BAJKE I NARODNE PREDAJE IZ SVIH KRAJEVA SVIJETA
2021. GODINA ČITANJA (HRVATSKA)
MOTO: "Čitajmo da ne ostanemo bez riječi!"
https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/2021-godina-citanja-u-hrvatskoj-20837/20837
MEĐUNARODNI MJESEC ŠKOLSKIH KNJIŽNICA - ISLM 2021
"Slavimo rad školskih knjižnica svakog listopada!" HUŠK
https://www.husk.hr/slavimo-rad-skolskih-knjiznica-svakog-listopada/"Međunarodni mjesec školskih knjižnica (International School Library Month – ISLM) prilika je za školske knjižničare diljem svijeta da odaberu dan, tjedan ili cijeli mjesec u listopadu kako bi obilježili važnost školskih knjižnica i proslavili sve što one predstavljaju."
4. RAZREDI
IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ
Ogulin, 18. 4. 1874. – Zagreb, 21. 9. 1938.
KNJIŽEVNA DJELA
E-LEKTIRE (ONLINE KNJIGE)
ŠUMA STRIBOROVA (E-KNJIGA)
AUDIO KNJIGA - PRIČE IZ DAVNINE (za slušanje)
https://lektire.skole.hr/audio_lektire/price-iz-davnine/
ŠUMA STRIBOROVA
REGOŠ
ANIMIRANI FILM
ŠUMA STIBOROVA
REGOČ
O HRVATSKIM BAJKAMA
Hrvatske narodne bajke prenosile su se usmeno s koljena na koljeno, što je rezultiralo nastankom raznih oblika dječjih bajki i priča kakve danas poznajemo. Danas ih čitamo djeci kako bi razvili ljubav prema čitanju i za učenje na primjerima kroz simpatične likove koji nailaze na razne realne (i nerealne) situacije i traže izlaz i rješenje za to kako se izvući iz raznih neugodnih situacija i kako dobro uvijek pobjeđuje zlo.
Da bismo u potpunosti razumjeli hrvatske bajke, moramo poznavati tradiciju, kulturu, ljude i povijest Hrvatske. U hrvatskim narodnim bajkama možemo pročitati nestvarne i nemoguće događaje, a osim zanimljivih likova, u bajke su uvijek uključena natprirodna (čudesna) bića: zmajeve, divove, patuljke, čarobnjake, vještice, vile i začarane princeze. Dijelovi predmeta ili prirode oživljuju i dobivaju neobična svojstva pa tako možemo čitati o životinjama koje mogu pričati i razmišljati poput ljudi, čarobnu vodu i izvore koji mogu oživiti mrtve, itd.
Najpoznatija hrvatska bajka je Priče iz davnina književnice Ivane Brlić Mažuranić čija se zbirka bajki smatra remek-djelom i sadrži niz zanimljivih narodnih bajki snažno inspiriranih motivima iz staroslavenske mitologije pretkršćanske Hrvatske. U hrvatskim bajkama vidimo primjere raznih stilova pisanja i književnosti, no najveću poveznicu možemo povući sa stilom bajki Hansa Christiana Andersena i JRR Tolkiena koji spajaju izvorne fantazijske zaplete s narodnom mitologijom.
U hrvatskim bajkama, u radnji često nisu uključena mjesta i vrijeme radnje, a obiluju maštom hrvatskog naroda koji su u njih utkala živu maštu. Neki likovi u bajkama imaju posebne čarobne moći, no većina se oslanja na svoju mudrost, hrabrost i upornost.
RAZLIKA IZMEĐU BAJKI I PRIČA
Narodne priče
narodne priče su prenošene usmenom tradicijom bez akreditiranog autora
likovi su općenito životinje koje djeluju s ljudskim karakteristikama i govore
više se povlači crta i scenarij iz ljudskog života umjesto u magiji, radi prenošenja morala
narodne priče izvorno su pisane za narod
Bajke
bajke su prepričane i napisane narodne priče koje se pripisuju određenom autoru
likovi uključuju mitska i svjetovna stvorenja
bajke su ukorijenjene u magiji, s mitskim scenarijima, rijetko se pojavljuju scenariji iz ljudskog života
bajke su izvorno pisane za aristokratsku publiku