnim ponašanjem (kao kod javljanja za ispravljanje ocjene), već promjenom ponašanja u sljedećem razdoblju rada koje će se prema tome ocijeniti.

Svaki sat TZK na kojem učenik nije u mogućnosti vježbati potrebno je ispričati od strane roditelja i donijeti ispričnicu ( dijete) na taj sat( dobit će gotov obrazac ), ili najkasnije na sljedeći dan. Ako učenica/učenik ne  vježba više puta uzastopno (više od 2 sat) potrebno je donijeti ispričnicu od liječnika sljedeći sat kada krene raditi .

Izostanci vježbanja bez ispričnice redovito se evidentiraju, obavještava razrednik te se poziva roditelj u školu. Nakon svih obavljenih postupaka takav oblik neodgovornosti utjecat će na ocjenu iz područja odgojnih učinaka koju učenici dobivaju na kraju svakog mjeseca. Osim toga, češće izostajanje od vježbanja utječe na ne savladanost pojedinog zadatka pa postoji mogućnost da se ne sudjelovanje u vježbanju odrazi i na visinu usvojenosti motoričkih znanja, vještina ili postignuća u vrednovanju motoričkih aktivnosti.

Ako neki učenica/učenik ima bilo kakvih zdravstvenih problema koje bi motoričke aktivnosti TZK mogli pogoršati, svakako molimo da roditelji dođu na razgovor, jer u suprotnome ne možemo odgovarati za moguće negativne posljedice.

Također molimo roditelje ako tijekom školske godine dođe do promjene zdravstvenog statusa učenika, svakako o tome pravovremeno obavijeste razrednika ili nastavnika TZK. Misli se na duže bolovanje (više od jednog mjeseca) potrebno je dobiti ispričnicu od školskog liječnika na privremeno oslobođenje ili prilagodbu. 

U slučaju nemogućnosti tjelesnog vježbanja za učenicu/učenika moguće je dobiti potpuno ili djelomično oslobađanje od pohađanja nastave TZK-e za polugodište ili cijelu školsku godinu, ili oslobođenje od pojedinih vježbi. Procedura je sljedeća : roditelj predaje zahtjev školi, koja nakon toga upućuje učenika školskoj liječnici, nakon preporuke liječnice, oslobođenje potvrđuje Učiteljsko vijeće.

Odnosi se na učenice: Učenice koje nisu u mogućnosti vježbati zbog menstrualnih tegoba mogu se opravdati 2 sata  zaredom
Nabrojat ćemo još neke činjenice koje bi se trebale podrazumijevati, ali nažalost, iskustvo pokazuje drugačije. Za vrijeme vježbanja nije dozvoljeno žvakati žvakaće gume. Svakako vezati kosu u rep ili na neki drugi način kako vas ne bi ometala pri vježbanju.

Nokti na rukama bi svakako trebali biti kratki (do dužine prsta) i uredni, nikako ne gelirani i namazani jer možete ozlijediti druge i sebe.Također nisu dopuštene umjetne trepavice te dolazak na nastavu našminkane jer se radi o nastavnom procesu.

Mobiteli za vrijeme odlaska na nastavu je potrebno ostaviti kod nastavnika na stol za to predviđeno mjesto kako bi se osiguralo od krađe. Upotreba mobitela je strogo zabranjena za vrijeme nastave, u protivnom, isti će biti oduzet 

Sav nakit, satove molimo odložiti na za to predviđeno mjesto.

Tenisice je potrebno čvrsto zavezati kako bi se zaštitilo od mogućih padova i ozljeda. Iz sigurnosnih razloga nije dozvoljeno ulaženje u dvoranu bez prisutnosti učitelja i svaki prekršaj ovog tipa spada u teže prijestupe i prema tome će biti i vrednovano.

Drugi najveći prijestup je nepotrebno silovito napucavanje ili bacanje lopte ili drugih sportskih rekvizita. Na taj se način ugrožava vlastita sigurnost, ali sigurnost i ostalih učenika za to će biti poduzete određene pedagoške mjere.

Učenici imaju obavezu na svakom satu pomoći u pripremanju radnih mjesta donošenjem potrebnih sprava i pomagala, i na kraju sata pomoći pri pospremanju istih. Nakon vježbanja kulturno je i pristojno presvući opremu, kako bi sačuvali svoje zdravlje i mirisni prostor koji koristite vi i ostali učenici.

Vrednovanje učenika se primjenjuje sukladno s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u OŠ i SŠ

UVOD:

Članak 2.

Definicije pojmova

(1) Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.

(2) Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svrhu poticanja učenja i provjere postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim i međupredmetnim kuriklulumima, nastavnim programima te strukovnim i školskim kurikulumima. Uključuje sva tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.

(3) Provjeravanje je procjena postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija i očekivanja u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

 (4) Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada.

Članak 3.

 Metode i elementi vrednovanja

(1) Metode i elementi vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija i očekivanja proizlaze iz nacionalnoga, predmetnih i međupredmetnih kurikuluma, nastavnih programa, strukovnih kurikuluma, školskoga kurikuluma te ovoga Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi Stranica 2 od 5 Pravilnika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

(2) Postignuća učenika pri izradi uratka, praktičnoga rada, pokusa, izvođenja laboratorijske i druge vježbe, nastupa (umjetničke: glazbene, plesne i likovne škole), vrednuju se različitim metodama u skladu s predmetnim kurikulumima.

(3) Metode i elemente vrednovanja u umjetničkim školama određuju stručna povjerenstva umjetničkih škola. Vrednovanje provodi ispitno povjerenstvo na javnim i internim nastupima te godišnjim ispitima.

Članak 4.

Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učenikovih kompetencija i ponašanja provode učitelji/nastavnici, razrednici i stručni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, poštujući učenikovu osobnost i dajući svakome učeniku jednaku priliku.

Vrednovanje u predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura

Učenici će se vrednovati na način koji će nam ukazivati  na ostvarenost postavljenih ishoda, u kurikulumu  Tjelesna i zdravstvena kultura za određeni razred. Prati se i  vrednuje učenikov uspjeh u ostvarenju ishoda. Brojčano vrednovanje naučenog motoričkog znanja rezultira ocjenom, a ona je  postavljena prema kriterijima za ono što se učenik ocjenjuje. Kriteriji su sastavljeni prema postavljenim ishodima. Ocjena mora biti realni odraz stečenih vještina i znanja učenika.

Zbog toga da bi učenikova ocjena bila objektivna treba biti zasnovana na planskom, sustavnom, svestranom, objektivnom praćenju i provjeravanju.  Kako bi se umanjilo subjektivno ocjenjivanje, učitelj  bi pri ocjenjivanju trebao  uzeti u obzir sve čimbenike koji su utjecali na proces vrednovanja rada učenika.

U nastavi TZK primjenjuju se tri načina ocjenjivanja: brojčano, opisno i kombinirano.

Brojčano ocjenjivanje -  kojim se uspjeh  izražava brojčanom ocjenom od 1 do 5.

Opisno ocjenjivanje - kojim se uspjeh izražava  putem pismenog opisa uspjeha i napredovanja u razumijevanju i provođenju zadanih motoričkih zadataka.

Kombinirano ocjenjivanje - kojim se izražava uspjeh uz pomoć brojčane i opisne ocjene.

Vrednovanje:

1.zdravstveno stanje – se prati/opisno se upisuje (antropometrijske karakteristike)

2.motorička znanja, motorička postignuća su komponente koje se prate te naučene vještine te se brojčano vrednuju kroz ocjenu prema postavljanim kriterijima.

3. odgojni učinci rada:

              a) aktivnost učenika u nastavi

              b) odnos učenika prema učenicima, učitelju i mjestu vježbanja

              c) stečene zdravstveno-higijenske navike

                d) moralna svojstva(komunikacija, poštivanje preporuka u odjevanju za nastavni proces vježbanja, poštivanje kolega i učitelja, pomaganje kolegama, partiti paravila tijekom igre, itd.). 

Učenika se prati svaki sat te se vodi evidencija o njegovom vježbanju ili ne vježbanju. Učenika koji ne vježba i nema ispričnicu vrednuje se ocjenom prema postocima koji su zadani. 

Ocjena /  Učenik je prisutan u nastavnom procesu/misli se na vježbanje na nastavi

Odličan  - Učenik je na nastavi od 90%-100%

Vrlo dobar - Učenik je na nastavi od 70%-80%

Dobar - Učenik je na nastavi od 35%-60%

Odličan (5) Redovito sudjeluje u nastavnom procesu ,ispunjava svoje obveze prema postavljenim aktivnostima, ima razvijen pozitivan stav prema tjelesnoj aktivnosti, korektnog odnosa prema ostalim učenicima i učiteljima, poštuje pravila, savjesno izvršava zadane zadatke, uključen je u izvannastavnea aktivnosti

Vrlo dobar (4) Uglavnom redovito sudjeluje u nastavnom procesu, uglavnom ispunjava

svoje obveze prema postavljenim aktivnostima, ponekad potreban poticaj u radu, uglavnom poštuje pravila, uglavnom redovito izvršava zadane zadatke, povremeno sudjeluje u u izvannastavnim aktivnostima

Dobar (3) Djelomično sudjeluje u nastavnom procesu ,djelomično ispunjava svoje

obveze prema postavljenim aktivnostima, potreban stalni poticaj u radu, potrebno poticati korektniji odnos prema ostalim učenicima, poštuje pravila uz stalni poticaj

Dovoljan (2) Povremeno sudjeluje u nastavnom procesu ,zadane zadatke ispunjava uz poticaj, potrebno razvijati pozitivan stav prema tjelesnoj aktivnosti, povremeno poštuje pravila, potrebno razvijati korektniji odnos prema ostaolim učenicima i učiteljima

Nedovoljan (1) Ne sudjeluje u nastavnom procesu, ne nosi sportsku opremu 

Učenik je neocijenjen.

Učenik je na nastavi 0% -30% učenik nema dovoljno relevantnih povratnih informacija, a ni vrednovanje nije objektivno. Učeniku se predlaže predmetni ispit.

Nadalje imamo  komponente koje se prate  naučene  vještine,  brojčano se vrednuju kroz ocjenu prema postavljanim kriterijima.

POSTIGNUĆA  se vrednuju kroz praćenje, poboljšanje učenikovih rezultata tijekom nastavnog procesa i rada. Ti rezultati se očituju kroz trud, vježbanje i sam rad učenika.

Postignuća se odnose na poboljšanje tehnike izvedbe motoričkih znanja određene sportske aktivnosti.

Postignuće se odnosi na poboljšanje postignutih rezultata kroz motoričkih sposobnosti.

(npr: trčanje na 50/60m, trčanje do 6  minuta, trčanje na 300m, 600m, 800m, skok u vis, skok u dalj, preskakivanje vijače, različite vježbe repetitivne snage, veći broj ponavljanja neke motoričke strukture - vršno odbijanje (O), vođenje lopte (K) (R), tehniciranje s loptom, itd. ).

Postignuće se vrednuje ocjenom nakon trećeg dobivenog rezultata određene aktivnosti. Ocjenom se vrednuje bolji rezultat. Za svaki razredni odjel se formira tablica po kojoj se prate rezultati te se  ocjenjuje svaki pojedini učenik.

ZNANJA, koja se odnose na  motorička znanja, provjeravaju se kontinuirano tijekom čitave školske godine kroz rubrike za učenje i kao učenje. To su povratne informacije učeniku i učitelju na čemu treba više poraditi i izvježbati element. Nakon toga učenik može sam uvidjeti za koju cijenu je izvježbao element. 

Ocjenjivanje motoričkog znanja je najuputnije obaviti pomoću razrađenih standardiziranih kriterija za njihovu procjenu. Načelno su određene razine, a time i kriteriji usvojenosti motoričkog znanja u nastavi  TZK .

RAZINE  ili KRITERIJI:  

  odličan – učenik pravilno  izvodi strukturu kretanja određenog motoričkog znanja u pojedinoj aktivnosti

vrlo dobar - učenik pravilno izvodi strukturu kretanja određenog motoričkog znanja u pojedenoj motoričkoj aktivnosti  ali postoje nebitna odstupanja od traženog kriterija (nebitne - male pogreške).

dobar - učenik izvodi strukturu kretanja određenog motoričkog znanja u pojedenoj motoričkoj aktivnosti  u kojemu pojedine dijelove kretanja ne izvodi pravilno, bitno odstupa od traženog motoričkog kretanja (bitne - velike pogreške).

dovoljan – učenik može izvesti strukturu kretanja iz motoričkog znanja, ali kretnje su toliko nekoordinirane (grube, nespretne) da presudno odstupaju od tražene strukture kretanja. Svaka izvedba je opterećena nepotrebnim pokretima različitih dijelova tijela (presudne - prevelike pogreške).

Učenik izvodi motoričko kretanje uz pomoć učitelja i na njegov poticaj.

nedovoljan - učenik ne može izvesti određene  motoričke kretnje koje se odnose na motoričko znanje niti uz pomoć učitelja/ice, premda može imati predodžbu kako se to kretanje izvodi.

VREDNOVANJE ZA UČENJE , KAO UČENJE I NAUČENOG:

Učenici se vrednuju tijekom cijele školske godine, tijekom nastavnog procesa. Putem zadanih tablica od starne učitelja uče kako mogu poboljšati svoje razumijevanje motoričkih aktivnosti koje vježbaju. Kako mogu poboljšati i još više napredovati tijekom svog uloženog rada u nastavnom procesu. Učenici sami sebe vrednuju prema uputama i dobivenim kriterijima te se pozicioniraju za koju ocjenu su izvodili savladani motorički element ili motoričku aktivnost. Takvim pristupom učenicima se omogućuje da budu samostalniji u odlukama kako će što izvoditi i poboljšati jer sam uočava svoje razine savladanosti naučenih motoričkih aktivnosti i poboljšati sportsku igru. Primijeniti svoja stečena znanja u svakodnevnom životu te se odlučiti za koju sportsku aktivnost ima afinitet i sobno zadovoljstvo odnosno intrinzičnu motivaciju. Na samo kraju učenik je ocijenjen ocjenom koju dobiva za svoj uloženi trud, razumijevanje te je  učeniku  potpuno jasno zašto dobiva baš tu ocjenu na kraju savladanog planiranog nastavnog sadržaja u obliku motoričkih aktivnosti prema izvedbenom kurikulumu. 

Članak 6.

(1) e-Dnevnik sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregleda rada i dnevnika rada.

a) Imenik sadrži:

– osobne podatke o učeniku: ime i prezime učenika; osobni identifikacijski broj (OIB); obrazovni program, razredni odjel, redni broj u razrednoj knjizi; koji put polazi razred; datum, mjesto i državu rođenja; ime, prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) roditelja/skrbnika; adresu stanovanja učenika i roditelja/skrbnika te podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona/mobitela i adresa e-pošte),

– bilješke o praćenju rada, napredovanju učenika i ocjenjivanju učenika po predmetima, mjesecima i elementima vrednovanja (u skladu s kurikulumima) te uspjeh na kraju nastavne godine po predmetima,

– podatke o izvannastavnim/izvanškolskim aktivnostima/izvanučioničkoj nastavi,

– podatke o općem uspjehu i vladanju učenika,

– podatke o dopunskom radu te popravnome ispitu (nastavni predmet, postignuti uspjeh, datum polaganja),

– podatke o prijavi popravnog, predmetnog, razrednog i razlikovnog ispita,

– podatke o prijavi obrane završnog rada – naziv teme završnoga rada te ime i prezime nastavnika mentora, podatke o predaji pisanoga dijela izrade u urudžbeni zapisnik škole (klasa, urbroj i datum) podatak o razrednome odjelu, datum zaprimanja prijave, datum izrade završnoga rada, datum odjave završnoga rada te klasifikacijska oznaka (klasa i urbroj),

– podatke o zapisnicima povjerenstva popravnog, predmetnog, razrednog i razlikovnog ispita (zadatke i pitanja na ispitu, način provjere znanja (pisana provjera, usmena provjera); ocjenu iz pisane i/ili usmene provjere znanja; konačnu ocjenu uspjeha na ispitu te datum polaganja ispita, ime, prezime te ulogu člana ispitnog povjerenstva (stalni član, ispitivač, predsjednik ispitnog povjerenstva), uspjeh na popravnome ispitu iz pojedinoga nastavnog predmeta; izdvojeno mišljenje članova ispitnog povjerenstva; mjesto i datum zapisnika,

– podatke o zapisniku povjerenstva o izradi i obrani završnoga rada – naziv i šifru programa obrazovanja, mjesto i datum provođenja obrane završnoga rada, naziv teme završnoga rada te ime i prezime mentora, podatke o predaji pisanoga dijela izrade (klasa, urbroj i datum); podatak o vremenu obrane završnoga rada: rok, datum, vrijeme početka i završetka; ocjenu izrade završnoga rada; pitanja na obrani završnoga rada; ocjenu obrane završnoga rada i ocjenu općeg uspjeha izrade i obrane završnoga rada; ime, prezime, i ulogu članova povjerenstva za obranu završnoga rada; bilješke značajne za tijek postupka obrane (kašnjenje ili izostanak učenika, prekid obrane i razlozi prekida, produljenje vremena obrane i sl.); ime i prezime predsjednika povjerenstva za obranu završnoga rada i predsjednika školskoga prosudbenog odbora,

– bilješke o radu stručnih suradnika,

– bilješke o posebnostima važnim za učenika kao što su pedagoške mjere i dr.,

– popis učenika, uključenost u programe (uz redovitu nastavu), podatke o izostancima iz redovite nastave i drugih oblika rada po mjesecima te prostor za napomene,

– podatke o izabranim morfološkim obilježjima, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima učenika.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_08_98_1747.html