• Obilježavanje Međunarodnog dana ozonskog omotača (16.9.)

• Obilježavanje Dana sadnje drveta i Međunarodnog dana mira (21.9.)

• Obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinja (4.10.)

• Sudjelovanje na ekipnom matematičkom natjecanju Mat liga (4 kola)

• Sudjelovanje na ekipnom natjecanju Atom liga (2 kola)

• Sudjelovanje u natjecanju u računalnom razmišljanju Dabar (8.-12.11.)

• Obilježavanje Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa (2.2.)

• Dan sigurnijeg interneta (veljača)

• Tjedan mozga i Međunarodni dan matematike (14.3.)

• Eratostenov eksperiment (21.3.)

• Obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.)

• Međunarodno matematičko natjecanje Klokan bez granica (ožujak)

• Noć geografije (travanj)

• Obilježavanje dana ekološke svijesti (15.4.)

• Obilježavanje Dana planete Zemlje (22.4)

• Sudjelovanje na Festivalu znanosti (svibanj)

• Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode (22.5.)

Svake godine na dan 22. svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja prirode i njezine bioraznolikosti. 

Moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana je Izgradimo zajedničku budućnost za sva živa bića. 

22. svibnja odabran je kao datum obilježavanja Međunarodnog dana biološke raznolikosti jer je na taj dan 1992. godine usvojena Konvencija o biološkoj raznolikosti. Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. 

Biološka raznolikost označava sveukupnost raznolikosti života na Zemlji – staništa, vrsta i gena, te njezin poremećaj može imati dalekosežne posljedice na ekosustave, ali i na čovjekov život i blagostanje. 

Učenice 7. b – Marina Mara Turčinović, Nina Jazvin, Tia Knego i Nika Lisowski su prigodno uredile školski pano. 

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja svake godine s ciljem podizanja svijesti svjetske populacije o problemima vezanim za globalno onečišćenje okoliša, ali i pronalaska najboljih rješenja  za njegovu zaštitu. Iako je ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi put predstavljena 1969. godine, službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Tema Dana planeta Zemlje 2022. je “INVESTIRAJ U NAŠU PLANETU”, koja se fokusira prvenstveno na posljedice klimatskih promjena na Planeti koje svi već osjećamo, kao i na napore koji se ulažu u svijetu s ciljem njihovog ublažavanja. Tako je Dan planeta Zemlje 2016. godine rezultirao usvajanjem Pariškog sporazuma koji je potpisalo preko 120 država koje su u narednim godinama provele niz aktivnosti vezanih za zaštitu od klimatskih promjena (npr. recikliranje materijala, očuvanje prirodnih resursa, zabrana upotrebe štetnih kemikalija, sprečavanje krčenja i uništavanja šuma, zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i dr.).

Svjetske šume se sijeku zabrinjavajućom brzinom radi krčenja zemlje za farme, ali stabla se sijeku i za proizvodnju drvne sirovine i papira ili izgradnju cesta i rudnika. Osim ubrzavanja klimatskih promjena, sječom šuma uništavaju se i staništa šumskih životinja. Aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena pomažu u zaštiti prirode i prirodnih sustava o kojima svi ovisimo. Brinući se za naše šume, vode i zemljište možemo se bolje odbraniti od klimatskih promjena i njihovih posljedica. Mnoge države Europske unije već su pripremile nacionalne planove za upravljanje ovim posljedicama.

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka da bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode za piće, a ideja za ovaj međunarodni dan nastala je 22. prosinca 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju (engl. United Nations Conference on Environment and Development – UNCED). Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine i od tada se obilježava svake godine. Toga se dana svake godine u svim zemljama svijeta posebno usmjerava pažnja na probleme vezane uz vodu i vodne resurse. Ovaj se dan svake godine obilježava uz drugi slogan. Kako bi se značenju vode još više dalo na važnosti, u prosincu 2016. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda jednoglasno je usvojila rezoluciju Međunarodno desetljeće (2018-2028) za akciju - Voda za održivi razvoj.  

Povodom ovoga dana učenici 6.e razreda prisjetili važnosti vode u živim bićima. Kroz pokuse prikazali su svojstava vode kao što su kapilarnost, površinska napetost, prozirnost i topljivost vode. Sva ova svojstva vode bitna su za održavanje procesa u živim bićima, kao što je fotosinteza te prijenos tvari u živim bićima. Putem svojih crteža učenici su ukazali na važnost očuvanja vode i predložili svoje načine očuvanja vode u svome domu, školi i lokalnoj zajednici.  

„Nikad ne znamo kolika je vrijednost i važnost vode, dok nam čaša ne ostane prazna“.  

Učenici naše škole ove su godine, pod vodstvom mentorica Marine Marege Selecki i Jelene Marić, sudjelovali u poznatom Eratostenovom eksperimentu.

Eratosten je bio poznati geograf, matematičar, astronom i putopisac, poznat kao otac geografije koji je još u 3. st. pr. Kr. Izmjerio opseg Zemlje. Primijetio je da u Sieni, gradu u južnom Egiptu za vrijeme ljetnog solsticija u bunarima u podne nije bilo sjene, što znači da zrake sunca padaju okomito na tlo.

Na isti dan u Aleksandriji, koja je sjeverno od Siene i otprilike leži na istom meridijanu, predmeti su u podne bacali sjenu, tj. nisu padali okomito na tlo. Eratostenu je već tada bila poznata činjenica da je Zemlja okrugla i da je to razlog zašto su kutovi upada zrake sunaca u Aleksandriji i Sieni različiti. Uz pomoć štapa i instrumenta kojim se tada mjerilo kutove (gnomon) izmjerio je kut upada zrake sunca u Aleksandriji i utvrdio da iznosi 7.2°, što odgovara pedesetini cijelog kruga (360° : 7.2° = 50).

Poslao je ljude da izmjere udaljenost između Aleksandrije i Siene koju će pomnožiti s 50 i dobiti opseg Zemlje. Udaljenost između Siene i Aleksandrije iznosila je 5 000 stadiuma (tadašnjih jedinica za mjeru, 1 stadium = 157.5 m), što je približno 800 km. Opseg Zemlje = 5000 x 50 = 250 000 stadiuma ili oko 40 000 km. Točan opseg Zemlje, koji je precizno izmjeren tek u drugoj polovici 20. st. uz pomoć satelita, iznosi 40 075 km po ekvatoru i 40 008 km po meridijanu.

Naš zadatak je bio točno u solarno podne, kad je Sunce u najvišoj točki, izmjeriti duljinu sjene okomitog štapa duljine 1 metar. Prethodno smo odredili udaljenost naše škole od ekvatora i udaljenost naše škole sa školama s kojima smo razmjenjivali podatke, a to su OŠ Viktorovac, Sisak, 1. Osnovna škola Čakovec, Čakovec, i škola koja se nalazi u gradiću Montesano Salentino na jugu Italije. Udaljenost između škola dobili smo pomoću aplikacije Google Earth. Solarno podne u Župi dubrovačkoj na dan 21.3.2022. je u 11:55:10 (izvor: https://gml.noaa.gov/grad/solcalc/). 

Nakon što su učenici izmjerili duljinu sjene štapa, u umanjenom mjerilu nacrtali su pravokutni trokut i uz pomoć kutomjera izmjerili kut upada sunčevih zraka. Razmijenili smo svoje podatke s navedenim školama i dobili najbolji rezultat, a to je bio opseg Zemlje iznosi 39 980 km.

U našoj školi je 16. ožujka već tradicionalno obilježen Tjedan mozga i Svjetski dan matematike. Ovogodišnje aktivnosti su planirane kroz projekt RaSTEMo u znanosti te osmišljene od učitelja prirodoslovnog područja – biologije, fizike, geografije, kemije i matematike.

U Manifestaciji je sudjelovalo 38 učenika od 5. – 8. razreda koji su bili podijeljeni u timove. Aktivnosti su se odvijale u nekoliko učionica. U svakoj učionici se nalazio pozdravni letak koji je inspirirao timove da krenu s rješavanjem prvog zadatka. Program je bio organiziran kao escape classrom aktivnosti koje, kroz rješavanje zadataka/zagonetki iz STEM područja, razvijaju timski rad i kritičko mišljenje. Svaki sljedeći točno riješen zadatak ih je vodio bliže cilju. Zadatci su bili iz svih navedenih područja te su učenici rješavali matematičke zadatke, mozgalice, zagonetke, slagalice, očitavali podatke iz grafičkih prikaza te radili jednostavnije pokuse. Posljednji zadatak je bio spajanje strujnog kruga, a  najbrži u tome su prvi došli do svojih nagrada. Na kraju Manifestacije svim učenicima su uručene zaslužene pohvalnice za sudjelovanje.

U četvrtak, 3.ožujka 2022. održano je treće kolo Mat lige, ekipnog matematičkog natjecanja, u kojem su sudjelovala 94 učenika naše škole.

Prema neslužbenim rezultatima objavljenim na mrežnoj stranici Mat lige učenici Matej Svilokos i Marino Rašica osvojili su 4. mjesto u kategoriji 7. razreda, Lovro Svilokos i Noa Radić osvojili su 6. mjesto u kategoriji 4. razreda, a Lovro Duper i Jakov Japarić osvojili su 7. mjesto u kategoriji 3. razreda. 

Čestitamo svim učenicima na ostvarenim rezultatima u 3. kolu i želimo puno uspjeha u 4. kolu koje će se održati 16. svibnja 2022!

Republika Hrvatska je od 2016. godine uključena u međunarodnu inicijativu Bebras (Dabar) koja promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti. Dabar je osmišljen kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja, a od 2016. u izradi zadataka sudjeluju i hrvatske učiteljice i učitelji. 

Ove godine je natjecanje provedeno od 8.11.21.-12.11.21. i iz naše škole je sudjelovalo 37 učenika. Svi su postigli odličan rezultat a 10% najboljih je: Ana Lučić, Kiara Selecki, Roko Šimunović, Mia Kisić, Viktor Đevenica, Emanuela Konjuh, Luka Regjo, Maroje Šabadin, Katarina Raguž, Maris Srijemsi, Maro Miloslavić, Matea Lonac, Marko Vukorep i Dora Matičević. U galeriji su fotografije svih sudionika.