Intervjui

Na temu UI u umjetnosti razgovarali smo s ravnateljem ŠPUD-a i arhitektom Filipom Pintarićem. Cilj je bio razmijeniti stavove, iskustva i promišljanja o budućnosti u kojoj je AI sve prisutnija. Objašnjava da smatra kako AI ne može zamijeniti umjetnika jer ne stvara iz vlastitog iskustva niti uči iz pogrešaka već se temelji na postojećim obrascima. Budućnost umjetnosti ne smatra ugroženom budući da ona počiva na ljudskoj slobodi, volji, pogreškama i inovacijama. 

Također smatra da se publika koju oduševljavaju UI sadržaji ne oduševljava umjetnošću kao takvom. UI uspoređuje s flomasterom: onaj koji se zna njime služiti koristit će ga kao alat, no onaj koji ne zna samo će se njime uprljati. Zaključuje da unatoč razvoju UI ljudska kreativnost ostaje nezamjenjiva te ne očekuje smanjenje interesa za umjetničko obrazovanje ni promjenu same srži umjetnosti.

Razgovor s Anom Despot, profesoricom na Akademiji Likovnih umjetnosti u Zagrebu, otvorio je niz pitanja o ulozi UI u suvremenoj umjetnosti. Smatra da postoje određene prednosti i korisni načini primjene UI, primjerice kao laat za inspiraciju ili referencu u umjetničkom obrazovanju. Ipak naglašava da nije oduševljena koliko jeUI prožela umjetnost i druge aspekte života. Smatra da UI ne može zamijeniti umjetnika ali ističe ugroženost pojedinih područja, a posebne digitalne ilustracije. Naglašava vrijednost autorstva i uloženog rada umjetnika. Ukazuje na problem točnosti podataka i prepoznavanja generiranih sadržaja zbog čega smatra da je nužna edukacija i jasno označavanje sadržaja nastalih uz pomoć UI. 

Razgovor s ravnateljicom Škole suvremenog plesa Ane Maletić, Oksanom Čuljat, ravnateljicom i baletnom umjetnicom, bio je usmjeren na razlike u utjecaju UI na različite grane umjetnosti. Istaknula je da UI ne može zamijeniti izvedbene umjetnosti poput plesa, jer je ples umjetnost trenutka koja se ne može reproducirati kao materijalni objekt. S druge strane likovne su umjetnosti ranjivije, zbog njihove mogućnosti digitalne reprodukcije i pohrane. Smatra da istinsko umjetničko djelo zadržava svoju vrijednost neovisno o tehnološkom razvoju. Protivi se zabranama te podržava reguliranu primjenu UI u obrazovanju i umjetnosti. Zaključuje da UI ne može zamijeniti ljudsku kreativnost i izražavanje, ali s njom treba naučiti živjeti i odgovorno je koristiti. 

S Ivanom Kellerom gitaristom hard rock benda razgovarali smo o ulozi UI u glazbi. Smatra da je umjetnički izričaj vezan isključivo za ljudsku prirodu. Ističe da ne podržava primjenu UI u glazbenom stvaralaštvu. 

Smatra da je ključna razlika između autorske glazbe i generirane glazbe u tome što umjetnici imaju vlastite ideje i izražavaju sebe dok UI generira gotov proizvod bez stvarnog umjetničkog procesa. UI može brzo generirati melodije, vokale i druge elemente, ali takva djela nemaju umjetničku vrijednost niti ljudsku energiju. Zaključno izražava zabrinutost da bi daljnji razvoj UI mogao negativno utjecati na glazbenike. 

U sklopu istraživanja proveli smo intervju s Ivorom Fukom, urednikom portala Lupiga. Intervju je proveden tijekom veljače i ožujka 2026., odnosio se na utjecaj umjetne inteligencije na novinarstvo, provjeru činjenica i položaj neprofitnih medija u današnjem medijskom okruženju. 

U središtu razgovora bila je tema borbe protiv dezinformacija i sadržaja koji generira umjetna inteligencija. Urednik je istaknuo kako mediji, ne samo neprofitni, imaju vrlo male šanse u  utrci s masovnim širenjem lažnih vijesti. Naglasio je da je mnogo lakše stvoriti dezinformaciju nego je razotkriti te da su provjera činjenica, jasni izvori i urednički standardi važniji nego ikad. 

Posebno je upozorio na nizak stupanj medijske pismenosti te na problem uključivanja umjetne inteligencije u tražilice, koje mogu davati prednost netočnim informacijama. Govorio je i o korištenju novinarskog rada za treniranje velikih UI modela bez naknade autorima, naglašavajući da neprofitni mediji nemaju pravne ni financijske mogućnosti za suprotstavljanje takvom načinu rada. Također je istaknuo da koncentracija informacijske moći može dodatno smanjiti prostor za neovisno novinarstvo. 

Ovaj intervju bio je koristan jer nam je pružio realan i kritičan uvid u stanja medija u Hrvatskoj. Posebno je važno osvijestiti koliko su provjera činjenica i medijska pismenost ključne za očuvanje kvalitetnog i odgovornog novinarstva.