O Croaticumu

Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik djeluje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao najstarija i najveća ustanova specijalizirana za poučavanje i istraživanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika, tj. hrvatskoga kao inog jezika. Osnovan je 1962., a današnje je ime dobio 2007.

Na Croaticumu se nastava oslanja na suvremena glotodidaktička, primijenjenolingvistička i teorijskolingvistička saznanja, a lektori i lektorice Croaticuma sustavno provode istraživanja o poučavanju hrvatskoga kao inog i o njegovu usvajanju. Redovito sudjeluju u radu međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova te gostuju kao predavači na inozemnim sveučilištima. Osim toga, Croaticum i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske svake godine početkom srpnja organiziraju Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskog (SIH) koje služi njihovoj izobrazbi i usavršavanju te razmjeni iskustava iz poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika, ali i kao mjesto na kojemu se raspravlja o rezultatima lingvističkih istraživanja (posebice kontrastivnih).

Croaticum je razvio i bogatu izdavačku djelatnost koja ponajprije podrazumijeva objavljivanje udžbenika i vježbenica za učenje hrvatskoga kao inoga jezika (Hrvatski za početnike 1 te Razgovarajte s nama za razine A2-B1, B1–B2, B2 i B2–C1) te udžbenika hrvatske kulture (Hrvatska na prvi pogled i Croatia at First Sight), a potom i stručnih priručnika te zbornika (Hrvatski B1: Opisni okvir referentne razine B1, Hrvatski B2: Opisni okvir referentne razine B2 i serija Croaticum: Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika). Pod Croaticumovim okriljem objavljena je i prva knjiga prilagođena neizvornim govornicima hrvatskog jezika Šegrt Hlapić za razinu B1.

Na Croaticumu se hrvatski poučava po kombiniranoj metodi koja za cilj ima razviti opću komunikacijsku kompetenciju polaznika. To znači da su sve jezične vještine podjednako zastupljene u procesu poučavanja, uzimajući pritom u obzir kontrastivne elemente te kognitivne značajke toga procesa. Croaticumov program danas obuhvaća i više od poučavanja hrvatskoga kao inog jezika. U okviru samostalnog sveučilišnog modula naziva Sveučilišni modul: Hrvatski kao drugi i strani jezik, uspješnim završetkom kojeg studenti dobivaju diploma supplement, od 2014. uz jezičnu nastavu Croaticum nudi i kolegije kao što su Uvod u gramatiku za neizvorne govornike, Hrvatski jezik u dodiru s drugim jezicima u prošlosti i danas, Hrvatski standardni jezik za nasljedne govornike, Svakodnevna hrvatska kultura, Hrvatski film u europskom kontekstu, Hrvatska povijest i dr.

Nije potrebno posebno isticati da je učenje jezika usko povezano s učenjem o kulturi njegovih govornika pa se u sklopu poučavanja velik naglasak stavlja i na stjecanje kulturne kompetencije. Najboljim se načinom za to pokazuju aktivnosti izvan kontrolirane didaktičke sredine. Tako Croaticum intenzivno živi i izvan svojih učionica jer svi oblici nastave na Croaticumu obuhvaćaju izvannastavne aktivnosti u čiju se organizaciju i studenti aktivno uključuju kako bi jezik i kulturu učili na praktičan način. Posjećuju se lokacije relevantne za hrvatsku kulturnu povijest i baštinu bilo tijekom jednodnevnih putovanja u nacionalne parkove ili gradove poput Poreča, Motovuna, Huma, Varaždina, Baške, Vukovara, Požege, Krapine, Zadra, Rijeke i drugih, bilo tijekom grupnih posjeta galerijama, muzejima, kazalištima, filmskim i književnim festivalima ili sudjelovanja na radionicama pojedinih muzeja, npr. Prirodoslovnog, Tiflološkog, Etnografskog.

U svakom se semestru organiziraju i gostovanja različitih hrvatskih kulturnih djelatnika. Do sada su na Croaticumu gostovali književnici Miro Gavran, Miljenko Jergović, Edo Popović, Simo Mraović, Roman Simić, Ivana Bodrožić, Julijana Matanović, Maša Kolanović, Damir Karakaš, Renato Baretić, novinarke i spisateljice Barbara Matejčić i Maja Hrgović te novinar i pisac Ivica Đikić. Gostovali su i glumci Filip Šovagović i Goran Bogdan, redatelji Dalibor Matanić i Ognjen Sviličić te pisac i putnik Hrvoje Šalković. Studenti viših stupnjeva, s kojih su najčešće moderatori gostovanja, uz vodstvo svojih lektora pripremaju se iščitavajući djela, gledajući filmove i prateći medije. Gostovanja u Croaticumu uvijek se pamte po ugodnom i opuštenom ozračju, što je biva poticajno za pitanja iz publike. Stoga se često događa da ne stanu sva u predviđeni vremenski okvir pa se druženje katkad nastavlja i neformalno, izvan fakulteta. Katkad se studenti toliko oduševe djelima pojedinih autora da ih požele prevesti na svoj jezik. Simo Mraović je tako imao priliku neke svoje pjesme čuti na japanskom, talijanskom, njemačkom, engleskom, nizozemskom, francuskom, poljskom, švedskom i drugim jezicima.