Međunarodni tjedan disleksije

Procjene su da 5-10% populacije u Hrvatskoj ima disleksiju. U Međunarodnom tjednu svjesnosti o disleksiji (4. – 10. 10. 2021.) pročitajte ponešto o toj specifičnoj teškoći učenja.

Disleksija je specifična teškoća učenja, a najvažniji dio određenja disleksije je “različitost”. To je jezično utemeljena poteškoća koju obilježavaju problemi u dekodiranju riječi tj. povezivanju glasa i slova. Te poteškoće nisu u skladu s obzirom na dob i ostale kognitivne sposobnosti te nisu rezultat senzoričkih poteškoća (oštećenja vida ili sluha). Poteškoće se odnose na smetnje u brzini i točnosti čitanja koje se podjednako pojavljuju u kraćim i dužim riječima te u poznatim i nepoznatim riječima. Disleksija se često veže uz ostale poteškoće učenja, ali još uvijek nije jasno jesu li njihovi uzroci neurološki povezani.

Disleksija može biti prepoznata već u predškolskoj dobi (između 3. i 5. godine) u situacijama kada dijete teže rastavlja riječi na slogove ili ne može odrediti prvi i/ili zadnji glas u riječi. Djeca koja imaju disleksiju nemaju teškoće s razumijevanjem teksta ako im se on pročita, ali im je teško odgovoriti na pitanja o tekstu ako ga sama čitaju.

Simptomi disleksije kod osnovnoškolaca su:

• nemogućnost povezivanja slova s glasovima (povezati slovo ‘K’ s prvim glasom u riječi ‘KRAVA’)

• premještanje ili umetanje glasova (novi-vino, trava-vrata)

• otežano rastavljanje riječi na slogove

• čitanje im je zahtjevno – učenici se „povlače“ kada slijede zadaci čitanja; neugodno im je kada moraju čitati na glas

• vrlo sporo i „nespretno“ čitanje

• poteškoće u čitanju nepoznatih riječi – često učenici nasumično pogađaju riječi jer ih ne mogu izgovoriti

• pauze i oklijevanja prilikom prepričavanja ili odgovaranja – korištenje poštapalica poput: „znaaači“, „ummmmm“ i sl.

• miješanje riječi koje slično zvuče (hrana-grana, šiba-riba, vika-svirka)

• zamjenjivanje grafički sličnih slova (najčešće su to b-d =dabar-badar)

• zamjenjivanje fonetski sličnih slova (s-z, š-ž, b-p, g-k, č-dž, ć-đ)

• poteškoće kod zapamćivanja datuma, imena ili brojeva

• nemogućnost rješavanja testova na vrijeme

• neuredan rukopis

• vrlo teško usvajanje stranih jezika

Neki od razloga da se učenici koji imaju disleksiju NE TREBAJU sramiti:

• Disleksija nije bolest!

• Učenici i s disleksijom pokazuju više rezultate u procjeni inteligencije, a osim toga vrlo su kreativni i znatiželjni.

• Drugačiji su od drugih jer im mozak "čita" informacije na drugačiji način što ih čini iznimno posebnima.

• Tehnologija im uvelike može olakšati učenje

• Imaju bolje odnose jer im je desna strana mozga puno aktivnije od lijeve.

• Neki od briljantnih svjetskih umova su imali disleksiju i napravili čuda, a neki od njih su: Albert Einstein, Alexander Graham Bell, Thomas Edison, Winston Churchill, Benjamin Franklin, Mozart i John Lennon…

• Učenici s disleksijom imaju odlične sposobnosti promišljanja u područjima konceptualizacije, mašte i apstrakcije.

• Učenici s disleksijom imaju uglavnom razvijeniji vokabular i to posebno u mlađoj dobi.

• Disleksija nije povezana s manjom inteligencijom nego baš suprotno.