Slavko Kolar

Slavko Kolar smatra se jednim od cijenjenih hrvatskih pisaca koji se osim u književnosti okušao i u filmskim vodama, pa je tako ostao poznat kao pisac koji je režirao film "Breza" uz pomoć Ante Babaje. Slavko Kolar je rođen 1. 12. 1891. godine u mjestu Palešniku kod Garešnice. Otac Stjepan radio je kao učitelj zbog čega je često mijenjao adresu stanovanja, pa je cijela obitelj kratko vrijeme živjela u Palešniku da bi se ubrzo preselili u Garešnicu gdje je Ivan završio prvi razred. Otac je bio porijeklom iz Zagreba dok je majka bila iz Čazme. Godine 1902. obitelj seli u Čazmu gdje Slavko završava osnovnu školu da bi uskoro otišao iz Čazme kako bi upisao gimaziju u Bjelovaru.

Gimnaziju je pohađao u tri grada, a osim Bjelovaru išao je u školu u Zagrebu i Požegi. Kako mu matematika nije bila jača strana, profesori nisu bili sigurni u dobru budućnost budućeg pisca. Kako nije bio najbolji učenik trebalo mu je devet godina da završi školovanje, a onda je na čudo mnogih uspio maturirati iz prvog pokušaja. Trebalo mu je neko vrijeme da utvrdi što će raditi kada završi gimnaziju, pa je odlučio uspisati studij agronomije. Diplomirao je na sveučilištu u Križevcima 1913. godine te se nakon toga odmah i zaposlio. Nakon fakulteta radio je kao agronom u Petrinji i Božjakovini, a do 1919. godine radio je kao vježbenik Kraljevske vlade nakon čega je upućen u specijalizaciju u vinogradarstvu i voćarstvu.

U periodu koje obuhvaća dva svjetska rata radio je u Slavonskom Brodu, Požegi, Čazmi, Božjakovini i Petrinji. Neko vrijeme je djelovao kao Odjelni predstojnik za gospodarstvo, a od 1941. do 1944. radio je kao upravitelj posjeda u Božjakovini. Radio je na mnogim mjestima u struci, često ih mijenjajući, a nikada nije imao dlake na jeziku pa je čak i prisilno morao ići u mirovinu u 34-oj godini. Nakon umirovljenja bavio se najviše pisanjem. Slavko Kolar je umro 15.11. 1963. godine u Zagrebu. Književnošću se bavio od mladih dana. Pisao je pripovijetke, novele, humoreske i drame. Inspiraciju i motive za svoja djela nalazio je u društvenim slojevima gdje je radio. Najviše se bavio opisima malograđanskih slojeva, ali i političarima raznih profila. Radio je i kao pomoćnik scenarista na filmu "Opsada", a 1957. godine napisao je scenarij za film "Svoga tela gospodar".

Kako je Slavko bio veliki simpatizer partizana, nije ni čudno što su teme iz rata najviše povezane s partizanskim uspjesima. Propovijest "Veseljak" govori o domobranskom oficiru koji je došao u posjet ljubavnici. Najvažnija prozna djela su mu bila: "Breza", "Nasmijane pripovijesti", "Ili jesmo ili nismo", "Mi smo za pravicu", "Svoga tela gospodar". Najviše se u njegovim djelima mogu vidjeti opisi socijalnih i ekonomskih odnosa na selu, a probleme je često znao oslikati humorom.

Djela:

Pripovijetke:

• Kraljeva smrt (1910.)
• Najsretniji dan u životu Mijata Pitomog (1910.)
• Povratak (1910.)
• Pan Pankracije Dočekal. Pripovijetka bez svršetka (1911.)
• Pripovijest o tom kako je Feliks Pijevčević tražio život (1912.)
• Pesimist. Muzikalna pripovijest (1915.)
• Transcendentalna predigra (1917.)
• Historijska kljova. Sedmoglava biografija jedne krupne ideje (1917.)
• Mladić bez fizionomije (1917.)
• Kancelarijski intermezzo. Iz dnevnika nekog činovničkog početnika (1918.)
• Čovjek od riječi (1920.)
• Molitva (1923.)
• Umjetni gnoj. Iz vremena kad još nije bilo kotarskih agronoma (1923.)
• Čizme (1925.)
• Ptica nebeska (1927.)
• Breza (1928.)
• Kompromis (1931.)
• Svoga tela gospodar (1931.)
• Kriza (1931.)
• Šljiva (1932.)
• Divan užas (1932.)
• Ili jesmo – ili nismo (1933.)
• Ženidba Imbre Futača (1933.)
• Politička večera (1933.)
• Nogometna utakmica (1933.)
• Jesu li kravama potrebni repovi (1934.)
• Služba za čast. Uspomena iz godine 1932. (1935.)
• Sudnji dan ili Kako je Janko Klasnić upoznao slobodu (1936.)
• Mi smo za pravicu (1936.)
• Pljun – Lizing (1938.)
• Pripovijest o dobrim i lošim živcima (1938.)
• Quo vadis, Europa? (1938.)
• Domobran u kvaru (1945.)
• Natrag u naftalin (1946.)
• Razgovorljivi putnik (1946.)
• Pobuna viteza Joze (1947.)
• Povratak u Bartolovec (1952.)
• Dva srca (1953.)
• Dobronamjerni građanin. Susret s lirskim pjesnikom (1953.)
• Mrlja (1954.)
• Glavno da je kapa na glavi (1954.)
• Migudac ili Obrana i pohvala kukavičluka (1955.)
• U višim sferama (1955.)
• Jurek (1955.)
• Veseljak (1956.)
• Luda kuća (1958.)
• Predstava u mraku (1959.)
• Pobijeđeni pjesnik (1960.)
• Ćorava familija (pronađena u zaostavštini, neobjavljena za života)
• Kazališna djela[uredi VE | uredi]
• Politička večera. Komedija u tri čina (1947.)
• Sedmorica u podrumu. Drama u tri čina (1948.)
• Laczi-bacsi. Anegdota u jednom činu (1949.)
• Lakrdija na stepenicama. Aktovka za radio i pozornicu (1956.)
• Svoga tela gospodar. Smešna pripovest u dva dela (vu sedmerem spelavanju) (1957.)
• Čist posao ili Dobri čovjek iz Zagreba. Komedija u 3 čina (4 slike) (1962.)
• Scenariji[uredi VE | uredi]
• Svoga tela gospodar. Filmski scenarij (1957.)
• Breza. Filmski scenarij (1961.)
• Luda kuća. Filmski scenarij (1961.)
• Pogreb Štefa Halačeka. Filmski scenarij (1961.)
• Ljubav pred vratima. TV lakrdija u 1 činu (pronađena u zaostavštini, neobjavljena za života)
• Autobiografski fragmenti[uredi VE | uredi]
• Jedna uspomena na Ljubu Wiesnera (1936.)
• Kratak opis života znamenitog Hrvata, hrvatskog spisatelja Slavka Kolara spisan i napisan po njemu samome za gospođu Beatu Pevalek (1943.)
• Prvi koraci (1953.)
• Uvod u autobiografiju (1959.)
• Peripetije jednog književnog motiva. Prilog autobiografiji (1959.)
• Prvi susreti u životu (1962.)
• Dvije puste godine u Bjelovaru (1962.)
• Kako sam objavio svoju prvu knjigu (1962.)
• Susret sa autentičnim feudalcem. Iz sitnih beamterskih uspomena (1962.)
• Mutne godine (1963.)
• Pred novom dilemom (1963.)
• Leksikografska autobiografska bilješka iz godine 1963. (1963.)
• Pripovijetke za djecu[uredi VE | uredi]
• Škakljiv konjić (1950.)
• U vučjoj jami (1951.)
• Neobičan zec (1952.)
• Voće (Knjiga za djecu, s poglavljima: Jabuka, Kruška, Dunja, Mušmula, Šljiva, Trešnja, Breskva, Kajsija, Orah, Lješnjak, Kesten, Malina, Kupina, Ogrozd i ribiz, Jagoda, Grožđe, Badem, Smokva, Limun, Naranča) (1952.)
• Strpljivi Fabijan (1953.)
• Macan i Nebojša (1953.)
• Jurnjava na motoru (1953.)
• Na leđima delfina (1953.)
• Petrica Kerempuh (1958.)
• Nogometna utakmica (1961.)
• Hrabri dječak (1963.)

Scenska djela:

• Historijska kljova i druge pripovijetke iz malograđanskog života
• Ženidba Imbre Futača i druge pripovijetke iz seljačkog života
• Divan užas i druge pripovijetke iz građanskog života