leksikon (grč.) ili enciklopedijski rječnik, leksikografsko djelo koje daje pregled ukupnoga, općega znanja (opći leksikon) ili pregled znanja neke struke (strukovni leksikon). Naziv potječe od jednoga takvog djela, Totius latinitatis lexicon E. Forcellinija iz 1771. Vjerojatno najstariji leksikon s hrvatskoga područja jest rukopisni enciklopedijski latinski rječnik Ilije Crijevića (oko 1480), koji se čuva u Veneciji. Prvi hrvatski opći leksikon jest Leksikon Minerva, glavnog urednika G. Šamšalovića iz 1936. Zatim izlaze i drugi leksikoni, raznih vrsta, na primjer Šta je šta: stvarni hrvatski rječnik u slikama, 1938; Sveznadar, 1953; Popularni medicinski leksikon, 1954; Filozofijski rječnik, 1965; Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, 1969; tu su i Leksikon JLZ, 1974; Hrvatski opći leksikon 1996. i dr., te kao prvi nacionalni leksikon Hrvatski leksikon glavnog urednika A. Vujića 1996–97. U nekim jezicima (na primjer u švedskom) leksikon znači rječnik.

Izvor: Leksikon. Proleksis enciklopedija online. https://proleksis.lzmk.hr/34267/

Filmski leksikon vješto je napisan pojmovnik i osobnik svijeta filma. Nastao je u duhu Filmske enciklopedije, u odnosu na koju je obogaćen obradom pojedinačnih filmskih djela.

Filmovima je posvećeno gotovo 1000 članaka - sastoje se od naziva filma na hrvatskom i izvorniku, tehničkih podataka, imena redatelja, scenarista, snimatelja, skladatelja i glavnih glumaca, potom kratkog opisa fabule te interpretacije popraćene recepcijom i dodijeljenim nagradama. Uz igrane filmove obrađeni su i pojedini antologijski dokumentarni i animirani filmovi.

Biografski članci obrađuju redatelje i glumce te najistaknutije snimatelje, scenariste, scenografe, kostimografe, skladatelje i producente. Posebna je skupina članaka posvećena definicijama filmoloških pojmova i profesija, žanrova, stilskih formacija i smjerova. Napose je i komplementarno zastupljena kultura hrvatskog filma.

Izvor: http://film.lzmk.hr/

Opsežan i dugoročan leksikografski biobibliografski projekt, Hrvatski biografski leksikon jedan je od temeljnih programa Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. U njem se donose životopisi Hrvata koji su ostavili znatan trag u domovini i svijetu i pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali te opis njihovih postignuća, pa i zabluda – svega bitnoga što je utkano u hrvatsku baštinu i što čini hrvatski identitet – a sustavnost i pouzdanost uporišne su mu točke i jamstvo trajne vrijednosti.

Izvor: http://hbl.lzmk.hr/

"Hrvatski obiteljski leksikon univerzalan je tip leksikografskoga djela namijenjena najširem krugu korisnika. Iz nepregledne količine znanja i informacija izdvaja i obrađuje ono što najviše odgovara potrebama modernoga čovjeka.

Od prvoga članka − koji otkriva značenja slova a − do zadnjega − koji nas uči da je žveglica narodna svirala − nižu se i objašnjavaju pojmovi raznovrsnih područja i struka: znanosti, kulture, tehnike, gospodarstva, politike, športa, zabave, filozofije, prava, umjetnosti... Obrađuju se zemlje i narodi svijeta, stručni nazivi, vlastita imena, povijesni, politički i kulturni događaji, vjerska, društvena i umjetnička gibanja te istaknute osobe različitih područja, a posebna je pozornost posvećena hrvatskim sadržajima. Vremenski raspon građe seže od prapovijesti, a prezentirana je kratkim i jednostavnim tumačenjima.

Zbog svojih triju temeljnih osobina − zastupljenosti mnogobrojnih struka, sažetosti i jasnoće izlaganja − Hrvatski obiteljski leksikon djelo je najšire primjene, dostupno čitateljima različitih potreba i interesa te vrijedan izvor za brzu, pristupačnu i pouzdanu obavijest."

Izvor: http://hol.lzmk.hr/projekt.aspx

"Medicinski leksikon je leksikon temeljnih medicinskih znanosti. Daje obilje podataka o obliku i građi čovječjeg organizma, radu organa i sustava, činiteljima koji mogu ometati normalan rast, razvoj i funkcije, rezultatima medicinskih istraživanja, o dijagnostičkim metodama te o liječenju mnogih bolesti i bolesnih stanja. Izbor građe vodi od svima razumljivih pojmova kao što su, primjerice, komarci, ljekarna ili spavanje do stručnih, a raspon naziva od latinskih i grčkih, preko ustaljenih tuđica i posuđenica do narodnih.

Temeljni podaci o zdravlju i bolesti nisu ovdje samo zato da zadovolje teorijski interes već i da posluže kao podsjetnik i savjetnik za bolje snalaženje u zaštiti i očuvanju zdravlja, prepoznavanju simptoma te izboru načina liječenja. Zaključni dio donosi pregled pružanja prve pomoći u različitim situacijama, priručni rječnik i atlas. Zbog dostupnosti i jezgrovitosti tumačenja činjenica s područja iznimno važna za svakog čovjeka, Medicinski leksikon nije tek podsjetnik liječnicima, stomatolozima, farmaceutima, studentima i bolesnicima nego i knjiga za svakoga."

Izvor: http://medicinski.lzmk.hr/

Nogometni leksikon objedinjuje sve aspekte te svjetsku i nacionalnu razinu najpopularnije i najraširenije športske igre. Obuhvaćena je povijest svjetskog nogometa od početaka u 19. stoljeću u Engleskoj do početka 21. stoljeća te istodobno pregled razvitka nogometa u Hrvatskoj, samostalno i u okviru jugoslavenskih država i prvenstava.

U Nogometnom leksikonu obrađeni su svi najznačajniji hrvatski i inozemni klubovi, domaći i inozemni igrači, treneri, dužnosnici, suci, liječnici, potom svi nacionalni nogometni savezi, domaći i inozemni gradovi važni u povijesti nogometa, hrvatski podsavezi, stadioni, hrvatski nogometni novinari i tiskovine, opći pojmovi koji zadiru u raznovrsne aspekte nogometne igre (pravila, oprema, taktika, tehnika, organizacije, obrazovne ustanove, medicinska tematika) sve do nogometa kao umjetničke inspiracije ili objekta oblikovanja.

Izvor: http://nogomet.lzmk.hr/

"Pomorski leksikon sažima znanja iz 70 različitih znanstvenih i stručnih disciplina u vezi s morem i plovidbom te praktičnih djelatnosti usmjerenih na iskorišćivanje mora, podmorja i priobalja. Obrađuje pojmove vezane uz brod, mornarske vještine, plovidbu, pomorsko pravo, ekonomiku pomorstva, ribarstvo, ronilaštvo, nautički turizam, navigaciju, pomorsku meteorologiju i klimatologiju, ekologiju i biologiju mora, sportove na vodi, pomorsku medicinu, ratnu strategiju i taktiku.

Nezaobilazni su pojmovi prirodnih znanosti, astronomije, fizike, geodezije, geologije i matematike. Sadrži i biografije osoba koje su se istaknule u nekom od pomorskih područja, činjenice iz opće pomorske povijesti te opise geografskih pojmova, a prilozi donose obavijesti o međunarodnom sustavu mjernih jedinica, vodećim brodarskim organizacijama, trgovačkoj i ratnoj floti, brodogradnji, međunarodnim pomorskim organizacijama, brodskim ispravama i pomorskim konvencijama. "

Izvor: http://pomorski.lzmk.hr/

leksik ili rječnik, skup svih riječi jednoga jezika (opći leksik/rječnik), narječja ili kojega drugoga oblika jezika (npr. leksik/rječnik određene struke). Proučavanjem leksika bavi se jezikoslovna disciplina leksikologija, a izradbom knjižnih rječnika bavi se leksikografija.

Izvor: Leksik ili rječnik. Proleksis enciklopedija online. https://proleksis.lzmk.hr/425/

Hrvatski jezični portal (HJP) prva je i zasad jedina internetom distribuirana rječnička baza hrvatskoga jezika. Besplatno je dostupan od lipnja 2006. godine. Projekt je dobio inicijalnu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 2004. godine, a nakon toga je financiran iz vlastitih sredstava vlasnika (Znanje, Srce).

Hrvatski jezični portal jedinstveno je takvo znanstveno referentno djelo u Hrvatskoj – rječnik koji iziskuje kontinuiran, detaljan i mukotrpan rad niza stručnjaka iz područja lingvistike i drugih znanstvenika iz društveno-humanističkih i prirodnih znanosti, kako bi bio ažuriran u skladu s recentnim spoznajama i stalnim obogaćivanjem rječničke baze. Visok stupanj organizacije podataka te njihova pouzdanost, kompletnost i pretraživost čine ovu bazu vrijednim doprinosom hrvatskoj leksikografiji te korisnim alatom za mnoga buduća istraživanja.

Hrvatski jezični portal organiziran je oko rječničke baze biblioteke Novi Liber. Većini riječi u bazi pridodani su izvedeni oblici, tj. gramatička razrada.

Ovaj portal, kao i programsku podršku koja omogućava uporabu rječničke baze putem interneta, razvilo je Srce.

Izvor: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=o-nama (pristupljeno 23. ožujka 2020.).

Mrežna stranica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu donosi raznovrsnu zbirku mrežnih jezičnih priručnika .Uživajte u istraživanju i besplatnu korištenju!

Izvor: http://ihjj.hr/ (pristupljeno 23. ožujka 2020.).

Pravopisna pravila koja donosimo u Hrvatskome pravopisu usvojilo je Znanstveno vijeće Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na izvanrednoj sjednici 4. lipnja 2013. godine. Nakon njegova objavljivanja na mreži 27. lipnja 2013. unesene su samo neke korekturne promjene (posljednja 16. srpnja 2013.), a pravopisna se pravila nisu mijenjala. Nikakve se izmjene neće provoditi do daljnjega te bez obavijesti na ovome mjestu. S obzirom na to da pravopisni rječnik u potpunosti slijedi pravila i iz njih se može izvesti, moguće su manje dopune pravopisnoga rječnika.

Izvor: Hrvatski pravopis. 2013. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr/ (pristupljeno 23. ožujka 2020.).

Školska gramatika priručnik je namijenjen ponajprije učenicima osnovne i srednje škole, ali je koristan svima koji se služe hrvatskim standardnim jezikom kao kratak podsjetnik na njegova osnovna gramatička pravila. U njemu se usustavljuju gramatički sadržaji obuhvaćeni u nastavnome predmetu Hrvatski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole prema Nastavnome planu i programu za osnovnu školu te od 1. do. 4. razrada gimnazije prema Nastavnom programu za gimnazije. Nastanak ove Gramatike motiviran je praktičnom potrebom da se učenicima, učiteljima i nastavnicima da jasan, kratak i jednostavan pregled osnovnih jezičnih znanja. (iz Predgovora)

Izvor: Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Hrvatska školska gramatika. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://gramatika.hr/ (pristupljeno 23. ožujka 2020.).

Autori: Matea Birtić, Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček, Ljiljana Jojić, Barbara Kovačević, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković, Milica Mihaljević, Irena Miloš, Ermina Ramadanović, Domagoj Vidović

Urednici mrežnoga izdanja: Željko Jozić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević

Školski rječnik hrvatskoga jezika objavljen je 2012. godine u tiskanome izdanju (nakladnici: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga).

Mrežno izdanje Školskoga rječnika hrvatskoga jezika usklađeno je s Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavljenim 2013. godine.

Izvor: http://rječnik.hr/ (pristupljeno 23. ožujka 2020.).

Izvor: Jezični savjeti. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://jezicni-savjetnik.hr/

Na ovim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nalaze se prijedlozi hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskome jeziku. S obzirom na to da je takvih riječi u posljednje vrijeme u hrvatskome javnom i medijskom prostoru sve više, ova je stranica prilog njegovanju hrvatskoga standardnog jezika, jačanju svijesti o važnosti njegova očuvanja i podizanju jezične kulture u Republici Hrvatskoj.

Izvor: Bolje je hrvatski! Institiut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://bolje.hr/

Portal Hrvatski u školi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola, učiteljima razredne nastave, nastavnicima, profesorima i roditeljima, ali i svima koje zanimaju praktični zadatci i sadržaji povezani s poučavanjem hrvatskoga jezika u školi. Namijenjen je unapređenju i provjeri stečenih znanja o školskome rukopisu, pravopisu, gramatičkim sadržajima te temama koje se odnose na izvođenje nastave iz predmeta Hrvatski jezik.

Izvor: Hrvatski u školi. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://hrvatski.hr/

Na mrežnoj stranici Kršćanske sadašnjosti dopstupna je Online Biblija u cjelovitu obliku.

Izvor: Online Biblija. Kršćanska sadašnjost. https://biblija.ks.hr/default.aspx