Kraš je poduzeće za proizvodnju konditorskih proizvoda sa sjedištem u Zagrebu te je jedan od vodećih konditorskih proizvođača u jugoistočnoj Europi prepoznatljiv po svojim svjetski poznatim proizvodima poput Bajadere, Domaćice, Dorine, itd.. Proizvodnja Kraša danas doseže 33000 t godišnje što je čini drugim najvećim hrvatskim izvoznikom prehrambenih proizvoda iza Podravke.
Početkom 1911. godine zagrebački poduzetnici Julije König i Slavoljub Deutsch postali su vlasnici Tvornice za proizvodnju čokolade i kandita Union. Sjedište se nalazilo na Baroševoj cesti u Zagrebu te su bili prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi s titulom kraljevskog dvorskog dobavljača. Nakon I. svjetskog rata, Kraš je proširio svoj spektar proizvoda na proizvodnju karamele i deserata, a 1923. godine započela je s proizvodnjom jedna od preteča Kraša, Tvornica dvopeka, keksa, vafla i finog peciva Bizjak. 1930-ih godina modernizirala se proizvodnja čokolade, a s početkom proizvodnje škrobnog sirupa nastali su Ki-Ki i Bronhi, kao i bomboni 505 sa crtom. Potkraj 1930-ih proizvodnja je iznosila oko 1400 t konditorskih proizvoda na godinu, a poduzeće je zapošljavalo 300–500 radnika, no nakon raskida partnerstva 1938. godine König je ostao jedini vlasnik. Zbog židovskog podrijetla tijekom II. svjetskog rata bježi od progona, a vlasništvo Kraša dospjelo je u ruke NDH.
U pozadini se osnivaju manje tvornice, a najviše se isticala već spomenuta tvornica Bizjak. Zahvaljujući vlasniku Vilimu Bizjaku 1926. godine preseljena je iz Rogaške Slatine na Savsku cestu s novim nazivom. Tvornica je prvotno zapošljavala 25 radnika, dok je prije početka rata taj broj narastao na približno 300, a proizvodnja je iznosila oko 1000 t na godinu uz asortiman od približno 200 vrsta keksa i kolača. Tvornica je nakon II. svjetskog rata dobila ime po jugoslavenskom narodnom heroju Josipu Krašu. Valja istaknuti i Tvornicu čokolade, kakaa i bombona Mirim osnovanu 1922. godine koja je 1940. preseljena u Zagreb, kao i Tvornicu bombona, marmelade i jestivih ulja Grič nastalu 1938. godine u Zagrebu, a nakon rata preimenovanu u Sutjeska. Neposredno nakon II. svjetskog rata tvornice Union, Mirim i Sutjeska spojile su se u poduzeće naziva Union, tvornica čokolade, bombona i marmelade. Do spajanja s Tvornicom keksa Josip Kraš došlo je 1950. godine te nastaje jedinstveno poduzeće Josip Kraš, tvornica čokolade, bombona i keksa.
U pogonima novonastaloga poduzeća na Savskoj cesti, u Branimirovoj i Trpimirovoj ulici bilo je zaposleno oko 1200 radnika, a proizvodnja je iznosila oko 5000 t proizvoda na godinu. Proizvodnja se povećala te su nastali novi, danas poznati, slatki asortimani. 1952. godine otvara se prva Kraš Bonbonnièra u Zagrebu, Ilica 15, iza koje slijede nove prodavaonice u Rijeci, Sarajevu i Beogradu. 1954. godine nastaje Bajadera, 1956. tanke čokoladice mijenjaju ime u Životinjsko carstvo te se tiska njihov prvi album, a godinu kasnije pojavljuje se miljenica obitelji Kraš – Domaćica. Bomboni 505 sa crtom čak osvajaju Oskar kao priznanje za ambalažu. 1960-ih modernizacija proizvodnje još se jednom poboljšala i postala većim dijelom automatizirana te veći dio proizvodnje prelazi na zagrebačke Ravnice 1964. godine. Kao odgovor na krizu 1965., nakon koje je smanjen broj radnika s 2700 na 2050, došlo je do udruživanja s mljekarom Planika iz Kobarida u Sloveniji i Tvornicom keksa i vafla Mira Cikota iz Prijedora u BiH.
Tijekom ovog razdoblja Kraš je nagrađivan s brojnim međunarodnim priznanjima i nagradama uključujući zlatnu medalju za desert Griotte 1972. godine. 1980-ih na tržište dolaze bomboni Slatka tajna i namaz od lješnjaka Nugatino. 1981. godine poduzeću je pripojena i Tvornica bombona, čokolade i keksa Progres iz Bitolja u Makedoniji. Početkom 1990-ih Kraš je s 46% ukupne proizvodnje bio najveći proizvođač konditorskih proizvoda te nastaju Bananko i Dorina. 1992. godine Kraš se iz društvenog poduzeća pretvara u dioničko društvo te se počinje razvijati kao suvremeno orijentirana kompanija. Nastavlja uspješno poslovanje i postaje vlasnik još dviju tvornica: Karolina u Osijeku i Mira u Prijedoru u BiH. 2011. godine Kraš je proslavio svoju 100. godinu proizvodnje.
Leon Filipović i David Emanuel Estigarribia Villasanti, 2.F
Kraš d.d. 2006. Zagrebački leksikon A-LJ. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Masmedia. Zagreb. Str. 550-552.
Kraš d.d. Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 24. siječnja 2025.)
Kraš d.d. Hrvatska tehnička enciklopedija. Portal hrvatske tehničke baštine. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. (pristupljeno 25. siječnja 2025.)
Mrežna stranica tvornice Kraš.