Virtualni voditelji: Lara Topić, Teo Funarić, Marta Šokčević i Valentina Filipović - učenici sedmog razreda

Virtualne glumice: Gabrijela Barić i Nika Đukić - učenice šestog razreda

Ilustratorice: Ana Marija Radošević, Andrea Hajling, Nika Maurer - učenice sedmog razreda, Lucija Čabraja, Josipa Barunica, Lara Marjanović, Iva Rugle, Gabrijela Jozić - učenice petog razreda, Enola Delić, Leonarda Ćirić - učenice šestog razreda

Tehnička podrška: Anamarija Grlić, Marina Nikolić, Teo Funarić - učenici sedmog razreda

Scenarij

Gabrijela i Nika dolaze na scenu. Glume klaunove: Zaboravka i Smotanka. Pjesma "A je to" je u pozadini. Odjednom se trgnu i shvate da su na Huginim pjesničkim večerima.

Nika: Hej, Zaboravko, pogledaj oko sebe.

Gabi: Evo... Jesam...

Nika: I, što vidiš?

Gabi: Vidim školu, hodnike, učionice, zbornicu, blagovaonicu, našu knjižnicu, plakat 11. Huginih pjesničkih večeri...

Nika: Odlično, znači na pravom smo mjestu! Molim te, ne vidim dobro, što piše na tom plakatu? (Pokazuješ prstom.)

Gabi: Piše: "11. Hugine pjesničke večeri. "

Nika: Što još piše?

Gabi: Piše da su virtualne i da im je tema Buđenje.

Nika: Aha, ali zašto Buđenje?

Gabi: Zato jer smo se probudili iz sna koji je trajao dva mjeseca!

Nika: Misliš zimskog sna?

Gabi: Ma ne, nego iz onog sna u kojem nismo smjeli ići u školu, igrati se s prijateljima, ići na igrališta, posjetiti baku i djeda...

Nika: Dobro, sada mi je malo jasnije. No, zašto smo mi ovdje?

Gabi: Zato jer me zanima kako su naši učenici provodili svoje vrijeme tijekom toga sna.

Nika: Dobro, ali kako ćeš to vidjeti?

Gabi: Lijepo, pozvat ću naše prijatelje. Oni će nam pokazati pravi put! Evo ih! (Stižu Mladi knjižničari.)

Valentina: Hej, društvo, možemo li početi? Jeste li se probudili iz zimskog sna?

Teo: Naravno da jesmo. Pa nismo puhovi ili medvjedi!

Lara: Naravno, mi smo Mladi knjižničari!

Valentina: ... i danas imamo čast voditi vas kroz 11. (zajedno) Hugine pjesničke večeri! Kliknimo i krenimo!

Klikni i kreni!

Valentina: Nastavimo putovati našim i vašim mislima, osjećajima i željama. Marta, ideš li sa mnom?

Marta: Idem, naravno, no prije tog puta, zanima me jesi li čula da je jedan Dalibor iz sedmog razreda spavao zimski san punih deset godina?

Valentina: Kako je to moguće?

Marta: Lijepo, rekao mi je da se probudio kada je ugledao Tihanu iz šestog razreda i sada napokon diše punim plućima!

Valentina: Joj, Marta pa on se zaljubio!

Marta: Možda, ali zašto onda nije jednostavno rekao:“ Ja sam se zaljubio.“

Valentina: Zato jer je voljeti lijepo, voljeti je lako, ali i teško, jer kada voliš misliš da tako voljeti ne može svatko.

Lara: ... i dok hodaš i dok jedeš i dok spavaš u tvojim mislima je taj netko, čak i kada sanjaš!

Marta: Aha!

Teo: Evo, ga počelo je…. (Teo sjedi u naslonjaču i čita, zadubljen je…)

SVE DJEVOJKE: Što je počelo?

Lara: Nešto te muči, Teo?

Marta: Da se nisi i ti probudio, mrgude?

Teo: Tko se kraj vas tri ne bi probudio! Ne date mi mira!

Valentina: Pomakni se, pogledaj kako je lijep dan.

Lara: Svijet se budi, no ti to ne vidiš. Stalno čitaš!

Teo: .... ali ja to volim!

Marta: Teo, a voliš li putovanja?

Teo: Volim.

Marta: Onda sjedni i pođi s nama na jedinstveno putovanje... Poveži se, krećemo!!!! Ne zaboravite magičnu riječ: KLIKNI!

Hugino putovanje - klikni

Lara: Teo, nakon ovoga putovanja, trebamo tvoju pomoć u još jednom putovanju koje se zove 11. Hugine pjesničke večeri.

Teo: ...ali kako ćemo ih održati, odnosno kako ćemo doputovati do Huginih pjesničkih večeri, pa nismo u školi?

Valentina: Onako kako ti najviše voliš, virtualno! Čitat ćemo i šetati učeničkim mislima!

Teo: Odlična ideja! Krenimo!

Valentina: Krenimo i pogledajmo što su učenici naše škole ovoga puta pripremili.

Marta: Tako je! Svi znamo da su naši učenici tijekom pandemije COVIDA - 19 bili vrlo vrijedni i aktivni.

Valentina: Upravo zato, i ovako virtualno, želimo vam pokazati njihov trud i znanje.

Lara: Šteta da njihovi radovi ostanu u ropotarnici školskih bilježnica, kada ih možemo podijeliti s vama, zar ne?

Teo: Moram se složiti s vama i priznati da ste u pravu.

Valentina: Krenimo!!!

Marta: Sjednimo svi u Hugin naslonjač i prebacimo se jednim klikom u riječi, rečenice, stihove, misli, sjećanja, želje, boje, kistove, pera i slike naših učenika!

Krećemoooooo!!!!