Knjižničari srca

Knjižnice snova

Ptolemej I. Soter i Ptolemej II. Filadelf (3. st. pr. Kr.)

Knjižnica u Aleksandriji

Otac je zamislio, sin ostvario – u njihovoj viziji nastao je hram znanja u kojem su svici papira postali temelj ljudske civilizacije i simbol potrage za istinom.

Eratosten

(3. st. pr. Kr.)

Velika aleksandrijska knjižnica

Glavni knjižničar koji je u rukama držao niti svijeta – mjereći Zemlju, tražeći brojeve i pretvarajući beskonačne rukopise u kartu znanja.

Hypatia iz Aleksandrije 

(oko 360.–415.)

Knjižnica i škola u Aleksandriji

Filozofkinja i matematičarka koja je postala simbol prosvjetiteljstva u antičkom svijetu – štitila je znanje i slobodu mišljenja u vremenu tame.

Conrad Gesner

(1516.–1565.)

Bibliotheca Universalis

Polihistor koji je pokušao obuhvatiti sve znanje svog vremena – stvarajući prvu univerzalnu bibliografiju čovječanstva.

Sir Thomas Bodley 

(1545.–1613.)

Bodleian Library, Oxford

Obnovio je i otvorio sveučilišnu knjižnicu koja je postala jedno od najvažnijih središta znanja na svijetu.

Gabriel Naudé

(1600.–1653.)

Knjižnica kardinala Mazarina, Pariz

Humanist koji je prvi napisao priručnik o gradnji knjižnica – vjerujući da knjige trebaju biti otvorene svima, a ne samo rijetkima.

Antonio Magliabechi 

(1633.–1714.)

Velika vojvodska knjižnica, Firenca

Ekscentrični učenjak koji je znao svaku knjigu u knjižnici napamet; njegova zbirka postala je temelj Nacionalne knjižnice u Firenci.

Gottfried Wilhelm Leibniz

(1646.–1716.)

Biblioteka u Hannoveru

Filozof i knjižničar koji je prvi predložio stvaranje univerzalnog kataloga znanja – preteče današnjih digitalnih baza podataka.

Giacomo Casanova

(1725.–1798.)

Knjižnica grofa Waldsteina, Bohemia

Od pustolova i zavodnika do knjižničara u dvorcu – svoj je nemirni život naposljetku pretvorio u katalog riječi, sjećanja i ispovijesti.

Antonio Panizzi

(1797.–1879.)

British Library, London

Reformator koji je od zatvorenih polica stvorio otvoreni svijet znanja – njegov katalog i pravila postali su temelj moderne knjižnice.

Melvil Dewey 

(1851.–1931.)

New York State Library

Vizionar koji je brojevima i sustavom donio red u beskrajni ocean knjiga, stvarajući najpoznatiji klasifikacijski sustav na svijetu.

Mary Lemist Titcomb 

(1852.–1932.)

Washington County Free Library, Maryland

S idejom koja je promijenila sve, knjige je stavila na kotače i donijela knjižnicu onima koji su najdalje od nje – otvarajući put pokretnom znanju i jednakom pristupu svima.

Paul Otlet 

(1868.–1944.)

Institut International de Bibliographie, Bruxelles

Belgijski dokumentalist i vizionar koji je sanjao o „univerzalnoj mreži znanja“ – ideji koja je stoljećima kasnije postala internet.

Helen Marot 

(1865.–1940.)

The Free Library of Economics and Political Science, Philadelphia

Knjižničarka koja je knjige pretvarala u oružje pravde – otkrivala je tamne strane rada, podizala glas žena i djece te vodila štrajkove dok je gradila knjižnicu ideja o pravednijem društvu.

Shiyali Ramamrita Ranganathan (1892.–1972.)

Madras University Library, Indija

Otac moderne knjižničarske filozofije koji je pet jednostavnih zakona pretvorio u trajni vodič knjižničarima diljem svijeta.

Jorge Luis Borges

(1899.–1986.)

Nacionalna knjižnica Argentine

Argentinski pisac, pjesnik i knjižničar koji je u labirintima knjiga pronašao ogledalo beskonačnosti i pokazao da knjižnica može biti svemir u kojem se ogleda ljudski um.

Pura Belpré

(1899.–1982.)

New York Public Library

Prva portorikanska knjižničarka u New Yorku, koja je pričama na engleskom i španjolskom povezivala djecu s knjigama – i napisala prvu dječju knjigu na španjolskom jeziku objavljenu u SAD-u.

Mildred L. Batchelder

(1901.–1998.)

American Library Association (ALA)

Strastvena zagovornica dječjih knjižnica i prevođenja knjiga, vjerovala je da čitanje gradi mostove među narodima i da svako dijete zaslužuje pristup svijetu kroz knjige.

Margaret Edwards 

(1902.–1988.)

Enoch Pratt Free Library, Baltimore

Knjižničarka koja je mladima otvorila vrata knjižnica, vjerujući da svaka knjiga može zapaliti iskru znatiželje i promijeniti život.

Henriette Avram 

(1919.–2006.)

Library of Congress, Washington D.C.

Računalna vizionarka koja je pretvorila knjižnični svijet u digitalni svemir stvaranjem MARC formata – temelja suvremenog online kataložnog sustava.

Audre Lorde 

(1934.–1992.)

Town School Library, New York City

Pjesnikinja i filozofkinja koja je među policama knjižnice brusila glas pravednosti – glas koji će kasnije odjekivati u borbi za ravnopravnost, slobodu i ljepotu različitosti.

Michael Gorman 

(rođ. 1941.)

California State University, Fresno

Autor suvremenih načela knjižničarstva i suautor kataložnih pravila AACR2,  vizionar koji je oblikovao standarde modernog knjižničarstva te vodio Američki knjižničarski savez (ALA). 

Nancy Pearl 

(rođ. 1945.)

Seattle Public Library

Karizmatična američka knjižničarka poznata po projektu “If All Seattle Read the Same Book” i kao model za poznatu knjižničarsku figuricu Librarian Action Figure.

Carla Hayden

(rođ. 1952.)

Library of Congress, Washington D. C.

Prva žena i prva osoba afroameričkog podrijetla na čelu Kongresne knjižnice SAD-a – simbol otvorenosti, pristupa i suvremenog knjižničarstva.