Sačuvaj mentalno zdravlje


Psihičko zdravlje nije nešto što imamo ili nemamo, nego možemo biti više ili manje psihički zdravi, no ono je podložno raznim promjenama koje nam se događaju tijekom života. Zaštita mentalnog zdravlja obihvaća mjere i aktivnosti u nekoliko ključnih područja djelovanja: promociji i unapređenju mentalnog zdravlja, prevenciji, ranom prepoznavanju, liječenju i rehabilitaciji poremećaja ponašanja i duševnih/mentalnih poremećaja. Aktivnosti su usmjerene prema cjelokupnoj populaciji, ali i specifične za određene populacijske skupine.

Svi su ljudi različiti te se različito nose sa težim ili lakšim životnim izazovima. Neki razmišljaju više o problemima, a neki manje, pojedinci počinju konzumirati alkohol i razne droge, neki ipak postanu emotivniji nego inače. Prilagođavanje poteškoćama pokazuje otpornost koju samatramo pozitivnim načinom održavanja psihičkog zdravlja. Uz otpornost, možemo razlikovati nekoliko zaštitinih čimbenika, a to su biološki, psihološki te socijalni, koji služe za očuvanje našeg psihičkog zdravlja.


BIOLOŠKI ZAŠTITINI ČIMBENICI

  1. Pravilna prehrana

Još u osnovnoj školi učili smo o piramidi pravilne prehrane te da je ona vrlo važna za fizičko zdravlje. Naime, pravilna i raznolika prehrana smanjuje rizik od tjelesnih bolesti, ali pomaže nam osigurati energiju, san, raspoloženje i psihičko zdravlje. Prehrana mora biti uravnotežena, što znači da trebamo jesti više voća i povrća, žitarica, vode, a manje šećera i brze hrane. U organizam trebali bismo unositi vitamine i mineale koji osiguravaju optimalno funkcioniranje mozga i tijela. Ne moramo izbaciti iz prehrane niti jednu vrstu hrane, no moramo pripaziti koliko količinski i koliko često jedemo određenu vrstu hrane.


2. Dovoljno sna

San je nužan, nevoljni proces bez kojeg ne možemo pravilno funkcionirati, a potrebu za snom nije moguće ignorirati. Nedovoljno sna ili loš san loše djeluje na naše psihičko zdravlje, a kognitivne sposobnosti su narušene. Pozornost slabi, teško se koncentriramo, sporije reagiramo, lošije pamtimo... Nedovoljno kvalitetnog sna smatra se rizikom za razvoj mnogih psihičkih poremećaja poput poremećaja raspoloženja, anskioznosti, ovisnosti, poremećaja ličnosti i slično. Što više vodimo brigu o kvaliteti sna i razvijanju dobrih navika spavanja, naše će psihičko zdravlje biti bolje.

PSIHOLOŠKI ZAŠTITNI ČIMBENICI

Psihički zdravi ljudi obično razmišljaju logično i jasno te na sebe i na život gledaju pozitivno te im to stajalište pomaže pri produktivnosti. Iako, svakoga od nas u nekim teškim trenucima mogu zadesiti negativna razmišljanja te se svjesno ili nesvjesno koristimo kognitivno-bihevioralnim strategijama.


KOGNITIVNO-BIHEVIORALNE STRATEGIJE

Kognitivno-bihevioralne strategije su tehnike koje dolaze od istoimenog terapijskog smjera kojem je svrha podučiti osobu kako prepoznati, vrednovati i ispraviti pogrešne načine razmišljanja ili problematična ponašanja koje osoba ima.

Kognitivno restruktiranje je tehnika s ciljem zamjenjenja pogrešne ili nefunkcionalne misli s racionalnima koje će biti od veće pomoći.

Bihevioralne tehnike mogu poboljšati psihičko zdravlje osobe tako da mijenjaju neko problematično ponašanje. Npr. učenje tehnika opuštanja ili disanja pomaže smanjiti stres.

Ukoliko iz testa dobijemo lošu ocjenu ili ako izgubimo posao, osjećati ćemo se manje vrijenim i bespomoćnim, no prema načelima kognitivno-bihevioralne terapije, zamijenimo li negativne misli pozitivnima, možemo promijeniti svoje emocije, a onda i ponašanje.


KOGNITIVNO BIHEVIORALNE STRATEGIJE

  1. Razmotrite dokaze

  2. Alternativno objašnjenje

  • Postoji li drugo objašnjenje za situaciju?

  1. Što je najlošiji, a što najbolji ishod?

  2. Što biste rekli prijatelju koji tako razmišlja?

  3. Koje su posljedice mojeg negativnog razmišljanja, a koje bi bile posljedie primjena u mojem mišljenju?

  4. Što mogu poduzeti? Mogu li o ovome drugačije razmisliti?


SOCIJALNI ZAŠTITNI ČIMBENICI

Jedan od najvažnijih čimbnenika u zaštiti i održavanju našega psihičkog zdravlja jest povezanost s drugim ljudima. Svatko od nas voli s prijateljima podijeliti tajne i pričati o problemima koji ga muče te traži potpotu od prijatelja. Socijalna potpora odnosi se na međusobno pomoć, birgu ili empatiju koju ljudi pružaju jedni drugima i jako ublažava stres, a potrebna je svima bez obzira na dob, spol, kulturu i ostalo.

U današnjem, modernom svijetu, ljudi često traže pomoć, odnosno potporu preko društvenih mreža ili portala na kojima žele ostati anonimni, no možemo se katkad osloniti na vršnjake, nastavnike, kolege s posla, članova crkve ili neke društvene grupe kojoj pripadamo. Zbog dobre socijalne potpore djeca u ranoj adolescenciji imaju pozitivniju sliku o sebi i svojim sposobnostima.

Za osobe s psihičkim poteškoćama kontakti s drugim ljudima mogu katkad biti najbolji lijek, a kontakt može bit čak u obliku telefonskog razgovora, komentara na društvenim mrežama i slično.


OTPORNOST

Otpornost se može definirati kao sposobnost da se prilagodimo situaciji i uspješno nosimo sa životnim stresorima te da ponovno počnemo dobro funkcionirati. Za razvoj otpornosti ključni su odnosi pojedinca s njegovom užom obitelji, kao i sami odnosi unutar obitelji. Fizičko ili psihičko zlostavljanje ili zanemarivanje djece može imati izravne fizičke i emocionalne posljedice na njih, ali isto tako dugoročno mogu poremetiti razvoj adaptivnih sistema koji razvijaju kompetencije i otpornost kod djece. Da bi se razvila dugotrajna otpornost kod djece iz visoko-rizičnih okruženja potrebna je: emocionalna briga i toplina, otvorenost i prihvaćanje, samostalnost uz nadzor, usmjerenost prema postignuću te razvoj odgovarajućih vrijednosti.

Osobe s velikom otpornosti imaju visoko samopouzdanje, optimistične su i fleksibilne. Također, sposobne su uočiti rješenje problema, a ostvaruju dobre međuljudske odnose i socijalnu potporu.


Savjeti kako razviti otpornost:

  1. Zadovoljenje temeljih potreba

    • Ključnu ulogu u osiguranju zadovoljenja temeljnih potreba djeteta imaju mjere socijalne politike, ali i obiteljsko – pravna zaštita djeteta te ostale intervencije sustava socijalne skrbi

  2. Socijalna mreža i suštinsko prihvaćanje

    • prihvaćanje djeteta kao osobe presudno je za njegov uravnotežen psihosocijalni razvoj, daje mu poruku da je voljeno, da je vrijedno kao osoba, da se može obratiti odraslom, bez obzira što se dogodilo

  3. Doživljaj osobne djelotvornosti

    • djelotvornost je proizvod sposobnosti da se socijalne, kognitivne i emocionalne vještine organiziraju i usklađeno pridonose ostvarivanju različitih ciljeva

  4. Djelotvorno suočavanje sa stresom

    • aktivnosti pojedinca da promijeni trenutno poremećeni odnos s okolinom, bilo mijenjanjem vlastitog ponašanja, bilo mijenjanjem nepovoljnih aspekata u okolini

  5. Samopoimanje i samopoštovanje

    • „zdrava“ osoba zna sebe, prihvaća sebe i voli sebe, takva osoba je sposobna preuzeti odgovornost za posljedice svojih djela

    • samopoimanje se odnosi na sliku koju pojedinac ima o sebi kao socijalnom, emocionalnom i tjelesnom biću

    • samopoštovanje je svijest o onome tko i što smo mi, neovisno o onomu što znamo i možemo

  6. Njegujte smisao za humor

    • u teškim vremenima trebate gledati na svijetlu stranu, a humor će vam pomoći da objektivnije pogledate kad ste u nevolji te će poboljšati osjećaj dobrobiti povećanjem količine dopamina u mozgu, a možda i ukupnim zdravljem


Ukoliko želite saznati više savjeta kako očuvati mentalno zdravlje, posjetite ovu web stranicu.

Također, možete pogledati ovaj video koji govori o tome kako sačuvati mentalno zdravlje za vrijeme koronavirusa.