Osobito, kažu oni koji se u to razumiju, takozvane „akcijske igre“. Naša usredotočenost na različite faze igre može biti korisna i u drugim životnim okolnostima (kada nam bude potrebna usredotočenost kako bismo iskoristili svoje mentalne sposobnosti).

Vrijeme vizualne reakcije postaje kraće, a ljudsko oko brže, što bez sumnje predstavlja prednost što se tiče motoričkih reakcija u različitim stvarnim prigodama.

Igre poput slagalica (puzzle) ili pustolovne igre, kao i igre riječima, mogu pomoći u razvitku sposobnosti vezanih za brže rješavanje problema kao i sposobnosti logičkoga zaključivanja. Na primjer, poznata igra sudoku znatno povećava tu vrstu sposobnosti.

Da bi mogla napredovati u videoigri i prijeći na više razine, djeca moraju unaprijed razmišljati o svakom koraku koji će napraviti, kao i predvidjeti situacije koje bi se mogle dogoditi.

Istraživanja su pokazala da djeca koja dio svojega slobodnog vremena provode igrajući videoigre

odgojnoga i obrazovnoga sadržaja pojačavaju svoje kognitivne sposobnosti – i

to brže od drugih.

Ako djeca igraju online igre, postoji velika mogućnost da će upoznati nove ljude, a možda steći

i neke nove prijatelje, čak i na drugome kraju svijeta, što može biti potpuno

novo iskustvo i pruža mogućnost upoznavanja drugih kultura i običaja. Međutim,

treba pripaziti na činjenicu da se među takvim virtualnim prijateljima

mogu naći osobe koje nemaju pozitivne i dobre namjere.

Ima li išta loše u zabavi, lijepoj, opuštenoj i korektnoj? Nema. Neke videoigre mogu čak

pomoći i u razvoju kondicije. Naime, istraživanja su pokazala da ona djeca koja

igraju Wii koriste puno više energije od one koja samo sjede i igraju PlayStation

4 (PS4), Xbox 360 ili na mobitelu ili računalu.