8.RAZRED

ZADATAK

Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 10. /11. i izdvoji političke, socijalne i demografske posljedice Prvog svjetskog rata.

PROUČI ZEMLJOVIDE I PROČITAJ TEKST NA STR. 11. U UDŽBENIKU I ODGOVORI:

• Koja su 4 carstva propala u Europi nakon rata?

• Koja je država potpuno "nestala" i koje su države nakon rata na njenom teritoriju?

• Pouči povijesne zemljovide i uoči koje su nove države nastale nakon Prvog svjetskog rata? 

• ​Zemlje pobjednice organizirale su u Parizu mirovnu konferenciju koja je trajala od siječnja 1919. do siječnja 1920. godine. 

• Glavnu su riječ vodili predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i Italije, tzv. velika četvorica: David Lloyd George, Georges Clemenceau, Woodrow Wilson i Vittorio Orlando. 

• Rasprave su bile tajne te u njima nisu sudjelovale poražene države koje su pozivane samo na potpisivanje ugovora.

• Na konferenciju su sudjelovali predstavnici i drugih zemalja, no " velika četvorica " imala je vodeću ulogu. No niti njihova uloga nje bila jednaka te su neki imali veću ulogu. Također i među državam predvodnicama bilo je nesuglasica.

ZADATAK: 

Pročitaj tekst u Udžbeniku na str. 12-13 i napiši odredbe mirovnog ugovara s Njemačkom (Versajski ugovor)

• Na prijedlog W.Wilsona stvorena je organizacija LIGA NARODA (DRUŠTVO NARODA) .

• Njen je zadatak bio  očuvanje mira.

Prouči karikature koje se odnose na Ligu naroda različitih autora. 

Kakvi su stavovi autora o organizaciji?

PONOVI:

• Objasni što je Versajski poredak?

• Ocijeni pravednost odredbi Versajskog mirovnog ugovora.

• Koje su države bile zadovoljne, a koje nisu bile zadovoljne Versajskim poretkom? Obrazloži.

• Kako će Versajski poredak i  odredbe mirovnih ugovora utjecati na međusobne odnose pojedinih država (npr. odnos Francuske i Njemačke)

• Među nezadovoljnima bile su i dvije države koje su bile na strani pobjednika, Japan i Italija. Objasni zašto su bile nezadovoljne.

• Kako se približavao kraj rata, a s njime i poraz Austro-Ugarske, slavenski su narodi odlučili stvoriti svoje samostalne države.

Prisjeti se koje su države nastale raspadom Austro-Ugarske?

• Pri kraju rata u Zagrebu je početkom listopada 1918. godine osnovano Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba koje je bilo najviše političko tijelo južnoslavenskih zemalja Monarhije. 

Glavna njegova zadaća bila je prekid odnosa s Austro -Ugarskom Monarhijom i rad na stvranju nove države u koju će ući južnoslavenski narodi koji su živjeli na prostoru Monarhije.

• Hrvatski sabor je u skladu s Narodnim vijećem donio važne odluke:

 ✏️ PROBLEMI DRŽAVE SHS:

•talijanska okupacija hrvatske obale

•nepostojanje vojske za obranu teritorija

•Država SHS nije bila međunarodno priznata

•zeleni kadar

• Na sjednici Središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS potkraj studenog 1918. donesena je odluka da se u Beograd pošalje izaslanstvo koje će se sa srpskom stranom dogovoriti o stvaranju zajedničke države. 

•  Svetozar Pribićević koji se zauzimao za to da nova država bude centralistička monarhija predvodio je većinu tijekom razgovora.

• Stjepan Radić, vođa Hrvatske pučke seljačke stranke upozoravao je na oprez:

• Prvi su višestranački izbori održani tek potkraj studenog 1920., dakle dvije godine nakon nastanka Kraljevstva SHS. Izbornim je zakonom uvedeno opće pravo glasa za punoljetne muškarce (starije od 21 godine). Žene i dalje nisu mogle glasovati. 

PRVI IZBORI:

• Potkraj 1920. godine Obznanom je ozakonjena mogućnost političkih progona. Obznana je ponajprije bila usmjerena protiv komunista, ali su bile ugrožene građanske slobode svih građana. 

• Na tisuće ljudi su uhićene, a mnogo je ograničenja bilo i u javnome životu.   

• U glasanju za prvi ustav KPJ nije sudjelovala jer  je njen rad zabranjen, a zastupnici HPSS odbili su sudjelovati.

• Vidovdanskim ustavom izglasan je 28. lipnja 1921. 

• ustav je prihvaćen običnom (natpolovičnom) većinom, a u radu Skupštine uopće nisu sudjelovali zastupnici HPSS-a i KPJ-a. 

   GRANICE S ITALIJOM - ZADATAK

RIMSKI SPORAZUM O RIJECI:

https://www.youtube.com/watch?v=LN8NUJlMqxw  

ZADATAK

Hrvatska pučka seljačka stranka doživjela je nekoliko promjena imena do 1928. godine. 

Pronađi u udžbeniku  (U/str. 22 – 23) zašto je došlo do tih promjena i napiši.

PRIBLIŽAVANJE STAVOVA PRIBIČEVIĆA I RADIĆA  

 -SELJAČKO DEMOKRATSKA KOALICIJA-

Do približavanja stavova Samostalne demokratske stranke Svetozara Pribičevića i Radićeve Hrvatske seljačke stranke došlo je 1927. godine te su se dvije stranke povezale u  Seljačko-demokratsku koaliciju (SDK). 

• Svetozar Pribićević se u prvim godinama nove države zauzimao za unitarizam (tvrdeći da su Srbi, Hrvati i Slovenci zapravo jedan narod) i centralizam, ali je s vremenom shvatio da takvi stavovi jačaju velikosrpsku hegemoniju te se s vremenom našao u oporbi. 

• Stjepan Radić je  s vremenom je prihvatio monarhiju, ali se i dalje zalagao za federaciju.

Stajališta te dvojice političara, nekad ljutih suparnika, počela su se približavati. Radić je odustao od republikanske ideje i prihvatio monarhiju, a Pribićević je odbacio unitarizam i prihvatio federalizam te to dovodi do stvranja koalicije.

Koaliciju koja je stvorena podržavo je veliki broj Hrvata, ali i većina Srba s područja današnje Hrvatske.  

Članovi SDK glasno su optuživali državni režim zbog nasilja, korupcije, gospodarskih problema,... te su se Stjepan Radić i Svetozar Pribičević našli na udaru vlasti, a posebno Radić

ATENTAT U NARODNOJ SKUPŠTINI

20. lipnja 1928., zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić pucao je u hrvatske zastupnike. Pritom je ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a ranio Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu. 

Stjepan Radić je nakon operacije u Beogradu prevezen u Zagreb, ali je od posljedica ranjavanja umro u kolovozu iste godine. 

Sprovod Stjepana Radića 

Ilustracije preuzete iz: https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/bfbdb421-6304-41ac-90dc-ae70c93620e2/

ŠESTOSIJEČANJSKA DIKTATURA

ATENTAT NA KRALJA

Atentat u Marseilleu jedan je od prvih koji je snimljen kamerom jer se automobil nakon napada zaustavio u neposrednoj blizini snimatelja. Atentator Veličko Kerin i sam je poginuo. Njegov su čin neki smatrali herojskim, a neki terorističkim.

1. Tko je atentat u Marseilleu smatrao herojskim, a tko terorističkim činom.

2. Sličnu usporedbu napravi za atentat na Franju Ferdinanda 1914. godine. Znaš li za još koji sličan primjer?

3. Izrazi i objasni svoje stajalište o atentatima kao metodi političke borbe.

Preuzeto iz: https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/b08e470f-f308-4ad3-8a35-786fb73c3f56/

Pročitaj tekst u udžebniku na str. 27.- 28. i objasni okolnosti u kojima je došlo do sklapanja sporazuma Cvetković - Maček.

Pročitaj povijesni izvor na str. 28. i pojasni  kako su opisane okolnosti mogle utjecati na odluku kneza Pavla da organizira pregovore s Mačekom. 

BANOVINA HRVATSKA

• Uz pomoć teksta u udžbeniku, karte i prikaza pojasni što je Banovina Hrvatska i kakav je bio njen status unutar Kraljevine Jugoslavije.

• Prouči koji su samostalni, a koji zajednički poslovi prema sporazumu.

• Prouči povijesnu kartu i odgovori na pitanja.

Banovina Hrvatska je, uz područje nekadašnje Savske i Primorske Banovine, obuhvaćala i kotare Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventu, Fojnicu, Travnik i Dubrovnik.

1. Banovina je obuhvaćala i dijelove dviju današnjih susjednih država. Kojih? Zašto baš te dijelove?

2. Koji dijelovi današnje Hrvatske nisu bili u sastavu Banovine Hrvatske? Koji su od navedenih gradova danas u sastavu Hrvatske?

Prouči zemljovide na str. 33. i odgovori:

1. Što se dogodilo s brojem demokratskih država i brojem diktatura između 1922. i 1939. godine?

2. Koje su dvije velesile, države nastale u XIX. stoljeću, isprva bile demokracije, a zatim postale diktaturama?

3. Prisjeti se gradiva povijesti šestog i sedmog razreda pa razmisli o razlozima zbog kojih su upravo Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska uspjele zadržati demokraciju.

Europa, primjeri demokracije i diktature 1922. godine i 1939. godine

DEMOKRACIJA – vladavina naroda; narod na izborima bira političke predstavnike

Pročitaj tekst povijesni koncept – usporedba i sučeljavanje (U/str. 31).

• Navedi probleme demokracije koji se spominju.

• Kakve se zloupotrebe mogu dogoditi u demokratskim sustavima?

• Objasni Churchillovu izjavu: „Demokracija je vrlo loš sustav, ali bolji ne postoji.”

DIKTATURA I TOTALITARIZAM

ZADATAK

Analiziraj tekst (U/str. 32), a zatim odgovori na pitanja u bilježnicu:

1. Što je diktatura?

2. Što je totalitarizam?

ZADATAK : Usporedi dva prikaza i zaključi koja se građanska prava poštuju u demokracija, a koja se uskraćuju u diktaturi.

ZADATAK: 

prouči u nastavku načela koja se poštuju u demokratskim državama. Objasni što ona znače i što se može dogoditi ukoliko se ona ne poštuju:

 JEDNAKOST GRAĐANA                                   SLOBODNI I POŠTENI IZBORI

OPĆE PRAVO GLASA                          TOLERANCIJA                               VIŠESTRANAČKI SUSTAV,

PRIHVAĆANJE IZBORNIH REZULTATA                                   SUDJELOVANJE GRAĐANA,

VLADAVINA PRAVA, USTAV                                                VLADAVINA VEĆINE

PODJELA VLASTI                         OGRANIČENJE TRAJANJA MANDATA

ZADATAK:

Pomoću udžbenika str.34.-37.opiši situaciju i promjene u unutarnjoj i vanjskoj politici u:

1.UJEDINJENO KRALJEVSTVO

2.FRANCUSKA

3.SAD

• U tekstu i izvorima pronađi primjere dobrog i lošeg funkcioniranja demokracije. 

• Zaključi koja su bila glavna politička pitanja i problemi u Europi između dva rata.

• Objasni pojam dvostranačkog sustava.

• Jesu li svi ljudi u SAD imali potpuna i jednaka prava?

KRONOLOGIJA. 

•1917. veljačka revolucija - Rusija →  republika

•1917. - oktobarska revolucija-  Boljševici (komunisti) dolaze na vlast - Vladimir Iljič Lenjin

• građanski rat -  razdoblje ratnog komunizma - Boljševičkoj su se vlasti usprotivili mnogi građani Rusije, u čemu su prednjačili pripadnici nekadašnjeg plemstva. Buknuo je građanski rat u kojemu su protivnici revolucije, bijeli, uživali vojnu potporu Antante.  

•1919. - osnovana Kominterna - međunarodna organizacija komunista

•1922. - SSSR - Sovjetska Rusija sjedinila se s ostalim kominističkim državama s područja bivše carske Rusije i primijenila ime u Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika 

1924. Lenjin umire

•STALJINOVO DOBA  1924.- 1953.

LENJINOVA VLADAVINA

• Prvo vrijeme Lenjinove vlasti bilo je obilježeno građanskim ratom i ratnim komunizmom. Ratni kominizam obilježen je Lenjinovim nemilosrdnim mjerama s ciljem prehranjivanja ogromne Crvene armije. Provedena je nacionalizacija, u kojoj je sve privatno vlasništvo oduzeto i proglašeno društvenim. 

Usporedno s time boljševici su se obračunavali sa svim neistomišljenicima pa se dolazak komunista na vlast pretvorio u pravu diktaturu. Komunističke vlasti nisu ni pokušavale sakriti svoja zlodjela, nego su otvoreno o njima pričali tvrdeći da je taj crveni teror nužan za očuvanje revolucionarne vlasti. 

• Kako je takvo stanje bilo neodrživo, Lenjin je prekinuo razdoblje ratnog komunizma i uveo Novu ekonomsku politiku (NEP). Ona je dopustila djelomičnu obnovu tržišnog gospodarstva i djelomični povratak privatnog vlasništva u poduzetništvu. Cilj NEP-a bio je poboljšanje ekonomskih prilika u zemlji 

• No Lenjin je umro 1924. godine te je ta politika prekinuta.

ZADATAK

Prouči slikovni i pisani izvor na str. 39. o zauzimanju Zimskog dvorca i odgovori na pitanja.

ANALIZA POVIJESNIH IZVORA

Prouči ruske revolucionarne propagandne plakate. Kako su revolucionari prikazani? Protiv koga se bore?

STALJINOVA VLAST 1924.-1953. 

ZADATAK

Pomoću teksta u udžbeniku na str. 40.-41. navedi glavna obilježja Staljinove vlasti:

a) upravljanje državom

b) gospodarstvo

c) kult ličnosti 

POJMOVI:

• NACIONALIZACIJA – pretvaranje privatnog vlasništva u državno. Privatnim su vlasnicima oduzete sve tvornice, banke, trgovine.

• KOLEKTIVIZACIJA: seljacima je oduzeta zemlja koja je postala državnim vlasništvom u sklopu poljoprivrednih zadruga pod strogim nadzorom države.  

• KULT LIČNOSTI-pretjerano veličanje neke osobe koja je, najčešće, na vlasti

• PROPAGANDA- organizirano širenje usmenim ili pismenim putem ideja radi oblikovanja javnog mišljenja i ostvarenja planiranih ciljeva,  informacije, osobito pristrane ili obmanjujuće prirode, koje se koriste za promicanje određenih ciljeva ili stajališta.

ZADATAK: POVIJESNA PERSPEKTIVA

Prouči slikovni i pisani izvor na str. 42. i odgovori na pitanja

 1. Zašto okupljeni nisu željeli prestati pljeskati? 

2. Kako bi se ponašao/ponašala da si bio/bila sudionik opisanog skupa? 

3. Objasni kako plakat svjedoči o Staljinovu kultu ličnosti. Kako su ga autori slike željeli predstaviti?

Fašizam je pokret koji je nastao u Italiji, ali se tim nazivom često označuju politički pokreti u drugim zemljama. U širem smislu pojam fašizam označava totalitarnu ideologiju, pokret ili poredak. 

U užem smislu pojam se odnosi na fašistički pokret nastao u Italiji.

ZADATAK

Pročitaj tekst ispod podnaslova Fašizam u Italiji

(U/str. 43-44), a potom u bilježnicu napiši natuknice prema slijedećim pitanjima:

1. Opiši društvene i političke okolnosti u Italiji nakon Prvog svjetskog rata.

2.Tko su bili crnokošuljaši? Kako su djelovali?

3. Tko je bio vođa fašista?

4.Što Mussolini i fašisti obećavaju Talijanima?

5. Što se dogodilo 1922. u Italiji?

6. Koja je bila službena titula talijanskog diktatora?

ZADATAK: USPOREDBA I SUČELJAVANJE

Prouči slikovne izvore u nudžbeniku na str. 44. i prateći tekst pa odgovori na pitanja.

U fašističkoj Italiji i djecu su od najmlađe dobi učili kako služiti vladajućem režimu. Na prvoj je fotografiji Benito Mussolini, a na drugoj vidiš članove predškolske fašističke organizacije Sinovi vučice.

1. Usporedi držanje djece s držanjem Benita Mussolinija. Što uočavaš i kako to objašnjavaš?

2. Što misliš, zašto je režim osnivao organizacije namijenjene tako maloj djeci? Što su time namjeravali postići?

• Nacistički režim među najokrutnijima je u povijesti. 

• Najpoznatiji nacistički simboli bili su kukasti križ i pozdrav dizanjem ispružene desne ruke. Kukasti je križ prastari indijski simbol pozitivnog značenja. Zbog nacističke zlouporabe danas simbolizira nasilje i rasizam. Slično je i s nacističkim pozdravom – potječe iz staroga Rima i nacisti su ga zapravo preuzeli od talijanskih fašista. 

• Nacisti su od građana Njemačke tražili da nacistički pozdrav rabe u svakidašnjici. Pritom su morali reći „Heil Hitler!” („Živio Hitler!”). Uporaba nacističkih simbola danas je zabranjena u mnogim zemljama svijeta.  

USPON NACISTA

Prisjeti se mirovnog ugovora koji je potpisan s Njemačkom nakon Prvog svjetskog rata.

• Nacistička stranka uzlet je postigla potkraj 1920-tih u vrijeme Velike gospodarske krize

OBILJEŽJA NACISTIČKE VLASTI 

UPORABA NASILJA 

• nacistički nadzor nad cijelim njemačkim društvom

• SS – Zaštitni odred – isprva je bio zadužen za unutarnju sigurnost, a poslije se „istaknuo” nasilnim mjerama i masovnim ubijanjem nacistima nepoćudnih manjina

• Gestapo – tajna policija koja je vrebala moguće protivnike režima i prema njima postupala okrutno

PROGONI POLITIČKIH PROTIVNIKA

•nakon dolaska na vlast nacisti progone i ubijaju političke neistomišljenike

•zabrana djelovanja svih stranaka osim nacističke

KONTROLA GOSPODARSTVA 

•Nacisti su nadzirali njemačko gospodarstvo

•cilj – izgradnja ratne industrije →  gospodarstvo je u službi tog cilja

•javni radovi -  smanjenje nezaposlenosti

PROGONI MANJINA 

• rasizam i antisemitizam 

• politika segregacije – odvajanje Židova od Nijemaca u svim područjima života

• 1933. -započeo je bojkot Židova, zabrana rada u javnim institucijama

• 1935. Nürnberški zakoni  -  Zakon za zaštitu njemačke krvi i časti, 1935.- Židovima su oduzeta građanska prava

• 1938. godine – nacisti su organizirali KRISTALNU NOĆ – maltretiranje, progon Židova, uništavanje imovine

• Nacistički zakoni bili su usmjereni i prema drugim manjinama – Romima, homoseksualcima, Jehovinim svjedocima, hendikepiranima itd.

PROPAGANDA 

• Najpoznatiji nacistički simboli bili su kukasti križ (svastika) i pozdrav dizanjem ispružene desne ruke

• Nacistički pozdrav – „Heil Hitler!”

• Uporaba nacističkih simbola danas je zabranjena u mnogim zemljama svijeta 

• Nacističke smotre, kontrola medija i umjetnosti,...

ZADATAK

Pročitaj tekst ispod podnaslova Procvat gospodarstva u SAD-u 20-tih godina prošlog stoljeća (U/str. 57) i odgovori :

• Objasni pojmove kapital, kapitalističko društvo, privatno poduzetništvo.

• Kako bi opisao/la potrošačko društvo?

• Što je Henry Ford uveo u proizvodnju automobila?

• demokratske države u pravilu su bile kapitalističke. 

• KAPITAL je novčana zarada, višak vrijednosti

• Kapitalizam se temelji na privatnom vlasništvu nad tvrtkama i slobodnoj prodaji robe i usluga

• ​vlasnik kapitala je kapitalist, a gospodarski sustav u kojemu kapital ima važnu ulogu zovemo kapitalizam

• PRIVATNO PODUZETNIŠTVO – poduzetnici nude svoje proizvode i usluge na tržištu

• POTROŠAČKO DRUŠTVO – srednji sloj ima višak novca i kupuje sve više proizvoda

​Tržišno se gospodarstvo između dva rata najviše razvijalo u SAD-u. Od 1918. do 1929. godine američka je industrija višestruko povećala proizvodnju. Tržište je bilo preplavljeno praktičnim proizvodima potrebnima običnom čovjeku čija je platežna moć naglo porasla. Takav je gospodarski razvoj pridonio postanku potrošačkog društva. 

​ZADATAK: KONTINUITET I PROMJENA

Pročitaj tekst, pouči slikovne izvore i odgovori na pitanja.

Tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u masovno su se proizvodili i prodavali automobili i električni kućanski uređaji: glačala, usisavači, aparati za brijanje itd. U to se doba počinju prodavati i osvježavajući napitci, a nastaju i prvi restorani brze hrane. Masovno se prodavala i odjeća. Tvornice su počele proizvoditi konfekcijsku odjeću spremnu za nošenje – kupac je samo trebao odabrati prikladnu veličinu.

1. Opiši promjene u životu stanovnika Sjeverne Amerike i Europe nastale zbog masovne proizvodnje i prodaje novih proizvoda. 

2. Doznaj kako su ljudi kupovali odjeću prije uvođenja konfekcijskih brojeva.

Izvor: https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/f1680dbb-edcc-4dcb-b57e-dfbff8963376/

ZADATAK

Pročitaj izvor u Udžbeniku na str. 59. o "ludim dvadesetima" 

Izdvoji obilježja "ludih dvadesetih"

Dvadesete godine prošlog stoljeća (20. st., op. a.) razdoblje su blagostanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Ljudi su mnogo radili i dobro zarađivali, ali još su više trošili. To znači da se dizalo puno kredita, banke su jačale i nije bilo naznaka da bi razdoblje ugodna života moglo prestati. Potkraj dvadesetih godina događaju se promjene i odgovorni ljudi u SAD-u u ključnim trenucima donose krive odluke.

Denis Pavić, Ivan Balta, „Uzroci velike gospodarske krize u SAD-u i Hooverovo upravljanje krizom“, Povijesni zbornik, godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe 1 (2007.), br. 1-2: 137.

Preuzeto iz: https://hr.mozaweb.com/mblite/open?bid=HR-ALFA-POV8-3403&page=59

Sjedinjene Američke Države izašle su iz Prvog svjetskog rata kao vodeća svjetska gospodarska sila. Snažan razvoj nastavljen je i u prvoj polovini 20. stoljeća te je proizvodnja bila u uzletu. Veliki razvoj tada je doživjela i automobilska industrija, a uz to i metalurška industrija i proizvodnja guma, razvoj cesta,...

Gospodarski procvat pretvorio je SAD u prvo potrošačko društvo u povijesti.Građani su trošili i iznad svojih platežnih mogućnosti pa su u bankama dizali kredite, što je bankarima donosilo velike zarade od kamata.Činilo se da blagostanju američkih građana nema kraja.

Herbert Hoovera, pobjednik na američkim predsjedničkim izborima 1928. imao slogan pile u svakom loncu, auto u svakoj garaži. U takvoj situaciji Amerikanci su u velikoj mjeri kupovali i dionice, odnosno udjele u vlasništvu pojedinih tvrtki. 

Američke su tvornice proizvodile tolike količine robe da su, zbog smanjenja potražnje, počele gomilati viškove proizvoda. Takvu pojavu nazivamo hiperprodukcijom, a ona je bila jedan od bitnih razloga za izbijanje gospodarske krize.

Zašto se dogodio slom burze? 

Američko je gospodarstvo 20-ih godina prošlog stoljeća napredovalo iznad stvarnih mogućnosti. Potrošnja je ubrzano rasla, a stvarni je napredak gospodarstva bio znatno manji. Tvornice su previše proizvodile; to se naziva masovnom proizvodnjom ili hiperprodukcijom. 

​Kupci su bili zasićeni, a njihova je kupovna moć bila znatno manja nego što su proizvođači očekivali. Uz to, kako bi lakše poslovale, američke su se tvrtke povezivale u goleme, ali krhke poslovne sustave. Propast jedne tvrtke u sustavu povlačila je za sobom propast svih ostalih. To se posebno odnosilo na banke koje su kreditirale posrnule tvrtke. 

ZADATAK: POVIJESNI IZVOR

Ulomak iz:  J.K.Galbraith, Doba neizvjesnosti 

”Posljednjih nekoliko dana prije toga promet na burzi bio je slab, mlitav. Toga jutra (24. listopada 1929.) odjednom je izbila velika, neobuzdana, neobjašnjiva, bezglava panika: svi su se htjeli otarasiti svojih dionica, svi su htjeli prodati. Panika se sručila na njujoršku burzu olujnom snagom, poput divlje, nezaustavljive bujice. Mašinerija burze naprosto joj se nije mogla prilagoditi. Panika je bila brža od telegrafske trake kojom su se istodobno na stotine mjesta javljale promjene burzovnih tečaja. Ljudi uzduž i poprijeko Amerike nisu mogli dokučiti što se zapravo zbiva u Wall Streetu (njujorškoj burzi, op.p.). Znali su samo da su ili već upropašteni ili će, ako ne požure, uskoro biti upropašteni, pa su zato prodavali, prodavali, bezglavo prodavali svoje dionice koje su imali.

U zgradi burze buka je bila zaglušna, a napolju se okupila golema masa, jer se u New Yorku proširila glasina da se ruši kapitalizam i ljudi su došli da to vide. Za svaki slučaj pozvana je policija: možda burzovni mešetari i bankari podivljaju, moda će ih trebati silom smiriti. Na fasadi jedne od visokih zgrada pojavio se neki radnik da nešto popravi, a gomila na ulici je pomislila da je to neki samoubojica i nestrpljivo čekala da vidi kako će skočiti.”

Opiši atmosferu na njujorškoj burzi  24. listopada 1929.

• Zbog prekida proizvodnje i propasti poduzeća, radnici ostaju bez posla. Broj nezaposlenih naglo je rastao.

• U nekoliko godina SAD je brojao 17 milijuna nezaposlenih.

• Američke tvrtke poslovale su diljem svijeta. Nastala je lančana reakcija – američki problemi pogoršali gospodarsko stanje u Europi, Latinskoj Americi i Australiji

• Gospodarska kriza u Europi izazvala je krizu demokracije. Uvedena je diktatura u mnoge europske zemlje, a u Njemačkoj je gospodarska kriza pridonijela usponu nacizma

• SSSR - plansko gospodarstvo - gospodarska izolacija- SSSR nije bio zahvaćen ovom krizom

IZLAZ IZ KRIZE

ZADATAK

Analiziraj tekst i slikovni izvor na str. 63. o mjerama za izlaz iz krize.

Razmisli o pitanjima:

• Kako je vlada SAD-a na plakatu predstavila projekt državne mirovine? Koja je građevina naslikana u pozadini, a što simbolizira ruka? 

• Zašto pojedinci nisu prihvaćali državnu pomoć? Zašto je farmer iz primjera to svima objavio?