Predavanja i radionice

Na Interliberu, uz tisuće novih naslova, u fokusu se našao utjecaj umjetne inteligencije (AI) na vizualni identitet i sadržaj knjiga. Bila je to prilika za razgovor s proslavljenim grafičkim dizajnerom Mirkom Ilićem. Na pitanje o budućnosti umjetne inteligencije i njezinom utjecaju na autore, Ilić je u svom prepoznatljivom stilu odgovorio šaljivom, ali britkom analogijom: „Imate vi i većih briga od toga. Znate, mnogo ljudi gleda sadržaje za odrasle, no sudjelovanje u stvarnim odnosima ipak je puno bolje.” Iza ove duhovite usporedbe krije se dublja poruka: iako ćemo se sve češće susretati s radovima koje generira UI, ljudski doživljaj i autentičnost ostaju nezamjenjivi. Ilićev nonšalantan pristup pruža svojevrsno olakšanje umjetnicima koji strahuju od tehnološke nadmoći. Zaključak je jasan – „borba” između čovjeka i stroja nije egzistencijalna prijetnja. Iako će UI postati sastavni dio kreativnih procesa, ona ne može dosegnuti razinu ljudske emocije i namjere. Naprotiv, prodor digitalnih alata vjerojatno će dodatno povećati vrijednost i cijenu izvornog rada ljudske ruke.

Tijekom posjeta udruzi GONG naglasak je stavljen na način na koji UI mijenja djelovanje organizacija civilnog društva. Posebna tema razgovora bila je uloga UI u masovnoj proizvodnji dezinformacija. Naglašeno je da algoritmi i UI sustavi nisu neutralni, već njihovi rezultati mogu odražavati ili pojačavati određene ideološke interese, ovisno o načinu na koji su dizajnirani i trenirani. Istaknuto je da takva uporaba UI postavlja značajan izazov demokraciji jer tijekom političkih kampanja omogućuje manipulaciju javnim mišljenjem što dovodi do narušavanja povjerenja u medije i demokratski sustav. Kroz raspravu istaknuta je potreba razvoja mehanizma zaštite pri čemu je ključna edukacija građana svih životnih dobi. Zaključeno je da je medijska pismenost i razvoj vještina prepoznavanja sintetičkih sadržaja najvažniji oblik obrane od digitalnih manipulacija. 

Predavanje udruge za informiranu javnost - Faktograf, bilo je usmjereno na problem prepoznavanja sintetičkih sadržaja. Predstavnici su objasnili osnovne grane umjetne inteligencije te prikazali primjere deepfake sadržaja s kojima se udruga susreće, a koji se često koriste za propagiranje ideologija, krađu novca i identiteta. Objasnili su i metode provjere autentičnosti, uključujući korištenje za to namijenjenih alata, provjeru informacija s akterima sadržaja kada je to moguće, usporedbu više izvora te analizu mjesta na kojima su sadržaji prvotno objavljeni. Također su istaknuli kako razvoj UI alata i sažimanje sadržaja otežavaju medijima dopiranje do publike. Naglašeno je da u vremenu svakodnevnog stvaranja sintetičkih sadržaja postaje ključno kritički razmišljati, provjeravati informacije iz više izvora, biti oprezan sa senzacionalističkim naslovima te ne dijeliti neprovjerene sadržaje. 

Tema predavanja prof. Nikole Grabovca,  bilo je prepoznavanje sintetičkog sadržaja te umjetna inteligencija kao alat u umjetnosti. Rasprava na temu bila je potaknuta radionicom kroz koju su učenici razmatrali općenite prednosti i nedostatke uporabe UI s posebnim naglaskom na njen utjecaj na umjetnost. 

Usporedbom originalnih slika i njihovih generiranih kopija grupa je pokazala dobru sposobnost uočavanja sintetičkih sadržaja. Prednost u ovom zadatku proizlazi iz činjenice da učenici umjetničke škole razvijaju određene kompetencije u području vrednovanja i analize umjetnosti, a uz to mlađe generacije, zbog veće izloženosti digitalnim sadržajima, lakše prepoznaju sintetičke materijale. Predavanje je potaknulo daljnje promišljanje o problemu prepoznavanja sintetičkog sadržaja te poslužilo kao inspiracija za izradu naših plakata.

Tijekom razgovora s predstavnicom Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, istaknuto je kako sintetički sadržaji, poput deepfakea, sve više otežavaju razlikovanje istinitih i lažnih informacija te negativno utječu na kritičko promišljanje. Naglašena je važnost medijske pismenosti i edukacije svih dobnih skupina, posebno djece i mladih, ali i starijih osoba. Također je upozoreno na opasnosti zlouporabe umjetne inteligencije, osobito u kontekstu privatnosti i širenja dezinformacija, kao i na pad povjerenja u medije. Sugovornica je istaknula da umjetnu inteligenciju ne treba zabraniti, već je koristiti kao alat koji može pomoći u učenju, ali ne smije zamijeniti vlastiti rad. Kao koristan savjet predložila je kontaktiranje stručnjaka, primjerice s FER-a, kako bi se bolje razumjelo prepoznavanje umjetno generiranih sadržaja.