KIMP
knjižnična pismenost
informacijska pismenost
medijska pismenost
poticanje čitanja
knjižnična pismenost
informacijska pismenost
medijska pismenost
poticanje čitanja
KIMP je okvir za program knjižnične, informacijske i medijske pismenosti i poticanja čitanja.
U nastavku su priložene obrade i informacije o pojedinim, trenutno najaktualnijim, temama
KIMP-a kao i poveznice na važne izvore sigurnosti na mreži.
Pitanje svih pitanja je: Ako je na webu, je li istinito?
Internet sadrži nepregledno mnoštvo informacija koje su često nepotpune, neprovjerene i netočne. Stoga je od iznimne važnosti preispitati sve što pronađete na mreži.
Kako ćemo znati koje su informacije pouzdane i vrijedne?
Priložena prezentacija nudi brojne poveznice koje upućuju na mrežne izvore i pomažu nam otkrivati, uočavati i analizirati podatke o mrežnoj stranici i procijeniti njezinu vjerodostojnost temeljem pitanja koja se postavljaju pri vrednovanju. U prezentaciji je priložen radni listić u Formsu. Usvojenost novih sadržaja možemo provjeriti u priloženom KVIZU izrađenom u alatu Wordwall.
AUTORSKO PRAVO!
Što je autorsko pravo, što je intelektualno vlasništvo, tko je autor, što je plagijat, što je citat, a što parafraza, kako navoditi izvore s kojih preuzimamo informacije...
Izvor: PPT prezentacija objavljena uz suglasnost autorica.
INFORMATIVNA VIDEA - Hrvatsko društvo skladatelja (ZAMP):
CREATIVE COMMONS - Autorskopravne licence.
Autor: Josip Strija
AUTORSKO PRAVO I SRODNA PRAVA - detaljno na mrežnoj stranici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Izvor:https://www.skole.hr/upload/portalzaskole/images/newsimg/10997/File/Rsnz-creative-commons1-1024x723.jpg
Škola za život - videolekcije
Autorska prava kod preuzimanja slika s interneta!
A Google a day igra je koja poziva igrača da riješi zagonetku tražeći odgovor pomoću Google tražilice. Ova je igra dio Googleove kampanje za promicanje informacijske pismenosti. Svakodnevno se dodaje nova zagonetka a pitanja mogu biti iz različitih kategorija: sport, znanost , pop- kultura, povijest , umjetnost i književnost ili geografija.
PORTAL Medijska pismenost - abeceda 21. stoljeća
Utjecaj medija na živote djece i odraslih nameće potrebu za njihovim boljim razumijevanjem. Što nam mediji donose u život, kako poučiti djecu da ih sigurno koriste i razviju kritičko mišljenje, koja je razlika između medijski posredovane stvarnosti i onoga što mi mislimo da se uistinu događa, zašto mediji nekim temama daju više prostora i vremena, a nekima manje, kako tumačimo oglase, koja je razlika između realityja i igranog programa, kako nastaju medijski sadržaji… samo su neka od pitanja na koja ćemo zajedno s čitateljima tražiti odgovore i promišljanja stručnjaka, roditelja i učitelja.
Više informacija ...
Medijska pismenost uključuje vještine i znanje namijenjene djeci i mladima
kako bi se mogli pripremiti i snaći u medijskom, komunikacijskom
i društvenom okruženju.
PROJEKT DJECA MEDIJA - edukativne brošure
“Nisam uzrujan što mi lažeš, nego zato što ti više ne mogu vjerovati.” Nietzsche
Poster koji je pripremljen kao popratni materijal za zastupnike i osoblje Europskog parlamenta kako bi im pomogao u njihovu parlamentarnom radu.
osvijestiti građane o raširenosti 'lažnih vijesti'
podizati razinu medijske i informacijske pismenosti
educirati građane kako prepoznati 'lažne vijesti'
pridonijeti globalnoj borbi protiv 'lažnih vijesti'
sakupiti na jednom mjestu bazu najpoznatijih 'lažnih vijesti'
razviti mehanizme prepoznavanja 'lažnih vijesti'
ilustrirati proces nastanka 'lažnih vijesti' kroz ekosustav: od izvora do korisnika i nazad.
Faktograf.hr jedini je hrvatski medij specijaliziran za fact checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Faktograf je član International Fact Checking Networka (IFCN), međunarodne mreže organizacija posvećenih fact checkingu.
Faktograf je pokrenut 2015. godine kao zajednički suizdavački projekt Hrvatskog novinarskog društva i GONG-a. Od 2018. godine GONG samostalno vodi projekt Faktografa, kao jedini izdavač. Svrha je Faktografa metodom provjere činjenica, koristeći pouzdane izvore, (pr)ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava kojima nas svakodnevno zasipaju naši političari i političarke, a kako bismo spriječili da dovoljno puta izrečen neutemeljeni stav u javnom diskursu postane neprikosnovena činjenica.
Izvor: https://faktograf.hr/metodologija/ (15.4.2020.)
Kad dezinformacije zataškavaju istinu, a čitatelji ne znaju u što vjerovati, SNOPES.COM provjera činjenice i istraživanjem osvjetljavaj put kroz analize temeljene na dokazima i kontekstualizaciji. Uvijek dokumentira svoje izvore tako da je čitateljima omogućeno i samostalno istraživanje i stvaranje vlastitog mišljenja.
Snopes je s radom počeo 1994. godine istražujući urbane legende, prevare i folklor. Osnivač David Mikkelson, kojemu se kasnije pridružila i njegova supruga, objavljivao je informacije na internetu prije nego što je većina ljudi uopće imala internet. Kako je rasla potražnja za pouzdanim provjerama činjenica, tako je rastao i Snopes. Snopes je sada najstarije i najveće web mjesto za provjeru činjenica, koje novinari, folkloristi i čitatelji smatraju neprocjenjivim izvorom.