Povodom obilježavanja Svjetskog dana čistih planina, učenici 6. c razreda sudjelovali su u radionici pod nazivom Zeleni korak za naše planine, realiziranu u suradnji s Udrugom za osobe s intelektualnim teškoćama Karlovačke županije „Rajska ptica”, s primarnim ciljem da se kod mladih osvijesti važnost očuvanja prirode te potakne odgovorno ponašanje tijekom boravka u planinskim i šumskim područjima. Osim snažne ekološke note, radionica je osmišljena kako bi kroz zajednički rad promicala socijalnu interakciju, razvijala senzibilitet i empatiju prema drugima te učvrstila prijateljsko okruženje. Učenici su uvodno slušali putopisnu reportažu o planinarenju, razgovarali o najznačajnijim hrvatskim i svjetskim planinskim masivima te raspravljali o ključnim pravilima ponašanja u prirodi poput važnosti zbrinjavanja vlastitog otpada i očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. Nakon pogledanog filma ekološke tematike, pisali su pisma šaljući apele za spas planeta, a u likovnoj su aktivnosti crtali i slikali planine. Najbitniji trenutak radionice bio je zajednička sadnja stabla. Radeći složno, učenici i gosti posadili su mladicu koja će ukrašavati školsko dvorište i svakodnevno podsjećati na važnost zelenih koraka koje poduzimamo za naš planet.

Nika Komar

U okviru ovogodišnjeg projekta „U bojama razumijevanja“, koji provodimo u suradnji s Centarom za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac, naglasak je bio na uvijek aktualnoj temi očuvanja mentalnog zdravlja. Radionica je okupila učenike 6. c razreda naše škole te učenike 7. i 8. razreda iz Centra, a započela je pričom o emocijama, nastavila se razgovorom o pročitanom, skupnim radom te razmišljanjima o osnovnim i složenijim emocijama. U konačnici su učenici vizualizirali emocije kroz boje izradivši kreativne prikaze osjećaja, a također su osmislili korisne savjete o tome kako se nositi s različitim emocionalnim stanjima. Drugi susret bio je posvećen boljem razumijevanju sindroma Down. Učenici su pogledali edukativni film koji im je približio svakodnevicu njihovih vršnjaka s teškoćama u razvoju. Inspirirani viđenim, zajedničkim su snagama bojili šarene papirnate čarape – simbol ovog dana – pokazujući da su različitosti te koje svijet čine ljepšim i veselijim. Glavna je misija ovakvih suradnji povezivanje učenika kroz inkluziju, razvijanje emocionalne inteligencije te rušenje predrasuda kroz zajedničko kreativno stvaralaštvo i međusobno uvažavanje. 

Nika Komar

Tijekom boravka u Školi u prirodi u Selcu učenici četvrtog razreda uspješno su proveli kreativnu izvanučioničku aktivnost pod nazivom „Umjetnost u suradnji s prirodom“. Aktivnost je inspirirana umjetničkim pokretom land art. Glavni cilj bio je potaknuti dječju kreativnost kroz izravan doticaj s morskim i priobalnim okolišem, istovremeno razvijajući ekološku svijest i razumijevanje koncepta održivog razvoja. Umjesto tradicionalnih likovnih pribora učenici su kao materijal za rad koristili isključivo prirodne elemente pronađene na plaži i u obližnjem mediteranskom parku - oblutke, pijesak, grančice, otpalo lišće, češere... Oblikovali su maštovite prostorne strukture kao što su spirale, biljke, životinje te morske motive. Ova je aktivnost bila povezana s načelima održivog razvoja jer su učenici ponovili pravilo da se u prirodi ne ostavlja nikakav otpad, ne narušava se  postojeći biljni i životinjski svijet te su osvijestili važnost očuvanja morskog ekosustava i bioraznolikosti. S obzirom na to da su njihovi radovi ostali prepušteni prirodnim procesima, pod utjecajem kiše i vjetra, naučili su cijeniti prolaznost i prirodne cikluse. Jedini trajni trag njihova rada u Selcu ostale su samo fotografije koje su sami snimili. Ova aktivnost pokazala se kao izvrsna prilika da učenici u neposrednom dodiru s okolišem prepoznaju vlastitu ulogu u očuvanju prirode te kroz kreativno stvaralaštvo usvoje temeljne vrijednosti održivog razvoja.

Dubravka Maradin i Sandra Protulipac Tarabić

U sklopu Erasmus+ akreditacije učenici 4. b razreda proveli su aktivnost izrade razrednog herbarija - "Biljke našeg kraja". Aktivnost je izravno povezana s jednim od ciljeva Akreditacije povezanog s održivim razvojem i očuvanjem bioraznolikosti. Tijekom terenskog rada učenici su učili o zaštiti prirode te za herbarij sakupljali samo česte, autohtone vrste bez uništavanja korijena. Prikupljene su biljke prešali unutar starog novinskog papira. Kao pomoć u identifikaciji pojedinih biljaka poslužili su se aplikacijom PlantNet. Izradom herbarija stvorena je trajna obrazovna zbirka, a učenici su razvili poštovanje prema zelenom bogatstvu svog kraja.

Dubravka Maradin

Izvješće o provedenoj aktivnosti: Istraživanje Kopačkog rita 

Inspirirani lektirnim djelom Ante Gardaša Duh u močvari učenici 4. b razreda proveli su uspješno istraživanje bioraznolikosti Kopačkog rita. Kroz terenski rad i istraživačke zadatke povlačili su paralele između zaštićenog močvarnog područja Kopačkog rita i lokalne rijeke Mrežnice. Proučavajući floru, faunu i ekološku osjetljivost vodenih staništa, stečena znanja su uobličili u informativnu edukativnu brošuru.

Cijeli je proces povezan s načelima održivog razvoja s posebnim naglaskom na očuvanje vodenog svijeta i života na kopnu. Kroz izravan dodir s prirodom, uz Mrežnicu, osvijestili su važnost očuvanja pitke vode, zaštite ugroženih vrsta i odgovornog ponašanja ljudi prema okolišu. Tim su radom preuzeli ulogu malih ekoambasadora koji kroz svoju brošuru nastoje educirati vršnjake o važnosti suživota čovjeka i okoliša.

Dubravka Maradin

PROJEKTNI DAN - "ODRŽIVOST NA DJELU"

U našoj školi održao se projektni dan pod nazivom „Održivost na djelu“. Ovaj dan dio je našeg Erasmus+ projekta Art for Heart's Sake, a ujedno se uklapa i u ciljeve Erasmus+ akreditacije.

U aktivnostima su sudjelovali svi učenici matične škole zajedno s područnim školama. Učenici su kroz razne radionice i aktivnosti pokazali kako malim koracima možemo doprinijeti očuvanju okoliša. Učenici 1. a, b i c razreda čistili su okoliš, dok su 2. razredi stare limenke pretvarali u ukrasne teglice koje sada krase ulaz u školu. Učenici 2., 3. i 4. razreda PŠ Belavići i PŠ Donji Zvečaj izrađivali su narukvice od recikliranih materijala, a 3. razredi matične škole izrađivali su ogrlice.
4. razredi istraživali su ljekovito bilje, dok su 5. razredi izrađivali prirodnu kozmetiku. U 6. a i b razredu učenici su izradili digitalni herbarij, a 6. c razred sudjelovao je u bojanju starih pregrada. Ugljični otisak računali su učenici 7. razreda, a istraživali su i načine na koje se može smanjiti. Naši 8. razredi ukrašavali su stare platnene vrećice recikliranim materijalima.

Ovaj dan bio je prilika za učenje izvan učionice, razvijanje kreativnosti, timskog duha i svijesti o važnosti brige za naš planet. Bio je ovo lijep, ispunjen i poučan dan koji nas podsjeća da svatko od nas može doprinijeti očuvanju okoliša – već danas!

VIDEO

Dinka Berislavić

Učenje likovnih sadržaja na satu likovne kulture kroz liniju, ritam, pokret i povezivanje likovne umjetnosti s drugim umjetničkim područjima (glazba) za učenike s ADHD-om.

Radionica: “Linija u pokretu – crtanje kroz glazbu” provedena je u 5. razredu osnovne škole.

Cilj radionice bio je potaknuti učenike na spontano izražavanje kroz likovni jezik u kombinaciji s glazbom, razvijati osjećaj za ritam i liniju te omogućiti senzorno-motoričko iskustvo koje je posebno važno za učenike s ADHD-om. Radionica je imala za svrhu jačanje samopouzdanja kroz naglasak na snazi pojedinog učenika, fleksibilnost u radu i korištenje vlastitog tijela kao sredstva izražavanja. Učenici ne crtaju predmete, nego pokret. Mogu stajati ili sjediti. Crtanjem na papirima velikih formata uključuju cijelo tijelo (ruke, ramena, noge). Radionica je dobra za ADHD jer uključuje pokret i ritam, nema “točnog” rješenja što smanjuje frustraciju, kratki segmenti aktivnosti i senzorno iskustvo (slušanje + crtanje).

Metodologija i provedba - radionica je strukturirana prema principu “step by step” s jasnim i kratkim uputama, izmjenom aktivnosti (slušanje – crtanje – kretanje), dopuštenim kretanjem tijekom rada, vizualnim primjerima te autentičnim pohvalama tipa „Sviđa mi se kako si pratio ritam.“

Tijek radionice:

Uvod – rasprava i iznošenje ideja na pitanje Može li se glazba nacrtati?. Kratka demonstracija različitih linija (ravna, valovita, isprekidana) 

Prva glazba – spora i mekana – Nuvole Bianche, učenici crtaju valovite, kontinuirane linije, bez dizanja ruke s papira.

Druga glazba – spora, ali drugačija – River Flows in You, naglasak na mekše linije i osjećaj tečenja.

Treća glazba – umjereni ritam – Happy, ponavljanje ritmičnih poteza, demonstracija pokreta rukom u zraku.

Mini pauza – kratko istezanje i kretanje, važno za održavanje pažnje i regulaciju energije.

Četvrta glazba – brza i dinamična – Flight of the Bumblebee, kratki, energični potezi, poticanje cijelog tijela u crtanje.

Crtanje u pokretu – veliki papir na podu/zidu, uključivanje ramena, ruku i cijelog tijela.

Peta glazba – promjene tempa – Summer Presto, promjena ritma - promjena linija i dinamike.

Smirivanje i završetak – dodavanje detalja, refleksija osjećaja i linija.

Refleksija – diskusija: “Koja glazba ti je bila najlakša?”- učenici opisuju doživljaj bez kritike.

Reakcije učenika

Učenici su pokazali visoku razinu angažmana i motivacije. Senzorno iskustvo glazbe i kretanja omogućilo je učenicima s ADHD-om da reguliraju svoju energiju i fokusiraju pažnju. Izražavanje kroz liniju i ritam oslobodilo je kreativnost, smanjilo frustraciju i omogućilo spontano izražavanje. Učenici su verbalno i neverbalno pokazali uživanje te su aktivno komentirali i opisivali vlastite radove.

Radionica je dokazala važnost senzorno prilagođenog okruženja, strukture kroz jasne korake i fleksibilnosti u aktivnostima. Korištenje glazbe i kretanja učinkovito je potaknulo samoregulaciju i kreativno izražavanje. Naglasak na snazi učenika i proces umjesto rezultata doprinio je inkluzivnom i podržavajućem okruženju.

Učenje likovnih sadržaja na satu likovne kulture kroz boju, kontrast i kompoziciju te izražavanje emocija, raspoloženja i osobnog doživljaja za učenike s ADHD-om.

Radionica: “Moj unutarnji svijet – vizualni dnevnik emocija” provedena je u 8. razredu osnovne škole.

Cilj radionice bio je razviti sposobnost prepoznavanja i izražavanja emocija kroz likovni rad, koristiti boju i kompoziciju kao sredstva samoregulacije te omogućiti učenicima refleksivno ulazak u vlastiti unutarnji svijet. Radionica je prilagođena učenicima s ADHD-om kroz jasnu strukturu, ali fleksibilnost zbog mogućnosti izbora teme (omogućuje osobni izbor što potiče motivaciju), kratke pauze, kratki koraci - manje preopterećenja, povezuje emocije i izražavanje (samoregulacija).

Metodologija i provedba - radionica je strukturirana u koracima napisanima na ploči uz vizualne smjernice i dodatni “mini-šalabahter” za podršku učenicima koji se osjećaju nesigurno (“Ako ne znam što crtati - počni s bojom”, “Ako zapnem - promijeni alat”).

Reakcija učenika

Učenici su pozitivno reagirali, pokazali interes za osobni izbor boja i emocija. Aktivnosti su ih opustile, omogućile introspektivno izražavanje i potaknule osjećaj postojanja u trenutku (“mindfulness”). Kreativni proces poticao je koncentraciju i motivaciju, a jasna struktura i kratki koraci smanjili su preopterećenost. 

Radionica je uspješno integrirala likovni izraz i emocionalnu pismenost. Struktura, fleksibilnost i vizualna podrška omogućili su učenicima s ADHD-om aktivno sudjelovanje, samoregulaciju i izražavanje. Naglasak na procesu i snazi učenika povećao je samopouzdanje i zadovoljstvo učenika.

Opći zaključci i primjena znanja sa Erasmus tečaja

Obje radionice demonstriraju učinkovitost senzorno prilagođenog okruženja, kratkih uputa i strukturiranih koraka.

Kretanje, glazba i vizualne smjernice povećale su angažman i motivaciju učenika s ADHD-om.

Fokus na snagama učenika i fleksibilnosti omogućio je inkluzivno, podržavajuće i opuštajuće iskustvo.

Radionice su pokazale da kombinacija likovnog izraza, glazbe i emocionalne refleksije može biti učinkovita strategija u inkluzivnom obrazovanju.

Primjeri iz prakse

Učenici 5. razreda spontano su crtali brze i spore linije u skladu s glazbom, komentirali osjećaje i doživljaj.

Primjena kratkih pauza i kretanja učinkovito je regulirala energiju učenika s ADHD-om.

Rad s bojama i emocijama u 8. razredu rezultirao je izražavanjem unutarnjih stanja, smirenjem i povećanjem fokusa.

Radionice pokazuju primjenu teorijskog znanja sa Erasmus tečaja u praksi, potvrđujući da senzorno prilagođene, strukturirane, ali fleksibilne aktivnosti doprinose inkluziji, kreativnom izražavanju i emocionalnoj dobrobiti učenika. 

Nevenka Mikulić, dipl. uč.

Opis aktivnosti

Nastavna aktivnost započinje uvodnim dijelom u kojem učenik upoznaje dijelove tijela putem kartica – flashcards.  Učenik  reagira na različite načine – pokazivanjem na vlastitom tijelu, odabirom kartice i korištenjem znakova.

Središnji dio aktivnosti temelji se na izradi čudovišta. Učenik postupno dodaje dijelove tijela na predložak, slijedeći jednostavne upute. Ovakav način rada omogućuje povezivanje riječi i značenja kroz konkretno iskustvo.

Kako bi se održala pažnja i omogućila regulacija, aktivnosti uključuju i elemente pokreta. Učenik oponaša „čudovišne“ pokrete (Walk like a monster), čime se dodatno učvršćuje usvojeni vokabular na prirodan i zabavan način.

U završnom dijelu učenik ima priliku izraditi vlastito čudovište, crtajući čudovište po predlošku. Ova aktivnost omogućuje individualno izražavanje i dodatno ponavljanje naučenih pojmova.

Senzorne i organizacijske prilagodbe

Kako bi se učeniku osigurali optimalni uvjeti za rad, uvedene su različite prilagodbe:

mogućnost rada u stojećem položaju, korištenje mirnog kutka za povlačenje ( vreća za sjedenje/ ležanje u kutku učionice), stolica s najlon čarapama koje omogućuju vrtnju nogama i kontinuirani pokret te povišeni radni stol.

Ove strategije pridonose boljoj koncentraciji i smanjenju napetosti tijekom rada.

Uloga makatona

U aktivnosti se koristi makaton kao podrška komunikaciji. Kombiniranjem govora, znakova i vizualnih simbola učeniku se olakšava razumijevanje i izražavanje. Time se omogućuje aktivno sudjelovanje i onim učenicima koji imaju teškoće u verbalnoj komunikaciji. 

Učenje kroz igru, pokret i vizualno izražavanje pokazuje se kao učinkovit pristup u radu s učenicima iz spektra autizma. Aktivnosti poput izrade čudovišta omogućuju povezivanje jezika i iskustva, čime se potiče dublje razumijevanje i dugotrajnije pamćenje. Prilagođavanjem prostora, metoda i komunikacijskih strategija moguće je stvoriti poticajno okruženje u kojem svaki učenik može sudjelovati u skladu sa svojim mogućnostima.

Poučavanje jezičnih sadržaja na engleskom jeziku kod učenika iz spektra autizma uz primjenu senzornog okruženja i makatona na temu: Wild animals & Farm animals

U radu se prikazuje primjer nastavnog sata engleskog jezika usmjerenog na usvajanje vokabulara vezanog uz divlje i domaće životinje (wild animals i farm animals) kod učenika iz spektra autizma, polaznika 1.razreda osnovne škole. Naglasak je na primjeni strukturiranog i multisenzornog pristupa, uz prilagodbu prostora i korištenje alternativnog komunikacijskog sustava – makatona. Rezultati primjene ovakvog pristupa ukazuju na povećanu uključenost učenika, bolje razumijevanje sadržaja i uspješniju komunikaciju.

Poučavanje učenika iz spektra autizma zahtijeva primjenu prilagođenih metoda koje uvažavaju njihove specifične potrebe u području komunikacije, pažnje i senzorne obrade. Usvajanje stranog jezika može predstavljati izazov, ali i priliku za razvoj funkcionalne komunikacije ukoliko se sadržaji prezentiraju na strukturiran i vizualno podržan način.

Jedan od učinkovitih pristupa je učenje vokabulara kroz konkretne i učenicima bliske teme, poput životinja, uz istovremeno uključivanje pokreta, vizualnih materijala i alternativnih komunikacijskih sredstava.

Nastavni sat temelji se na strukturiranom poučavanju, uz jasno definirane faze rada, kratke i jednoznačne upute te kontinuiranu vizualnu podršku. Učeniku se sadržaji prezentiraju putem kartica koje uključuju sliku i riječ, čime se potiče povezivanje vizualnog i jezičnog inputa.

Posebna se pažnja posvećuje organizaciji prostora. Učionica je strukturirana uz pomoć jasno označenih polica i ormarića (labeled shelves and cabinets), čime se smanjuje količina vizualnih distraktora i povećava predvidljivost okruženja.

Dodatno, uvedene su senzorne prilagodbe koje omogućuju bolju regulaciju ponašanja. Korištenje visokog stola omogućuje rad u stojećem položaju, dok stolice s najlon čarapama omogućuju učenicima vrtnju nogama i zadovoljavaju potrebu za kretanjem bez ometanja nastavnog procesa.

Tema nastavnog sata je usvajanje i razlikovanje pojmova wild animals i farm animals. Učenik upoznaje osnovni vokabular kroz vizualne kartice  od strane učiteljice. U središnjem dijelu sata provodi se aktivnost razvrstavanja, u kojoj učenik svrstava kartice životinja u dvije kategorije. Aktivnost je strukturirana i prilagođena razini učenika, uz mogućnost smanjenog izbora i dodatne podrške. U svrhu senzorne regulacije i boljeg usvajanja sadržaja, uključene su i pokretne aktivnosti u kojima učenik oponaša kretanje i glasanje životinja. Završni dio sata usmjeren je na ponavljanje i provjeru razumijevanja kroz jednostavne zadatke prepoznavanja i pokazivanja. Važan element ovog pristupa je korištenje makatona kao oblika alternativne i potpomognute komunikacije. Makaton omogućuje istovremeno korištenje govora, znakova i vizualnih simbola, čime se učeniku olakšava razumijevanje i izražavanje. U ovom nastavnom satu makaton se koristi za označavanje ključnih pojmova, uključujući životinje i osnovne upute (npr. pokazati, staviti, odabrati). Time se smanjuje frustracija kod učenika koji imaju teškoće u verbalnoj komunikaciji te se povećava njihova aktivna uključenost. Važno je naglasiti da se makaton koristi kao podrška govoru, a ne kao njegova zamjena, čime se potiče razvoj komunikacijskih vještina u širem smislu. Primjena strukturiranog, vizualno podržanog i multisenzornog pristupa u poučavanju engleskog jezika pokazuje se učinkovitom u radu s učenicima iz spektra autizma. Integracija senzornog okruženja, prostorne organizacije i alternativnih komunikacijskih sustava poput makatona doprinosi boljoj regulaciji ponašanja, većoj uključenosti i uspješnijem usvajanju nastavnih sadržaja.

Ovakav pristup omogućuje učenicima učenje u skladu s njihovim individualnim potrebama, naglašavajući važnost fleksibilnosti i prilagodbe u suvremenoj inkluzivnoj nastavi.   

Natalija Grgurić, dipl. uč.

ODRŽIVI RAZVOJ U ŠKOLI

Za učitelje naše škole učiteljica Marija Draganjac održala je tijekom siječnja 2026. DIY radionicu u kojoj su se zainteresirani upoznali s konceptom samostalne izrade jednostavnih proizvoda kod kuće, i to proizvoda koji ne sadrže štetne kemikalije. DIY je jako bitan za održivi razvoj i koncept „zero-waste“ jer na taj način ponovo koristimo istu ambalažu (reuse), u odvod ne bacamo štetne kemikalije u proizvodima te proizvode koje možemo napraviti sami ne moramo kupiti (refuse). Učitelji su izrađivali dva proizvoda, jedan za osobnu njegu i drugi za njegu rublja. Za osobnu njegu izrađivali su piling za tijelo od šećera, soli, baznih ulja i eteričnih ulja. Za njegu rublja izrađivali su prirodni omekšivač, odnosno pojačivač mirisa za rublje od sode bikarbone, soli i eteričnih ulja. Ova kombinacija njeguje rublje na prirodan način, ali ujedno čisti perilicu rublja i odvode te ne sadrži štetne kemikalije kao klasični omekšivači. Učitelji su uspješno izradili svoje DIY proizvode te ih ponijeli kućama. Učenici 6. c razreda na Satu razrednog odjela slušali su predavanje pod nazivom „'Zero-waste' praktično“. Naučili su da je cilj metode „zero-waste“ smanjiti količinu komunalnog otpada i to kroz 5R načela koja trebamo slijediti onim redoslijedom kojim su navedena: Refuse (odbij) ono što ti ne treba, Reduce (smanji) ono što ti je potrebno, Reuse (ponovo iskoristi) ono što koristiš, Recycle (recikliraj) ono što ne možeš odbiti, smanjiti ili ponovo iskoristiti te Rot (kompostiraj) ostalo. Učenici su za svako načelo dobili praktične savjete i ideje koje višekratne proizvode mogu uvesti u svakodnevnu rutinu kako bi smanjili količinu komunalnog otpada.