DATUMI u svijetu na koje je VAŽNO obratiti pozornost!
Dragi svi, nadam se da će te se kroz čitanje ovih tekstova o obilježavanju važnih datuma svakog mjeseca podsjetiti o brojnim temama, utvrditi gradivo ili pak naučiti nešto novo o onom što još niste znali o tome.
Ne kaže izreka uzalud: „Ponavljanje je majka znanja“ ili Repetitio est mater studiorum (latinska izreka). Ujedno psihologija kaže: „Ponavljanje je majka navike”.
Bitno je da se sve odnosi na isto! Stoga uživajte u čitanju😊
Važni datumi u 2020. godini
POGLEDAJTE KLIKOM NA SLIKU!
Školski kalendar za školsku godinu 2020./2021.
22.10. Međunarodni dan svjesnosti o mucanju
Svakog 22. listopada osobe koje mucaju i njihove obitelji, stručnjaci, logopedi, nastavnici, istraživači i kliničari koji se bave mucanjem zajednički obilježavaju ovaj dan. U svijetu se obilježava od 1998., a kod nas od 2000. godine u organizaciji Hrvatske udruge za pomoć osobama koje mucaju „Hinko Freund" sa željom da se informiranjem javnosti doprinese kvaliteti života osoba koje mucaju. No na njihov prijedlog, a prihvaćen od strane Hrvatskog sabora 2009. godine, taj dan se obilježava kod nas i kao Danom svjesnosti o mucanju u Republici Hrvatskoj.
Kao i diljem svijeta, ove godine se i u Hrvatskoj obilježavanje odvija pod motom:
Pustolovina riječi: otpornost i promjene.
Cilj obilježavanja je poboljšavanje razumijevanja izazova s kojima se suočavaju osobe koje mucaju. Mucanje je poremećaj govora u kojem je normalan tijek govora prekinut čestim ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova ili riječi, ili osoba ne može početi izgovarati riječ. Određene situacije kao što su govor pred više ljudi ili telefonski razgovor mogu pogoršati mucanje.
Da bismo olakšali govor osobe koja muca, trebamo smanjiti broj pitanja, pokazati interes, ne izbjegavati kontakt očima i osobu koja muca ne prekidati niti požurivati, savjetuju stručnjaci.
16.10. Međunarodni dan svjesnosti o Razvojnom jezičnom poremećaju (RJP-u)
Vrlo brzo, 16. listopada, ove godine obilježavamo Međunarodni dan svjesnosti o Razvojnom jezičnom poremećaju (RJP-u), prije znanom kao Posebne jezične teškoće (PJT). Termin podrazumijeva teškoće u jezičnom razumijevanju i/ili govorenju koje se javljaju već u dječjoj dobi (razdoblje usvajanja jezika).
Cilj je da RJP bude prepoznat u našem društvu i da osobe koje on pogađa dobiju odgovarajuću podršku (pojavljuje se kod svakog 14. djeteta, bilo koje dobi, spola i nacionalnosti, te prosječno 2 djece u razredu ima ovaj poremećaj). Zato je važna podrška stručnjaka, uključujući logopeda, odgojitelja i učitelja, što može dovesti do djetetovog značajnog napretka, osobito zato što RJP utječe na čitanje, a time i samo učenje.
Više o samom poremećaju možete pročitati na stranici pokrenutoj u sklopu hrvatske kampanje PSRJP - Podizanje svjesnosti o razvojnom jezičnom poremećaju, koja djeluje pod međunarodnom kampanjom RADLD - Raising Awareness of Developmental Language Disorder.
Informativni letak o RJP-u možete skinuti i pročitati OVDJE.
Ukoliko niste uspjeli upasti na predavanje kod Razvojnih jezičnih poremećaja 16.10. (100 sudionika je bio maximum nažalost), snimka cijelog predavanja dostupna vam je i dalje na stranici Hrvatskog logopedskog društva pa možete pogledati klikom na link dolje
http://www.hld.hr/news/rjp2020/
31.5. Svjetski dan nepušenja
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja. Klikom na sliku pročitaj više o negativnim posljedicama pušenje te pogledaj brošuru koju su pripremili učenici naše škole.
15.5. Međunarodni dan obitelji
Svake se godine 15. svibnja obilježava Međunarodni dan obitelji, Klikom na sliku saznaj zašto baš tog datuma, te kako ga možeš obilježiti sa svojim najdražima!
10.5. Majčin dan
Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Majka je osoba koja nas voli, potiče, usmjerava, raduje se našim uspjesima, no i tuguje zajedno sa nama. Majka ne mora značiti isključivo biološka majka ili ona koja nas je rodila! To je i ona koja je posvojila djecu koja nemaju nikoga ili ih udomila, te im pružila svu svoju ljubav i brine za njih. Budući da odgajaju i brinu za tu djecu, naravno da su majke toj djeci!
U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću, a svoje korijene ima u engleskom i američkom pokretu žena. Kao osnivačica današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu (malom gradu u Zapadnoj Virginiji) 12. svibnja 1907. godine, u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke, osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Već 1909. godine majke su u 45 država SAD-a slavile majčin dan, a američki predsjednik Woodrow Wilson proglasio je 1914. godine „Majčin dan“ nacionalnim praznikom.
Prvu proslavu „Majčinog dana“ u Hrvatskoj nagovijestio je 15. svibnja 1927. Katolički list, no gdje je i kako proslava održana nema podataka.
Majčin dan bi nas trebao podsjetiti na bezuvjetnu ljubav koju primamo od naših majki i biti prilika za pokazati im što osjećamo prema njima!
22.4. Dan planeta Zemlje ili Međunarodni dan majke Zemlje
Dan planeta Zemlje se, u gotovo svim zemljama svijeta, obilježava istoga dana, a sve je počelo prije pedesetak godina (1970. godine) u Sjedinjenim Američkim Državama, kada su organizirane masovne demonstracije za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Današnji se dan obilježava brojnim događanjima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša u cilju zaštite prirodnih resursa te kako bi se skrenula pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.
U Hrvatskoj se dan posvećen Zemlji organizirano obilježava od 1990. godine.
„Neka budu samo mirni i veseli Dani Zemlje u budućnosti za naš lijepi svemirski brod Zemlja koji se nastavlja okretati i kružiti u hladnom svemiru s njegovim toplim i lomljivim teretom vedrog života.“ – izjava tajnika Ujedinjenih Naroda, U Thant – diplomat iz Burme, 21. ožujak 1971.
Danas je dan kada bi se svatko od nas trebao posebno zamisliti i zapitati:
Što ja mogu učiniti za spas Zemlje?
Kako mogu pridonijeti tome da naš planet (jedini dom koji imamo) spasimo od onečišćenja i uništenja?
Kako da ga očuvamo za sebe, svoju djecu i one koji dolaze poslije nas?
U hrvatske je knjižare istodobno kad i u knjižare diljem svijeta stigla slikovnica „Greta i divovi” (u prosincu 2019.), alegorijska priča nadahnuta životom tada 15-godišnje mlade aktivistice Grete Thunberg iz Švedske i njezinom borbom za očuvanje našeg planeta. Nominirana je za Nobelovu nagradu za mir (2019. i 2020. godine), a poručuje kako nitko nije premalen da bi pokrenuo promjene!
16.4. Svjetski dan glasa
Nakon što je zabilježen velik porast broja tumora grla i glasnica, 1999. godine u Brazilu je nastala ideja o Svjetskome danu glasa. Tada je na kongresu liječnika, fonijatara i otorinaca odlučeno da se taj dan obilježava svake godine u cijelom svijetu s ciljem prevencije raka grla te edukacije glasovnih profesionalaca kako bi sačuvali svoj glas.
Svjetski dan glasa značajan je svim glasovnim profesionalcima poput dramskih i glazbenih umjetnika, medijskih djelatnika, no i svim ostalim profesijama kojima je upravo glas najvažniji alat u radu (nastavnici, profesori, odgojiteljice u vrtiću).
Problemi s glasom mogući su u svakoj životnoj dobi!
Znakovi koji ukazuju na postojanje problema s glasom mogu biti: promuklost, hrapavost ili šumnost glasa, nerazgovijetan govor, gubitak glasa (šapat), često kašljucanje, bolovi u grlu, pojačana tenzija u području vratne muskulature, nedostatno disanje tijekom govora.
Ako promuklost traje dulje od tri tjedna (i kod djece i kod odraslih), preporučuje se posjetiti svojeg liječnika, a potom otorinolaringologa koji Vam kratkim i jednostavnim pregledom i primjenom moderne tehnologije može otkriti promjene na glasnicama. Stomatolozi prilikom liječenja i pregleda zubi imaju prilike pogledati i sluznicu usne šupljine, te su oni također važni za rano otkrivanje karcinoma usne šupljine.
11.4. Svjetski dan Parkinsonove bolesti
Svjetski dan Parkinsonove bolesti je dan kojim se obilježava rođendan engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona, po kome je dobila ime Parkinsonova bolest i koju je opisao u svom djelu „An Essay on the Shaking Palsy“ 1817. godine. Ovaj dan obilježava se na isti datum od 1997. godine. Parkinsonova bolest je bolest s poremećajima pokreta te je jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka „Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”.
Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu. Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života.
Udruga „Parkinson i mi“, po deseti put, organizirat će obilježavanje Svjetskog dana Parkinsonove bolesti, no, umjesto na gradskim trgovima, ove će godine biti prvi puta u online izdanju pod kampanjom #parkinsonimiudobakorone na Facebooku i web-stranici udruge (www.parkinsonimi.com).
8.4. Svjetski dan Roma
Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma održanom 1990. godine u Poljskoj odlučeno je da se 8. travnja, dan kada je otvoren 1. Kongres u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma koji će se svake godine obilježavati u cijelom svijetu.
Održavanje prvog Svjetskog kongresa Roma u Londonu 1971. godine smatra se jednim od najvažnijih događaja u povijesti Roma jer su na istome usvojene odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Osim toga, Kongres je rezultirao i proglašenjem službenog romskog jezika (Romani chiba) kao i službenim prihvaćanjem naziva „Rom”, što na romskom jeziku znali čovjek.
Službena romska zastava ima dvije boje i kotač u sredini (plavo i zeleno polje označavaju nebo i zemlju, te kotač kao simbol česte selidbe romskog naroda), a službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi „Gyelem, Gyelem” (što znači „Idem, Idem”).
7.4. Svjetski dan zdravlja
U ovoj Međunarodnoj godini medicinskih sestara i primalja, Svjetski dan zdravlja 2020. godine ima za cilj skrenuti pozornost javnosti na vitalnu ulogu koju one igraju u pružanju kvalitetne zdravstvene i socijalne skrbi pod sloganom „Podržite medicinske sestre i primalje".
Medicinske sestre i primalje čine više od polovice radne snage u zdravstvu i pružaju usluge počevši od promocije i prevencije do liječenja, rehabilitacije i palijativne skrbi tijekom cijelog našeg života - od rođenja do smrti.
Mnoge zemlje trebaju učiniti više kako bi medicinske sestre i primalje mogle raditi u sigurnom okruženju, u kojem ih poštuju medicinske kolege i članovi zajednice i gdje je njihov rad integriran s radom drugih zdravstvenih radnika.
2.4. Međunarodni dan dječje knjige ili ICBD (International Children’s Book Day)
Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena, najpoznatijeg pisca bajki. Fantastične motive uvijek je kombinirao s realističnima, a svaka njegova bajka u sebi nosi i snažnu moralnu poruku. „Ružno pače“, „Djevojčica sa šibicama“, „Mala sirena“ , „Carevo novo ruho“, „Kraljevna na zrnu graška“ i „Palčica“ samo su neka od njegovih remek-djela.
Ovaj se dan obilježava svake godine kako bi se ukazalo na: važnost dječje knjige, kako bi se potaknulo djecu na čitanje, kako bi tu naviku održali kroz život i na taj način razvili ljubav prema čitanju.
Disney je ekranizirao brojne njegove priče, no uvijek je korisnije držanje knjige umjesto gledanja ekrana, pa preporučam da već od najranije dobi čitate svojoj djeci predivne Andersenove bajke!
2.4. Svjetski dan svjesnosti o autizmu
Današnji dan vrlo je važan kako bi se podigla svjesnost svih generacija o važnosti pravovremenog prepoznavanja ovog poremećaja iz spektra autizma (PSA) koji obuhvaća širok raspon poremećaja koji se javljaju u ranom djetinjstvu.
Do sada se ovaj dan obilježavao organiziranim puštanjem mnoštva plavih balona u zrak, no nažalost, ove godine zbog novonastale situacije oko COVID-19 virusa to nije moguće, pa se taj dan obilježava uz poruku „Ostanite kod kuće“.
1.4. Kako je nastao 1. april?!?
Kako nema definitivnog objašnjenja, sigurno je samo jedno. Mnoge kulture su imale, neovisno jedna o drugoj, običaj početkom travnja slaviti dan/dane neozbiljnosti.
Možda sve to ima veze s godišnjim dobima, prestankom zime i početkom proljeća koje samo po sebi donosi veselo raspoloženje.
Dokle god je sve to bezazlena šala, uživajte u ovom danu!