Događanja
Projektni dani u XVI. gimnaziji- Holokaust i stradanja čovjeka kroz povijest
Ove godine projektni dani u našoj školi posvećeni su stradanju čovjeka kroz povijest s naglaskom na Holokaust. Dok je većina učenika i nastavnika otputovala na terensku nastavu u Krakow i Auswitz- Birkenau, manji dio nas koji smo ostali proveli smo radionice i šetnje gradom na spomenutu temu. Rezultate našeg rada možete pogledati na https://www.storyjumper.com/book/read/164437601/655f4ae5cd325
Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem
Ova školska godina bremenita je događanjima, no jedna se pjesnička figura ističe kao poseban svjetionik u mnoštvu. Riječ je o Antunu Gustavu Matošu koji se rodio 13. lipnja 1873., što znači da smo 2023. obilježili 150 godina rođenja, a ove, 2024., 110 godina od Matoševe smrti.
XVI. gimnazija se na poseban način prisjetila našeg velikog pjesnika izložbom radova likovne grupe u predvorju škole, inspirirane stihovima velikog A.G.M.-a, a vrhunac je bio u četvrtak 14. ožujka 2024., kada se u svečanoj dvorani škole održala zajednička pjesničko-glazbena večer XVI. i Klasične gimnazije. Dvorana je bila ispunjena profesorima i učenicima koji su s velikim poštovanjem slušali stihove i mudre misli našeg velikana, koji je s velikom nježnošću slavio ljepotu i ljubav, prirodu i domovinu (recitirale su Franciska Šarčević, Lucija Parunov), no isto tako nemilice kritizirao svoje suvremenike koji ne cijene svoje korijene, koji se ulizuju strancima i podilaze novcu i izvorima moći. „….O ti uski ljudi, /O, taj puk što dnevno veći slijepac biva, /O, te šuplje glave, o, te šuplje grudi, /Pa ta svakidašnja glupa perspektiva“, pjevao je s velikom uživljenošću Juraj Reljić Matoševe riječi iz „Stare pjesme“.
Dora Tomić Babić podsjetila nas je s koliko je dragosti Matoš govorio o hrvatskoj himni koja ne veliča junaštva i poziva na ustanke, već hvali ljepotu naše predivne zemlje, njenu mirnu i tihu svakodnevicu običnog, malog čovjeka. Sunčica Bencarić nadahnuto je ponovila „Samo tebe volim, draga nacijo, samo tebi služim, oj Kroacijo“, iz posljednje pjesme „Gospa Marija“ koju je napisao neposredno prije smrti.
Matea Roguljić prelijepim zvucima svoje gitare dočarala nam je ljubavnu čežnju probuđenu ljepotom prirode, odsviravši „Na obalama Rajne“ Napoleona Coste.
Na koncu večeri, izvrstan voditeljski dvojac Jana Tepuš i Vito Vlašić zahvalili su prisutnima poželjevši im da čitaju Matoša, razmišljaju o njegovim porukama i uživaju u svijetu koji nas okružuje ispunjen cvijećem, ljubavlju, nadom i čistom ljepotom.
Opasni Cocolino medvjedić
U ponedjeljak, 26. veljače 2024., troje naših učenika – Ella Tadić (3.c), Marko Kovačević (3.e) i Eva Bat (3.b) – sudjelovali su u tzv. „BookBate-u“ u dječjoj knjižnici „M2“ (Medvešćak 2). To je bio četvrti takav susret. Sudjelovali su i učenici Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, XV. gimnazije, V. gimnazije, Prirodoslovne škole Vladimira Preloga te Hotelijersko- turističke škole. Debatu je moderirao Domagoj Praljak, učenik IB programa XV. gimnazije i član Hrvatske debatne reprezentacije.
Ishodište debate bila je kratka priča „Cocolino Abnormal“ iz zbirke kratkih priča pod nazivom „Krvavo: okrutne priče“ varaždinskog književnika i dobitnika nagrade „Vladimir Nazor“ Denisa Peričića. Sama debata sastojala se od triju manjih debata, a učenici su bili podijeljeni u dva doma (tri škole protiv preostalih triju škola). Teme su bile: „Mogu li se pojedinci osjećati sretno i ispunjeno u tradicionalnom braku u današnjem svijetu?“, „Jesu li žene jednako nasilne kao muškarci?“ i „Bi li protutradicionalna djela (poput „Cocolina Abnormnala“) trebala biti zastupljenija na popisu lektire?“
Dom kojem su pripadali naši učenici odnio je pobjedu.
Eva Bat, 3.b
Mjesec hrvatske knjige u Booksi
Prevođenje je vještina koja se stječe iskustvom i čitanjem
Povodom Mjeseca hrvatske knjige te suradnje Klasične i XVI. gimnazije s klubom Booksa, u utorak 17. listopada o. g., održan je prvi književni susret. Budući da je tema Mjeseca hrvatske knjige prevodilaštvo pod motom „Nek' ti riječ ne bude strana(c)“, gošća večeri bila je profesorica, knjižničarka i prevoditeljica s bugarskoga jezika gđa Ksenija Banović. O svom poslu prevodilaštva govorila je s velikom ljubavlju i vrlo otvoreno. Prevoditelj raspliće književno djelo i plete novo, naglasila je, a prevoditelj je umjetnik kao i autor. Prevođenjem najbolje upoznajemo kulturu određenog naroda jer ulazimo u njenu srž i sve skrivene nijanse. To je kompleksna vještina koja se stječe godinama iskustva, no iznad svega važno je čitanje jer ono obogaćuje rječnik, a poznavanje materinskoga jezika jednako je važno kao i poznavanje jezika s kojega se prevodi. Posebno se osvrnula na život i rad pjesnikinje Vesne Parun koja je dio života provela u Bugarskoj i koja je bila i tema EU projekta učenika Klasične gimnazije. Oni su tijekom prošle školske godine boravili u Sofiji i o tome snimili kratki dokumentarno-igrani film kojeg su ukratko i predstavili.
Da bi demonstrirali što su naučili o prevođenju, učenici su se podijelili u tri grupe i prevodili stihove Vesne Parun (s engleskoga na hrvatski) te A.G. Matoša (s hrvatskoga na engleski). Trudili su se uhvatiti duh pjesme, ritam i stil. Iako je „borba“ bila vrlo izjednačena, pobjednici su bili učenici XVI. gimnazije, koji su dobili i mali prigodni dar.
Jadranka Tukša, prof. i dipl. knjiž.
27. siječnja-Dan sjećanja na žrtve Holokausta
Holokaust u književnosti
Pridružite nam se na još jednom pjesničko-glazbenom druženju u Booksi!
BOOKSA.docx
Stota obljetnica rođenja velike pjesnikinje Vesne Parun
Stota obljetnica rođenja Vesne Parun
Slika preuzeta s https://braniteljski.hr/obljetnica-vro-oluja-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-i-dan-hrvatskih-branitelja/
Sto godina rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana
Dr. Franjo Tuđman
(Veliko Trgovišće, 14. 5.1922. – Zagreb, 10. 10. 1999.),
hrvatski povjesničar,
prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske
„Nije visok tko na visu stoji,
Nit je velik tko se velik rodi,
Već je visok tko u nizu stoji
I visinom nadmaša visine,
A velik je tko se malen rodi,
A kad padne, golem grob mu treba."
Ivan Mažuranić: “Javor“
Poštovani profesori, dragi učenici i roditelji
te svi prijatelji XVI. gimnazije!
U ovo prelijepo doba godine u kojem „Ljubav Božja prevelika, primi pravu put čovjeka…“ želimo da vam ta ljubav obasja Vaše putove, dade snage, ojača duh i vrati nadu i mir u vaša srca.
Neka vam je blagoslovljen Božić i uspješna i sretna Nova godina!
Vaše knjižničarke Erna Bužančić, prof. i Jadranka Tukša, prof.
DAN KRAVATE
I ove smo godine u našoj školi obilježili Dan kravate!
U ponedjeljak, 18. listopada ponovno smo obilježili Dan kravate. Školu je krasilo mnoštvo crvenih kravata na našim antičkim kipovima, a i učenici i profesori iskušali su se u nošenju ovog modnog detalja. Među učenicima se našlo puno krasnih kreacija; neki su nosili kravatu s očeva vjenčanja, neki su kupili novu samo za ovu prigodu, a neki su je čak sašili vlastitim rukama. Učenici koji su si dali truda i donijeli kravatu u školu, dobili su mali dar u knjižnici, a tri najbolje kravate bile su posebno nagrađene. Ovo je bio samo još jedan pokušaj da podsjetimo sve kako su upravo Hrvati izmislili kravatu i da na tu činjenicu budemo ponosni i nosimo je u svakoj prilici.
Tekst napisala: Leona Smailagić, 3.c
Fotografije: Petra Viktorija Mršić, 3.c
Noć knjige 2021.
U petak 23. travnja održat će se jubilarna, deseta Noć knjige. Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja- ove godine u znaku 500. obljetnica prvotiska „Judite“ Marka Marulića), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske.
Ovogodišnja Noć knjige tematski je posvećena ljekovitoj moći knjiga – u razdobljima društvenih i intimnih kriza, kada im se okrećemo tražeći odgovor na pitanja koja nas muče. Katkad će odgovori koje u njima pronađemo biti utješni, katkad uznemirujući, a neki će sigurno i duboko protresti naša temeljna uvjerenja.
Maskota ove manifestacije je babuška Knjiguška koja nas vodi kroz sva događanja, a izabrana je i kao podsjetnik da se ove godine obilježava i 200. obljetnica rođenja i 140. obljetnica smrti, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.
Neka vam Noć knjige bude poticaj da uzmete knjigu u ruke, sprijateljite se s njom, dozvolite joj da vam progovori, da vam pomogne kako biste uvidjeli da su naši problemi i radosti općeljudski i da iskustvima književnih likova budete ojačani, ispunjeni nadom i vjerom u bolje sutra.
Blagoslovljen i
sretan Uskrs!
O Uskrsu
O Uskrsu bilo, još pamtim i sad,
Jutarce zlatno nam sjalo;
Poletih vam živ, poletih vam mlad
U seoce mileno malo.
…….
O Uskrsu bilo, kad ustade Spas,
Od zlata dršće ravnina,
Kroz uzduh lijeva zvona se glas
U slavu božjega sina.
Svud naokô sveti pokoj i mir;
Sad gle iz pitomih sela
Na puteve vrvi šir u šir
Hrvaticâ povorka bijela;
Na puteve vrvi hrvatski puk,
Sve radosno obraz mu blista,
Zvonova seoskih slijedeći zvuk
Pobrzala svjetina čista.
…….
O Uskrsu bilo; o Bože moj,
Za krasni taj hvala ti danak!
O Bože daj, o sreći toj
Bar katkad da snivam sanak!
Vijenac, 1873.
Dok1.docx
Počinje Advent!
U subotu, 28. studenoga, paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu počinje Advent ili Došašće. To je vrijeme radosnog iščekivanja Božića u kojem se kroz četiri tjedna pripremamo za taj najradosniji blagdan, drag svakom čovjeku dobre volje. Možda će ove godine i izostati brojni događaji na koje smo navikli i kojima smo se veselili, ali se Turistička zajednica Grada Zagreba ipak pobrinula da i ovaj Advent provedeno u radosnom raspoloženju. Sadržaj događanja u Zagrebu pogledajte ovdje.
Prenosimo poruku izdavačke kuće Alfa povodom Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje:
Poštovane kolegice i kolege, dragi učitelji!
Pred nama je 18. studeni i naš nacionalni praznik, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
U želji da u danima ograničenog fizičkog kontakta i samo(izolacije) damo svoj mali doprinos tom važnom datumu pripremili smo s dr. sc. Antom Nazorom, ravnateljem Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, i učenicom Anteom Dedić desetominutnu priču o Vukovaru, gradu heroju Domovinskog rata. Nadamo se da ćete klikom na link Dan sjećanja sa svojim učenicima podijeliti ovu, po prvi puta napravljenu priču samo za njih u znak sjećanja za sve one kojih više nema.
Iako fizički udaljeni, otvorimo svoja srca, potaknimo jedni druge i upalimo svijeću za žrtve zbog kojih slobodu danas dišemo.
Vaša Alfa!
Povodom blagdana Svih Svetih, dok se prisjećamo naših najmilijih:
O Ti koji jesi, biti mi daj
Oduvijek sam volio mjesečinu
u njoj sve stvari se čine kao da jesu
i kao da nisu.
I sebi sam tako izgledam
da jesam, i kao da nisam.
I kad mislim da jesam
skoro želim da nisam.
Jer ja koji jesam,
više sam onaj koji nisam.
I moglo bi biti da k Bogu dođem
kao da jesam, a On će mi reći da nisam.
A tad bolje bi bilo da nije me bilo.
I kad mislim da nisam
bude mi žao
jer želim da jesam.
O kako je dobro biti
to možda i ne znam pravo
već samo slutim
kako je dobro biti.
Jer ono malo što jesam dok nisam,
kako je lijepo biti.
O, Ti koji jesi i nikada nisi
O daj mi biti, biti mi daj.
Da jesam i samo jesam vječno
i zauvijek, jesam u tebi
O, Ti koji jesi, biti mi daj.
fra Bonaventura Duda
Tko kaže da maska i kravata ne idu zajedno?!
U petak, 16. listopada još jednom je s našeg balkona zavijorila dugačka, crvena kravata. Bio je to naš mali pokušaj da još jednom podsjetimo kako su upravo Hrvati izmislili kravatu, da budemo ponosni na tu činjenicu i da kravatu zato nosimo i poklanjamo uvijek i u svakoj prilici.
Svi koji su se sjetili pridodati kravatu svojoj odjevnoj kombinaciji (ili neki oblik kravate), u knjižnici su dobili slatki darak. Bilo je tu vrlo lijepih kreacija, neki su se potrudili i kravate sašili sami, drugi su s velikim ponosom nosili tatinu kravatu s vjenčanja, neki su je učili vezati po prvi put…Naši kipovi u hodnicima škole također su već tradicionalno dobili svoje crvene ukrase.
Neobičnost je ove godine bila samo u tome što smo uz kravatu nosili i masku, a jesmo li i to dobro uklopili u priču, prosudite sami…
Mjesec hrvatske knjige
Od 15. listopada do 15 studenog
Razlistaj se! moto je pod kojim su svi sudionici ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige pozvani da svoje programe posvete planetu Zemlji, a u povodu 50. obljetnice obilježavanja Dana planeta Zemlje
8. listopada- Dan Hrvatskog sabora
Tog dana 1991. godine, Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Hrvatska taj dan obilježava kao spomendan.
"Ne predaje učitelj ono što želi, ne predaje učitelj ono što zna, učitelj predaje ono što jest.”
Sretan vam 5. listopada- Svjetski dan nastavnika!
Festival svjetske književnosti 2020.
6. do 12. rujna 2020.
uživo i virtualno
Više od 60 autora iz 12 zemalja.
FSK možete pratiti na: HTV3, fsk.hr, 24sata.hr, express.24sata.hr., webknjizara.hr/hr
Dio programa održat će se u novootvorenoj knjižari Fraktura u Ulici kneza Mislava 17 u Zagrebu, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a dio programa u Hrvatskom glazbenom zavodu.
Program (https://fsk.hr/program):
Dragi učenici, nastavnici, roditelji!
Sretan nam svima početak nove školske godine! Usprkos strogim mjerama zaštite, sretni smo što se opet vidimo u stvarnosti i šećemo hodnicima i razredima naše novoobnovljene škole! Sa željom da nam redovita nastava potraje i da se što rjeđe viđamo online, želimo vam svima svako dobro!
Vaše knjižničarke Jadranka Tukša i Erna Bužančić
Dragim profesorima, učenicima i roditeljima te svima koji ste pomogli da ova nastavna godina sretno i uspješno završi,
želimo radosne, bezbrižne i sretne ljetne praznike! Čuvajte se i ostanite zdravi kako bismo se opet sretno i nadajmo se uživo, opet našli na početku nove školske godine!
Sretan vam
Dan državnosti!
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
"Bog nije mogao biti na svakom mjestu pa je zato stvorio majke."
(Židovska izreka)
Svim našim majkama želimo sretan
Majčin dan!
Obljetnica raketiranja Zagreba i naše škole
2. svibnja 1995. u 10.30 sati srpski teroristi na Zagreb i njegovo predgrađe bacili su zabranjene kasetne bombe iz kojih se po metropoli rasula kiša ubojitih zvončića. Strossmayerovim šetalištem, Petrinjskom, Starom Vlaškom, gdje je pogođen i tramvaj pun putnika, te u dvorištu gimnazije u Križanićevoj odjeknule su eksplozije. Zagreb je bio meta srpskih terorista i 3. svibnja. Šest projektila ispaljenih iz raketnog sustava M87 Orkan odjeknulo je točno u 12.10 sati. Njihovo odredište ponovno je bilo središte grada. Pogođena je i Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj te zgrada u kojoj je balet HNK imao probu. U ta dva dana u Zagrebu je poginulo šestero ljudi, a 174 osobe su ranjene.
Navod iz članka Ive Puljić-Šego (Večernji list, 28. travnja 2006.)
22. travnja Dan hrvatske knjige
Odlukom Hrvatskog sabora iz 1996. godine, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, autora epa Judita, dovršenog u Splitu na današnji datum 1501. godine.
Pogledaj kako će se ovaj događaj obilježiti usprkos izolaciji
Dragi ljubitelji knjiga i čitanja!
Ovogodišnja tema Noći knjige je Knjige koje su mijenjale svijet. Panta rhei – Samo mijena stalna jest, poznata je misao grčkoga filozofa Heraklita koja nas upućuje na činjenicu da se svijet koji poznajemo mijenja.
Manifestacija je posvećena moći i utjecaju knjige uz poruku: Knjige mijenjaju svijet. Svi koji čitaju, to znaju.
Podaci govore da je u proteklih godinu dana u Hrvatskoj čitanost porasla 7%.
Knjige su važne, oni su prijatelji i suputnici, učitelji i tješitelji.
Nažalost, stalna je borba među dobrim duhovima i mislima na koje nas upućuju knjige i nestrpljivostima, površnostima i ispraznostima sadržaja kojima nas bombardiraju suvremeni mediji.
Izabrani citat, koji slijedi, treba nas (i duhovito i bijesno) potaknuti na razmišljanje o drugoj moći i utjecaju na moć našeg duha i intelekta:
"Njega , koji je bio tako sumnjičav glede rađanja divnog elektroničkog svijeta, sad su s nogu oborile mogućnosti koje je nudila nova tehnologija sa svojom formalnom preferencijom za bočne skokove i relativnom nezainteresiranošću za linearnu progresiju, opredjeljenjem kojim je kod svojih korisnika već razvila veći interes za varijacije negoli za kronologiju. Oduševljavala je ta neovisnost o satu, o tiraniji onoga što će se dogoditi poslije, i omogućila mu je da svoje ideje razvija paralelno, bez brige o slijedu događaja ili postupnoj kauzalnosti. Poveznice su sada bile elektroničke, ne narativne. Sve je postojalo istodobno. Bila je to, shvatio je Solanka, vjerna zrcalna slika božanskog doživljaja vremena. Do pojavljivanja hiperlinkova samo je Bog istodobno mogao vidjeti u prošlost, sadašnjost i budućnost; ljudi su bili zarobljeni u kalendaru svojih dana. No sada je takvo sveznanje dostupno svima, običnim pritiskom na miš." (Rushdie, Salman: Bijes.)
"Danas je samo važno kako, ne i zašto..." (Bradbury, Ray: Fahrenheit 451)
Neka nas ova Noć knjige potakne da dobro razmislimo o ovim riječima i da se zamislimo što nas čeka u budućnosti.
Erna Bužančić, prof.
Svjetski dan knjige i autorskih prava
Obilježava se 23. travnja, a proglašen je 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a. Riječ je o simboličnom datumu u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Tom prigodom UNESCO, u suradnji s međunarodnim organizacijama koje predstavljaju tri glavna sektora knjižne industrije – izdavače, knjižare i knjižnice, odabire jedan grad kao svjetsku prijestolnicu knjige (World Book Capital). Ove godine to je Kuala Lumpur, glavni grad Malezije. Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, UNESCO poziva čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, medije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava.
30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz studenoga 2011., 30. travnja obilježava se kao Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Spomendan posvećen Zrinskim i Frankopanima, simbolima žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine obilježava se uz geslo Navik on živi ki zgine pošteno.
Njihovi posmrtni ostaci iz Bečkog Novog Mjesta preneseni su i pokopani 1919. godine u zagrebačkoj katedrali.
- svibnja - Međunarodni praznik rada
obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
U okviru crkvenih blagdana, 1. svibnja obilježava se kao dan sv. Josipa radnika.