O projektu
U Danima hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka) naši Mladi jezikoslovci (8. r.) odlučili su podijeliti svoje izvrsno znanje hrvatskoga jezika potaknuti čestim pogreškama u govoru i pismu u javnim medijima te barem malo pridonijeti očuvanju hrvatskoga jezika. Jezik je najsnažnije obilježje kulturnog identiteta svakog naroda i moramo ga očuvati i odnositi se s poštovanjem. Oblikovali su Jezikoslovni kutak naše škole i svaki će tjedan podijeliti nekoliko primjera čestih pogrešaka u hrvatskome jeziku. Vjeruju da će mnogi ponoviti i utvrditi svoje znanje, ali jezik treba učiti cijeli život pa će sigurno mnogi nešto novo i naučiti.
Ove je godine i 55. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika kojom se zahtijevao jednakopravan položaj hrvatskoga jezika u tadašnjoj Jugoslaviji te njegovo slobodno oblikovanje u skladu s hrvatskom tradicijom i puna afirmacija hrvatskoga jezika u svim područjima života.
U veljači ove godine slavimo i 180. obljetnicu Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne ustanove, koja promiče nacionalni i kulturni identitet. Osnovana je 10. veljače 1842. kao Matica ilirska s ciljem buđenja i jačanja nacionalne svijesti i kulturnog prosvjećivanja.
U 2022. obilježavamo i 150. godišnjicu smrti istaknutih Hrvata: hrvatskog jezikoslovca Ljudevita Gaja, autora slovne reforme i naše gajice; pjesnika Petra Preradovića, pisca mnogih hrvatskih budnica; te pjesnika Dimitrija Demetra, utemeljitelja Hrvatskoga narodnog kazališta.
15. ožujka 2022.
Mila Pandžić
Jer i jezik je produkat naše zemlje kao mi, kao savski šljunak ili bjelolist i pjenišnik hrvatske Alpe. Hrvatski jezik je proizvod odnošaja Hrvata prama Hrvatskoj, prama hrvatskoj prirodi, prama polju, gori, šumi i zraku, prama našim cvjetićima i našim tihim planetima što 'kolo vode' kod Preradovića, i zato naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje: buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi krasnih kao naši otoci, 'lijepi vrti morem plivajući'.
Antun Gustav Matoš,
feljton Lijepa naša domovina (1910.)
RODU O JEZIKU
O jeziku, rode, da ti pojem,
O jeziku milom tvom i mojem!
O presladkom glasu onom
U komu te mile majke
Usnivahu sladke bajke,
Koga šaptom i romonom
Duši ti se sviest probudi
Te ti spozna i uvidje
Da ti bolje nije nikdje
Do na tvoje majke grudi!
Po njemu te sviet poznaje živa,
Na njem ti se budućnost osniva.
Zato uviek k njemu teži,
U njegovo jato hrli,
Oko njega mi se grli
I u čvrsto kolo veži
Pa ti ne će vremeniti
Burni triesi da nahude;
Po jeziku dok te bude,
I glavom će tebe biti!
Ljub' si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiri za njega!
Po njemu si sve čto jesi:
Svoje tielo, udo svieta,
Bus posebnog svoga cvieta
U naroda silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez vnuka.
U prošasti sjena puka,
Ubuduće niti sjena!
Petar Preradović
PJESMA HRVATA
Prosto zrakom ptica leti,
Prosto gorom zvijer prolazi,
A ja da se lanci speti
Dam tuđincu, da me gazi?
Tko ne voli mrijet prije,
U tom naša krv ne bije!
Znam, da moji pradjedovi
Cijelim svijetom gospođahu;
A ja jezik da njihovi
U ropskome tajim strahu?
Tko ne voli mrijet prije,
U tom naša krv ne bije!
Sam ću ubit svog jedinca,
Nož u srce rinut žene,
Neg da vidim od tuđinca
Pravice mi porušene.
Tko to izvest gotov nije,
U tom naša krv ne bije!
Sam ću palit krov nad glavom,
Pripravit si grob gorući,
Neg da tuđin mojim pravom
U mojoj se bani kući.
Tko to izvest gotov nije,
U tom naša krv ne bije!
Dimitrija Demeter