Prijedlog iz rabimo kada govorimo da je netko ili nešto iz nečega ili kao da izlazi iz nečega. Pogrešan je izraz profesorica iz matematike jer profesorica ne može "izlaziti" iz matematike, već ona podučava matematiku. Stoga kažemo profesorica matematike, bez prijedloga iz.

Dobili smo novu profesoricu iz matematike. – nepravilno

Dobili smo novu profesoricu matematike. – pravilno

Najdraža profesorica mi je profesorica iz hrvatskog jezika. – nepravilno

Najdraža profesorica mi je profesorica hrvatskog jezika. – pravilno

Ana J.

Kada imamo prijedlog i neodređenu zamjenicu koja počinje negacijom ni (nitko, ništa, ničiji), prijedlog stavljamo između niječnog i ostalog dijela zamjenice (primjerice, ni + prijedlog (s) + kim) i tada se sve te riječi pišu odvojeno.

Ne druži se s nikim. – nepravilno

Ne druži se ni s kim. – pravilno

Ne žali za ničim. – nepravilno

Ne žali ni za čim. – pravilno

Za ništa te ne bi mijenjao. – nepravilno

Ni za što te ne bi mijenjao. – pravilno

Ana J.

Ćete je nenaglašeni oblik 2. lica množine prezenta pomoćnoga glagola htjeti. Ne piše se rastavljeno!

Vi će te donijeti tortu. – nepravilno

Vi ćete donijeti tortu. – pravilno

Mi će mo donijeti tortu. – nepravilno

Mi ćemo donijeti tortu. – pravilno

Će te = će je nenaglašeni oblik 3. lica jednine ili množine prezenta pomoćnoga glagola htjeti, a te genitiv nenaglašenog oblika zamjenice ti (tebe).

Ona će te pozvati. (Ona će tebe pozvati.)

Martina će te odvesti. (Martina će tebe odvesti.)

Ana K.

Glagoli zahvaliti i zahvaliti se imaju različito značenje.

Zahvaliti se rabi kada želimo nekome zahvaliti na nečemu.

Prijatelj me pozvao na zabavu. Sigurno dolazim pa sam rekao: „Zahvaljujem na pozivu.“

Zahvaliti se rabi se kada želimo nešto pristojno odbiti.

Prijatelj me pozvao na zabavu. Neću moći doći pa sam rekao: „Zahvaljujem se na pozivu.“

Noah

GDJE – pitanje za mjesto na kojemu se tko ili što nalazi, odredište.

Gdje živi njegova sestra?

KAMO – pitanje za cilj kretanja.

Gdje putujete? – nepravilno

Kamo putujete? – pravilno

Gdje ideš? – nepravilno

Kamo ideš? – pravilno

KUDA – pitanje za smjer kretanja.

Kuda vodi ovaj puteljak?

Ana K.

Riječi slijedeći i sljedeći imaju potpuno različito značenje.

• slijedeći:

Slijedeći se rabi kada opisujemo slijeđenje nekoga ili nečega.

Slijedeći Luku, dospio sam do stare kuće.

Slijedeći onog psa, postajao sam umorniji.

• sljedeći:

Sljedeći se rabi kada opisujemo redoslijed nečega.

U jednom trenutku čuo sam liječnika koji je glasno iz ordinacije viknuo: „Sljedeći! "

Sljedeći broj nakon dva je tri.

Noah

1. Prijedlog sa pišemo ispred riječi koje počinju suglasnicima s, š, z i ž, suglasničkim skupinama ks, ps i pš te ispred zamjenice mnom. Inače pišemo prijedlog s.

Šetao sam sa prijateljima. – nepravilno

Šetao sam s prijateljima. – pravilnoGospođa sa šeširom je pjevala. – pravilno

Šetala sam sa Ksenijom. – pravilno

Poigrao se sa mnom. – pravilno

2. Prijedlog s uz instrumental označuje društvo. Ne treba ga rabiti kad želimo izraziti sredstvo. Sredstvo se izražava instrumentalom bez prijedloga.

Doputovao je s prijateljima. (društvo) – pravilno

Doputovao je s autom. (sredstvo) – nepravilno

Doputovao je autom. (sredstvo) – pravilno

Pišem s olovkom. (sredstvo) – nepravilno

Pišem olovkom. (sredstvo) – pravilno

Jana

1. ime mjeseca u genitivu

Mjesece u rečenicama uvijek pišemo u genitivu, a ne u nominativu.

Zabava je pomaknuta na 16. siječanj 2022. – nepravilno

Zabava je pomaknuta na 16. siječnja 2022. – pravilno

2. u datumima nikad ne pišemo nulu

Kada datume pišemo brojkama, nikada ne pišemo nulu.

Idem na pregled 07. 08. 2022. – nepravilno

Idem na pregled 7. 8. 2022. – pravilno

3. pisanje datuma

• prvi način:

Kada je ime mjesta u nominativu, iza mjesta pišemo zarez pa tek onda dolazi datum.

Zagreb 30. lipnja 2019. – nepravilno

Zagreb, 30. lipnja 2019. – pravilno

• drugi način:

Kada ispred mjesta imamo prijedlog u, ispred datuma ne dolazi zarez.

U Zadru, 14. srpnja 2022. – nepravilno

U Zadru 14. srpnja 2022. – pravilno

4. pisanje datuma u rečenici

U pisanju datuma usred rečenice uvijek ga odvajamo zarezima kada dolazi iza vremenskog priloga (danas, sutra, jučer...) ili se odnosi na priložnu oznaku vremena (u ponedjeljak...).

U ponedjeljak 28. veljače 2022. krenuli smo na izlet. – nepravilno

U ponedjeljak, 28. veljače 2022., krenuli smo na izlet. – pravilno

Mia

Aorist pomoćnoga glagola biti često se nepravilno rabi.

Pravilni oblik aorista spomenutoga pomoćnoga glagola glasi:

jd. – 1. ja bih, 2. ti bi, 3. on/ona/ono bi

mn. – 1. mi bismo, 2. vi biste, 3. oni/one/ona bi

Ja bi sladoled. – nepravilno

Ja bih sladoled. – pravilno

Mi bi čitali. – nepravilno

Mi bismo čitali. – pravilno

Vi bi trčali. – nepravilno

Vi biste trčali. – pravilno

One bi skakale. – pravilno

Nika

Zbog je prijedlog koji rabimo kada želimo izreći neki uzrok radnje, a radi je prijedlog koji rabimo kada želimo izreći neku namjeru.

Nisam stigla učiti radi nedostatka vremena. – nepravilno

Nisam stigla učiti zbog nedostatka vremena. – pravilno

Otišao je u Njemačku zbog zaposlenja. – nepravilno

Otišao je u Njemačku radi zaposlenja. – pravilno

Mia

Često dolazi do pogrešne uporabe riječi tokom i tijekom.

Ako izraz za vrijeme želimo zamijeniti, rabimo prijedlog tijekom.

Tokom proljetnog odmora moram čitati lektiru. – nepravilno

Tijekom proljetnog odmora moram čitati lektiru. – pravilno

Ako želimo spomenuti tok neke rijeke, koristit ćemo tokom.

Tokom rijeke Dunava prolaze brodovi. – pravilno

Nika

Prilog često stoji sam za sebe i pogrešno je reći često puta. To je pleonazam (gomilanje istoznačnih ili bliskoznačnih riječi).

Često puta razmišljam o njoj. – nepravilno

Često razmišljam o njoj. – pravilno

Nika

Oko desetak je pleonazam – gomilanje istoznačnih ili bliskoznačnih riječi – pa se pogrešno rabi u hrvatskome jeziku:

Trebam pročitati još oko desetak stranica. – nepravilno

Trebam pročitati još desetak stranica. – pravilno

Trebam pročitati oko deset stranica. – pravilno

Ana J.

Futur prvi pogrešno se rabi u izgovoru i pismu:

Biti ću najbolji. – nepravilno

Bit ću najbolji. – pravilno

Gubi se glas i i izgovara se [biću].

Kada stavimo zamjenicu ispred glagola:

Ja ću biti najbolji. – pravilno

Pjevati ću svoju najdražu pjesmu. – nepravilno

Pjevat ću svoju najdražu pjesmu. – pravilno

Izgovara se [pjevaću].

Mia

Čestica ne i glagol pišu se odvojeno:

Danas nemogu čitati lektiru. – nepravilno

Danas ne mogu čitati lektiru. – pravilno

Neznam hoću li ići u kino. – nepravilno

Ne znam hoću li ići u kino. – pravilno

Glagolski oblici nisam, nemam, neću jedna su riječ.

Ana J.

Pogrešno je u hrvatskome jeziku započinjati pitanja veznikom da:

Da li je Marko otišao na posao? – nepravilno

Je li Marko otišao na posao? – pravilno

Je li piše se odvojeno (jeli).

Ana K.

Kada u rečenici izričemo pripadnost subjektu, uvijek koristimo povratno-posvojnu zamjenicu svoj:

Pozvat ću moje prijatelje. – nepravilno

Pozvat ću svoje prijatelje. – pravilno

Otvorite vaše knjige. – nepravilno

Otvorite svoje knjige. – pravilno

Jana

Nepravilno je pisati zato jer. Umjesto toga pišemo zato što ili jer.

Danas ću čitati lektiru zato jer sutra pišemo ispit. – nepravilno

Danas ću čitati lektiru zato što sutra pišemo ispit. – pravilno

Danas ću čitati lektiru jer sutra pišemo ispit. – pravilno

Ana J.

U rečenicama se pogrešno rabe prijedlozi kod i k.

Idem kod Petra na večeru. – nepravilno

Idem k Petru na večeru. – pravilno

Treba razlikovati uporabu prijedloga kod i k.

Gdje si? – Kod bake.

Kamo ideš? – K baki.

Kristijan

Često nailazimo na pogrešnu riječ jel umjesto veznika jer.

Mogu doći jel sam sve naučila. – nepravilno

Mogu doći jer sam sve naučila. – pravilno

Također, pogrešno se rabi u pitanjima.

Jel Ante bio u školi? – nepravilno

Je li Ante bio u školi? – pravilno

Ana J.

Veznik ukoliko nepravilno se rabi u pogodbenim rečenicama:

Ukoliko napišeš zadaću, ići ćemo u kino. – nepravilno

Treba uvijek rabiti veznik ako:

Ako napišeš zadaću, ići ćemo u kino. – pravilno

Ukoliko se rabi samo u paru s utoliko:

Ukoliko dobro naučiš, utoliko ćeš dobiti dobru ocjenu.

Noah