Embedded Files
Planina Kozjak proteže se od Kliškog prijevoja na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora, i dalje u zapadnom smjeru sve do prijevoja Malačke. Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine, za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos = koza. S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima prevladava submediteranska flora. Povoljan geografski položaj ove planine omogućio je prisustvo ljudskih zajednica od razdoblja prapovijesti do današnjih dana. Prostor Lažana zasigurno su prelazile paleolitičke horde u potrazi za hranom, a strateški položaj ovog područja značit će za ovo područje izmjenu brojnih drugih plemena i naroda željnih kontrole područja Kaštelanskog zaljeva.
Istraživanje lokaliteta Lažani
Istraživanje lokaliteta Lažani
Kako bi se upoznali s predmetom istraživanja, učenici su posjetili lokalitet Lažani. Povijesnim istraživanjem i promatranjem samog lokaliteta dolazili su do podataka cjelokupnom području planine Kozjak. S obzirom na dugotrajno prisustvo ljudskih zajednica na ovom području, razdoblje koje su trebali istražiti započinje od neandertalskih zajednica sve do današnjeg doba.
Izrada lente vremena
Izrada lente vremena
Lentu vremena, u sklopu projekta Lažani u novom ruhu, izrađivali su učenici 6. c razreda. Lenta je zamišljena kao slikovni vremeplov kroz povijest područja planine kaštelanskog polja, a samim time i Lažana. Kao podloga za spomenutu lentu korištena je grana masline. Stablo masline duboko je ukorijenjeno u prošlost ljudskih zajednica na sredozemnom prostoru. Kaštelanskim je težacima, kao i brojnim drugim stanovnicima primorskih područja, sadnja maslina bila obveza propisana statutom.
Područje Kaštelanskog polja bogato je povijesnim događanjima pa je prvi zadatak učenika bio izdvojiti ključne trenutke u povijesti ovog prostora. Lenta vremena započinje razdobljem paleolitika kada su plodne površine prekrivene šumama s mnoštvom izvora vode privlačile paleolitske lovce i sakupljače plodova. Slijedi razdoblje kada su ilirska plemena nastanjivala područje današnjeg prostora Hrvatske, Lažani nisu iznimka. Prvi spomen lokaliteta Lažani nalazimo u Trpimirovoj darovnici iz 852. godine, stoga je sljedeća slika posvećena upravo hrvatskom knezu Trpimiru. Prostorom Lažana danas dominira srednjovjekovna crkva Sv. Mihovila, svjedočanstvo dugotrajnog prisustva kršćanstva na prostoru Kaštela, stoga je i ova crkva našla svoje mjesto na lenti vremena. Posljednja, ali izuzetno važna, je slika iz razdoblja mletačko-turskih ratova kada se izgradila poznata kula Cambi, oko koje će nastati današnji Kaštel Kambelovac. Stanovnici Lažana, zajedno s stanovnicima obližnjeg sela Kruševika sagradili su, radi obrane od Turaka, manju utvrdu Piškera. Nažalost, ova utvrda nije ostala sačuvana do današnjih dana. Osim toga prikazani su ostaci kule stražarnice kaštelanskih cernida. Njihov je zadatak,, u sklopu teritorijalnih jedinica pod mletačkom vlašću, bio upozoriti stanovništvo na nadolazeću tursku opasnost.
Page updated
Google Sites
Report abuse