U projekt Lažani u novom ruhu uključili su se učenici izvananastavnih grupa: Mladi planinari (7.a) s voditeljicom Marijanom Šimić i Geoistraživači (7.b) s voditeljicom Ružicom Ivanković Ciotti. U okviru projekta željeli smo potaknuti učenike na veću fizičku aktivnost, boravak u prirodi te stjecanje većeg znanja uz razvijanje interesa prema kulturnoj baštini svoga kraja.
Rad se temeljio na iskustvenom učenju i posjetu samom lokalitetu gdje su se učenici upoznali s povijesnim i geografskim osobitostima lokaliteta. Fotografije i nova saznanja bila su osnova ovih interaktivnih karata.
Okupljanje učenika ispred škole bilo je u 9 sati ujutro. Učenici su dobili isječke topografskih karata prostora kao i zadatak da prouče kartu, legendu te pronađu najkraći put prema lokalitetu Lažani.
Markiranom stazom kroz naslage fliša i zapuštene plodne površine kolona učenika uspinjala se prema Lažanima.
Ispred Planinarske kuće slijedio je kraći odmor uz kratko predvanje o Kaštelanskom polju.
Dolazak na lokalitet Lažani.
Naselje Lažani spominje se već u Trpimirovoj darovnici iz 852. g. Zbog bijega od Turaka tijekom 16. stoljeća, stanovnici ovog starohrvatskog sela zajedno sa stanovnicima susjednog naselja Kruševik sele se u kulu Kambi i kaštel Piškeru. To je jezgra današnjeg naselja Kaštel Kambelovca.
Kula stražarnica jedina je sačuvana kozjačka kula iz razdoblja mletačkog-turskog razgraničena iz 15.-16. stoljeća. Izvorno je bila visoka 8 metara i u nju se ulazilo pomoću ljestava. Vatrom se upozoravalo stanovništvo na opasnost od Turaka.
Učenici su se upoznali s tradicionalnim, ali i suvremenim načinima orijentacije u prostoru. Uz pomoć grafičkog mjerila i komada vune odredili su udaljenost od škole do lokaliteta Lažani. Uz pomoć sunca i sata odredili su vrijeme (op.a. stijena Koludar se koristila kao sunčani sat), te su uz pomoć koraka odredili udaljenost između crkve i kule. Naučili su i kako odrediti visinu nekog objekta u prirodi.