ASTROFIZIČARKA KORALJKA MUŽIĆ

Učenici 7. c i 7. d razreda 13. siječnja 2023. ugostili su astrofizičarku dr. sc. Koraljku Mužić koja je i bivša učenica škole. U prvom dijelu susreta dr. sc. Koraljka Mužić održala je kratko izlaganje o astrofizici i zanimanju astrofizičara, a nakon toga je odgovarala na brojna pitanja učenika. Učenike su zanimali pojmovi kao što su crna rupa, supernova, kiša meteora, mogućnost života na drugim planetima, svemirske udaljenosti, kako se postaje astrofizičar itd. Posebno su bili zainteresirani za zvjezdarnicu koja se nalazi u pustinji u Čileu i na kojoj je Koraljka Mužić provela tri godine kao istraživačica. Jedan školski sat je bio prekratak za razgovor učenika i znanstvenice. Po završetku susreta učenica Irma Anđelić intervjuirala je Koraljku Mužić te joj uručila prigodni poklon u ime škole. 

Svetokajka Koraljka Mužić je astrofizičarka i profesorica na portugalskom sveučilištu u Lisabonu i na splitskom PMF-u. Studirala je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Doktorski studij pohađala je na Sveučilištu u Kölnu, te na Institutu za radioastronomiju u Bonnu. Usavršavala se u u Torontu, te radila kao astronom na zvjezdarnici European Southern Observatory u Čileu. Bavi se istraživanjem nastanka zvijezda i smeđih patuljaka, misterioznih nebeskih tijela koja se po masi nalaze negdje između zvijezda i planeta. 

Susret s astrofizičarkom organizirala je psihologinja Josipa Vukman, kao nastavak na provedenu radionicu o stereotipima vezanim uz izbor zanimanja.

Susret i razgovor s učenicima snimala je i transkribirala učenica 7. c razreda Irma Anđelić koja je poslije i intervjuirala gošću. Dio razgovor pročitajte u nastavku.

Psihologinja Josipa Vukman: Dragi sedmaši, kao što smo vam najavili, današnja gošća je dr. sc. Koraljka Mužić. Ona je astrofizičarka. Ispričat će vam nešto više o sebi i održati kratko predavanje o astronomiji.

Koraljka Mužić: Dobar dan svima! Drago mi je što sam imala priliku danas doći porazgovarati s vama. Ja sam Koraljka Mužić. Bavim se astronomijom i astrofizikom. Radim na sveučilištu u Lisabonu i u Splitu na  PMF-u. Pripremila sam za vas malo predavanje o astronomiji, a ako imate neko pitanje, slobodno me prekinite i pitajte. 

Koraljka Mužić: Znate li što je astronomija?

Učenici: Galaksije! To je znanost o planetima i zvijezdama. Planeti!

Koraljka Mužić: Znate li čime se bave astronomi?

Učenici: Svemirom! Astronomijom!

Koraljka Mužić: Znate li neke astronomske objekte?

Učenici: Planeti! Zvijezde! Sunce! Zemlja!

Koraljka Mužić: Astronomi ne proučavaju Zemlju, time se više bave geolozi, biolozi i slično. Uglavnom astronomi proučavaju objekte koji su  iznad zemljine atmosfere. Kao npr. objekte koje možete vidjeti golim okom, znači sunce vidite ga svaki dan, isto tako mjesec, vidite ga svaku noć. Tako i sve ostale planete Sunčevog sustava. Je li znate neke od njih?

Učenici: Pluton! Saturn! Venera! Jupiter! Mars! Zemlja!

Nastavnica Žana Milat: Sad su nam malo astronomije stavili u Prirodu. Tako da su šestaši, a i oni su to svi radili prošle godine,  izrađivali Sunčev sustav. Ujedno smo posjetili zvjezdarnicu na Mosoru i tamo smo odslušali predavanje, tako da oni već dosta toga znaju.

Učenici: Koja je razlika između planeta i zvijezde?

Koraljka Mužić:Velika, zvijezde sjaje svojim vlastitim sjajem. One proizvode energiju u svome središtu, to se zove fuzija, spajaju se lagani elementi u teže. U tom procesu se oslobađa energija i zato zvijezde sjaje. Planeti, s druge strane nemaju svoj vlastiti sjaj. Zemlja je planet i ne proizvodi energiju sama po sebi. To je prva razlika, a druga da planeti nastaju oko zvijezda.

Učenici: Kako izračunati masu nekog planeta?

Koraljka Mužić: Pa to je dosta teško, moram priznati. Najčešće se mase računaju uz pomoć Keplerovog zakona. Kada imate recimo planet koji kruži oko zvijezde, mi možemo promatrati putanju planeta. Moramo znati udaljenost. Onda se može izračunati masa.

Učenici: Zašto se udaljenost od jako dalekih planeta računa u svjetlosnim godinama, a ne u kilometrima?

Koraljka Mužić: Zato što je u astronomskim pojmovima kilometar jako mali pa bi onda sve vrijednosti koje izražavamo bile ogromne. Zato se koristimo svjetlosnim godinama. Svjetlost putuje brzinom 300 000 km u sekundi.

Učenici: Koliko kilometara ima u svjetlosnoj godini?

Koraljka Mužić: Ne znam napamet. Sunce je udaljeno od Zemlje 8 minuta, znači ako pogledate u sunce, vi vidite kako je izgledalo prije 8 minuta.

Učenici: Kako astronomi znaju je li se zvijezda rađa ili umire?

Koraljka Mužić: Obično se zvijezde rađaju tako gdje ima puno zvijezda zajedno. Većinom nastaju u grupama. Zvijezde koje umiru isto imaju nekakve posebne značajke. Znači to su zvijezde koje se zovu supernove. To su eksplozije zvijezda koje su na samom kraju svoga života.  Kroz proučavanje različitih vrsta podataka možemo zaključiti o kakvoj se zvijezdi radi.

Učenici: Što radi astronom?

Koraljka Mužić: Astronom može imati različite uloge, može biti astronom promatrač koji stoji ispred teleskopa i gleda. On promatra svemir. Ili može biti onaj koji obrađuje prikupljene podatke što znači da većini vremena provodi za računalom. Neki astronomi sudjeluju u izgradnji novih teleskopa i razvoju tehnologije.

Učenici: Kako se postaje astronom i koliko se dugo bavite astronomijom?

Koraljka Mužić: Upisala sam studij fizike u Zagrebu jer u to vrijeme još nije postajao studij astrofizike. Zatim sam bila na poslijediplomskom studiju u Njemačkoj. Neki astronomi studiraju i matematiku. Isto tako neki se prebace s računarstva. Sad već ima i fakulteta na kojim se možete specijalizirati astrofizika. Poslije toga sam radila na raznim sveučilištima i  na velikoj zvjezdarnici. Dugo se bavim astrofizikom, oko sedamnaest godina.

Učenici: Koje ste sve zemlje posjetili?

Koraljka Mužić: Mnoge zemlje, to je prednost astronoma. Ako volite putovati, onda imate priliku posjetiti i istražiti nova mjesta. Živjela sam u Njemačkoj, Kanadi, Čileu i sada živim u Portugalu.

Učenici: Koliko jezika znate?

Koraljka Mužić: Dobro znam engleski i španjolski, portugalski, malo njemačkog.

Učenici: Bili nam mogli reći nešto na nekom jeziku?

Koraljka Mužić: Como estas? Buenos dias!

Učenici: Na kojoj ste zvjezdarnici radili?

Koraljka Mužić: Radila sam na zvjezdarnici u Čileu. Ona se nalazi u pustinji. Operatori zvjezdarnice su uvijek u nekim udaljenim i visokim mjestima gdje nema svjetlosnog zagađenja i vrijeme je vedro.

Učenici: Postoji li išta u blizini te zvjezdarnice?

Koraljka Mužić: Dvjesto kilometra nema ničega.

Učenici: Što ako se nekom istraživaču nešto dogodi?

Koraljka Mužić: Na zvjezdarnici radi bolničar, a postoji i mjesto za slijetanje helikoptera tako da pomoć može doći jako brzo.

Učenici: Ima li u pustinji struje?

Koraljka Mužić: Odlično pitanje, dosad su postojali generatori koji nisu bili ekološki. Tako da su postavili solarne panele. Znači sad ova zvjezdarnica ima svoje solarne panele kroz koje se opskrbljuje strujom.

Učenici: Kako dovode vodu?

Koraljka Mužić: Pretpostavljam cisternama.

Učiteljica Žana Milat: S obzirom na to da nema vode, ima li tamo biljaka i životinja?

Koraljka Mužić: Biljaka ima jako malo, skoro ništa. Životinja sam vidjela. Ima puno ptica, nekih ovako malih ptičica, onda ima onih velikih kao orlovi, lisice njih bih vidjela oko rezidencije. Zato što je tamo kuhinja.

Učenici: Postoje li vanzemaljci?

Koraljka Mužić: Ne znam. Naša zemlja je planet koji se vrti oko jedne zvijezde. Samo naša galaksija ima stotina milijardi zvijezda. I onda u svemiru postoji opet milijarde i milijarde galaksija. Znači to su ogromni brojevi planeta. Većina zvijezda ima planet to znamo. A sad čini li se meni da  bi negdje mogao postojati život?  Moguće.

Učenici: Jeste li letjeli raketom?

Koraljka Mužić: Nisam.

Učenici: Postoje li crne rupe?

Koraljka Mužić: Da. U središtu naše galaksije i u središtu svih ostalih galaksija nalaze se crne rupe. Ne možete je vidjeti zato što crna rupa ne emitira svjetlo samo po sebi, ona privlači materiju.

Učenici: Što bi nam se dogodilo kada bismo upali u crnu rupu?

Koraljka Mužić: Crne rupe se vrte. Ne bi to izgledalo kako da ja sad uskočim u nekakav bazen, nego bi nas rastegnula prije nego što bi nas pojela.

Učenici: Je li istina da će sunce postati crveni div i da će progutati Zemlju?

Koraljka Mužić: Sunce će kroz vrijeme početi rasti, postat će crveni div i raširit će se sve do putanje Marsa. Neće se to dogoditi uskoro ne brinite se.  To će se dogodi za nekih 5 milijardi godina.

Učenici: Što Vi mislite jesu li ljudi stvarno došli na mjesec?

Koraljka Mužić: Ja mislim da jesu, i da samo neke teorije zavjere govore da nisu.

Učenici: Hoće li ljudi preselit na neki drugi planet za pet milijardi godina?

Koraljka Mužić: Pa ja nisam sigurna da će biti ljudi na zemlji za 5 milijardi. Jeste li primijetili da se mi baš ne brinemo najbolje za naš planet. Proizvodimo puno smeća, onečišćujemo planet, a klimatske promjene su vrhunac. Prema proračunima trenutno, ako bi se smanjile drastično razine plinova koji se emitiraju u atmosferu, klimatske promjene bi se mogle usporiti na neki način. Sad, hoće li se to dogodite, ne znam. Nadam se nekim novim tehnologijama i tehnikama uz pomoć kojih će ljudi nešto popraviti vezano uz taj problem.

Učenici: Je li istina da kad bi se ledenjaci otopili, da bi se i neki virusi i bakterije koji su bili zaleđeni mogli vratiti i izazvati nove bolesti?

Koraljka Mužić: Moguće. Vjerojatno da.

Učenici: Je li kiša meteora hrpa kamenja ili je to svjetlost?

Koraljka Mužić: To su velika kamenja. Oni meteori koje vi vidite da svijetle, što mi zovemo zvijezde padalice, i oni su kamenje koje je upalo u našu atmosferu i izgorjelo, zato svijetle.

Učenici: Gdje ta kamenja padaju?

Koraljka Mužić: Meteori su veliko kamenje koje se nalazi u Sunčevu sustavu i onda kad Zemlja prođe kroz  neko područje, gdje ima više tih kamenja, ona počnu padati. Neka izgore, a neka padnu na Zemlju, samo ih je teško pronaći. Jedino istraživači na Antartici ih mogu lako pronaći jer se tamo na ledu bolje vide.

Učenici: A ako padne baš veliki meteor, koji može Zemlju uništiti?

Koraljka Mužić: Meteor pada lokalno i napravi veliku rupu. Što se poslije tog udarca događa je podizanje oblaka prašine koji zakloni Sunce. Tako se misli da su i dinosauri izumrli, nije sad da je pao jedan meteor i ubio sve dinosaure, nego se podigao jako velik oblak prašine i zaklonio Sunce. Biljke nisu radile fotosintezu jer nije bilo svjetlosne energije što je značilo da nema više ni biljaka, pa biljojeda, pa na kraju mesoždera i sveždera.

Učenici: Gdje je pao meteor koji je ubio dinosaure?

Koraljka Mužić: Pretpostavlja se u Meksiku.

RAZGOVOR IRME ANĐELIĆ I KORALJKE MUŽIĆ

Irma: Koju ste srednju školu pohađali?

K. Mužić: Treću gimnaziju u Splitu.

Irma: Koji ste predmete najmanje voljeli?

K. Mužić: Povijest. Nisam nikad voljela predmete koje sam morala puno učiti napamet. Sad eto volim povijest. Jedna zanimljivost nikad nisam imala 5 iz fizike uvijek sam imala 4. I onda sam počela studirati fiziku. Kada nekog nešto stvarno zanima, onda se sve može.

Irma: Je li nastava iz matematike i fizike ispunila Vaša očekivanja u srednjoj školi?

K. Mužić: Mislim da je. Nastava koju sam imala bila je dosta dobra i kad sam došla na fakultet u Zagreb na fiziku nisam imala nikakvih problema.

Irma: Kakvo Vam je bilo iskustvo studiranja na zagrebačkom PMF-u?

K. Mužić: Nije bilo lagano. Bio je težak studij, ali s puno truda sve je moguće.

Irma: Kad biste imali priliku promijeniti nešto oko Vašeg višeg obrazovanja, što bi to bilo?

K. Mužić: Oko mog višeg obrazovanja recimo što se tiče fakulteta u Zagrebu, voljela bih da sam tada imala  priliku studirati astronomiju. Zato što sam studirala fiziku, imali smo nekoliko predmeta iz astronomije, ali voljela bih da je tada postojao studiji iz astronomije, kao što sada postoji. Tako da sam kasnije morala dosta nadoknađivati astronomiju.

Irma: Jeste li tijekom Vaše znanstvene karijere mijenjali svoje područje interesa?

K. Mužić: Jesam. Istina je da su znanstvenici uvijek usko specijalizirani. Vi pomalo počnete učiti o svim temama astrofizike i onda se fokusirate na jednu. Ja sam radila doktorat na temi crne rupe u središtu naše galaksije, to smo spominjali. Međutim, kasnije sam razvila interes prema području rađanja zvijezda. Onda sam odlučila da želim promijeniti područje istraživanja. To može biti nezgodno i teško zato što astronomi često mijenjaju posao i onda ako vas tamo ne poznaju onda to zna biti malo nezgodno. Ali u nekom momentu sam se počela baviti nastajanjem  zvijezda pa mi je to i dan danas jako zanimljivo.

Irma: Je li Vam bio težak put da kao žena postanete astrofizičarka i jeste li se morali odreći nekih stvari kojih se Vaše kolege nisu morali odreći?

K. Mužić: Ja bih rekla osobno da nisam imala nekih većih problema. Nikad nisam osobno doživjela diskriminaciju, bar ja to mislim. Nisam je osjetila direktno, ali znam za slučajeve svojih kolegica koje su bile tretirane drukčije od muških kolega. I mislim da se to u znanosti često događa. Ja sam osobno valjda imala sreće ili nisam primijetila da se nešto dogodilo. Nisam imala nekih većih prepreka.

Irma: Koji Vam je bio najveći izazov u istraživanju?

K. Mužić: Nisam sigurna, ja bih rekla da je svako istraživanje uvijek izazov, zato što kada se nešto istražuje, uvijek se istražuje nešto novo. Kad se nešto novo istražuje, nikad se ne zna što će se pronaći. Tehnike u istraživanju se isto stalno mijenjaju. Morate primjenjivati znanje s prošlih istraživanja. To je ono što je najveći izazov u svim istraživanjima.

Irma: Je li Vam se bilo teško odvojiti od doma?

K. Mužić: Ponekad je teško. Meni nije bilo jako teško zato što sam uvijek imala želju da putujem i da upoznam nešto novo. Zanimljivo mi je učenje stranih jezika, upoznavanje novih ljudi i novih  kultura. Ali i ponekad mi fale moja braća, mama, tata i svi.

Irma: Mislite li da se broj žena u znanosti postupno povećava?

K. Mužić: Ja bih rekla da ako uspoređujem astronomiju i fiziku, pošto su to srodne znanosti, još uvijek u astronomiji ima više žena nego u fizici. Ima sve više studentica, tako da s vremenom ja mislim da će to sve ići nekako nabolje. Ipak još uvijek na visokim pozicijama dominiraju muškarci. 

Irma: To je sve! Hvala Vam!

K. Mužić: Hvala tebi.