Stajnjak je jedno od najstarijih organskih đubriva. Hiljadama godina pre pojave mineralnih đubriva njegovom primenom održavana je i popravljana plodnost zemljišta. Masovnom upotrebom mineralnih đubriva, sa visokom koncentracijom hraniva, u agrarno razvijenim zemljama, u periodu industrijskog ratarenja i slobodne plodosmene, zanemarena je primena organskih đubriva i plodoreda. Zbog svog nespornog značaja ove agrotehničke mere se vraćaju na oranice edukovanih proizvođača. Rezultati brojnih istraživanja potvrđuju ulogu stajnjaka u održavanju biogenosti zemljišta i povećanju prinosa gajenih biljaka.

O značaju stajnjaka najbolje govore njegove osobine, a on je pre svega potpuno đubrivo, jer sadrži sve neophodne elemente za ishranu biljaka. Osim hraniva sadrži prirodne hormone koji stimulišu rast i razvoj biljaka. Pored ishrane useva, zahvaljujući pre svega visokom sadržaju organske materije, stajnjak održava i povećava opštu plodnost zemljišta popravljajući mu fizičke, hemijske i biološke osobine, što ga čini nezamenljivim organskim đubrivom za sve vidove biljne proizvodnje.

Stajnjak je organsko univerzalno đubrivo koje utiče na povećanje prinosa i povećanje plodnosti zemljišta.

Unošenjem stajnjaka, znači unošenjem mikrobiološke mase, pospešuje se, odnosno unosi se sveža mikrobiološka masa neophodna za održavanje plodnosti zemljišta.

Plodnost zemljišta uslovljena je prisustvom mikrobne mase u zemljištu jer svi procesi transformacije, čak i mineralnih, takozvanih veštačkih đubriva su mikrobiološke prirode. Kada dospeju jednom u zemljište i neorganska đubriva podležu mikrobiološkoj razgradnji da bi biljke mogle da ih iskorišćavaju.

Bez unošenja organske materije nemoguće je održavanje biogenosti zemljišta i time je smanjena mogućnost iskorišćavanja hranljivih elemenata, čak i iz mineralnih đubriva.