Knjižničari srca

Knjižnice snova

Jerolim Dumanić

(1672.–1710.)

Paštrićeva biblioteka u splitskom sjemeništu

U ranom svitanju dalmatinske učenosti brižno je čuvao knjige i sastavio njihov prvi katalog, ostavivši Splitu nasljeđe znanja i duha svoga vremena.

Matija Smodek

(1808.–1881.)

Knjižnica Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu

Kao učeni pravnik i knjižničar, posvetio je život prosvjeti i jeziku, polažući temelje hrvatske znanstvene i kulturne baštine.

Ivan Kostrenčić

(1825.–1911.)

Sveučilišna knjižnica u Zagrebu (danas Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)

S mudrošću učena bibliotekara i predanošću vizionara, oblikovao je knjižnicu u hram znanja koji je postao središte hrvatske znanstvene i kulturne baštine.

Velimir Đuro Josip Deželić

(1864.–1941.)

Kraljevska sveučilišna knjižnica u Zagrebu (danas Nacionalna i sveučilišna knjižnica)

U raskoši znanja i jezika, oplemenio je hrvatsko knjižničarstvo i leksikografiju, ostavivši knjižnici dušu prožetu vjerom, domoljubljem i svjetlom riječi.

Dušan Manđer 

(1870.–1940.)

Gradska knjižnica Split

Vizijom prosvjetitelja i snagom predanosti, zapalio je iskru znanja u Splitu, ostavivši knjižnicu kao svjetionik duha svome gradu.

Elza Kučera 

(1883.–1972.)

Kraljevska sveučilišna knjižnica u Zagrebu (danas Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)

Prva hrvatska knjižničarka i doktorica filozofije hrabro je otvorila vrata znanosti ženama, ostavljajući za sobom svjetlost znanja i dostojanstva u tišini knjiga.

Josip Badalić

(1888.–1985.)

Sveučilišna knjižnica u Zagrebu (danas Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)

S tihom predanošću knjižničara i strašću znanstvenika, povezao je svjetove hrvatske i ruske književnosti, obogativši prostor znanja i duha.

Ivan Kostrenčić

(1844.–1924.)

Sveučilišna knjižnica u Zagrebu (danas Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)

S vizijom prosvjetitelja i ljubavlju prema knjizi, oblikovao je knjižnicu u središte nacionalne baštine i znanja, ostavivši trag trajne kulturne preobrazbe.

Štefanija s. Alojzija Caratan (1905.–1995.)

Staroslavenski institut, Zagreb

U poniznosti i znanju spojila je vjeru i riječ, ostavivši iza sebe svjetlost rukopisa i trag redovničke mudrosti među stranicama staroslavenske baštine.

Eva Verona 

(1905.–1996.)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Između redaka i signatura oblikovala je most između znanja i vremena, utkala je poredak u svijet knjiga, darujući knjižnicama pravila koja su postala njihovo trajno nadahnuće.

Matko Rojnić

(1908.–1981.)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Mudrošću, vizijom i ljubavlju prema knjizi, uzdigao je knjižničarstvo u službu kulture i znanja, ostavivši trag koji i danas vodi hrvatske knjižnice.

Marija Malbaša

(1909.–1995.)

Knjižnica Muzeja Slavonije, Osijek

S predanošću znanstvenice i ljubavlju prema knjizi, oblikovala je osječku knjižnicu u središte kulturne baštine, trajno povezujući Slavoniju s tiskarskom i knjižničarskom tradicijom.

Antun Nizeteo 

(1913.–2000.)

Sveučilišna knjižnica Cornell University, Ithaca (SAD)

Od Zadra do New Yorka nosio je riječ kao most među kulturama, spajajući domovinu i svijet u tišini knjižničnih polica i svjetlu znanja.

Tomislav Jakić 

(1913.–1998.)

Knjižnica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Knjižnica HAZU)

S tihim žarom istraživača i ljubavlju prema pisanoj riječi, ispisao je povijest hrvatskih knjiga i knjižnica, čuvajući sjećanje naroda među stranicama vremena.

Ljerka Markić-Čučuković 

(1919.–1997.)

Knjižnica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Zagreb

Predanim radom i znanstvenim duhom pretvorila je knjižnicu u središte znanja i istraživanja, postavivši temelje suvremenog hrvatskog bibliotekarstva.

Nevenka Košutić Brozović 

(1929.–2013.)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

S plemenitom znatiželjom i predanošću riječi, povezala je književnost i knjižničarstvo u skladnu cjelinu koja i danas nadahnjuje tragatelje za znanjem.

Pavle Blažek

(1930.–1988.)

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

U tišini knjiga gradio je svjetionik osječke kulture, spajajući književnost, kazalište i knjižničarstvo u mozaik slavonskoga duha.

Tomo Vereš

(1930.–2002.)

Knjižnica dominikanskog samostana „Hijacint Bošković“, Zagreb

U tišini samostanskih zidova spajao je vjeru i razum, pretvarajući knjižnicu u svetište znanja gdje svjetlost misli sv. Tome Akvinskog i danas tiho gori.

Mario (Marijan) Kalčić

(1934.–1986.)

Naučna biblioteka u Puli (danas Sveučilišna knjižnica u Puli)

Strastveno je gradio mostove između Istre i Hrvatske, između riječi i slobode, ostavljajući knjižnicama i ljudima nasljeđe duha koji ne pristaje na šutnju.

Josip Stipanov

(1939.–2021.)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Mudrošću filozofa i posvećenošću knjižničara, vodio je knjižnicu prema novom dobu, pretvarajući je u most između hrvatske baštine i europske kulture.