18. travnja

147. godišnjica rođenja

Ivane Brlić-Mažuranić

18. travnja

"KAD SI SRETAN, I SUNCE ZA TOBOM ŽURI!"

Početci početaka

Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski.

Hrvatski Andersen

Ivana Brlić-Mažuranić javila se u književnosti 1902. zbirkom pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, koju je tiskala u vlastitoj nakladi.

"Jednoga dana boraveći u ljetnikovcu vidjela je maloga postolara kako lovi mačku, a njegov se gazda naljutio i vikao na njega. Tako se rodila ideja o šegrtu Hlapiću. Poslala je rukopis svojoj mami koja je po Zagrebu tražila nakladnika jer Ivana iz Broda nije mogla puno postići." IZVOR

Tako je prijelom u njezinu radu bio roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.), a najveći uspjeh postigla je knjigom Priče iz davnine (1916.) temeljenoj na dobrom poznavanju hrvatske i slavenske mitologije i narodne predaje. 1924. godine objavljen je u Londonu engleski prijevod Priča iz davnine pod naslovom Croatian Tales of Long Ago. Do kraja toga desetljeća pojavili su se i prijevodi ovoga djela na švedskom, češkom, danskom i ruskom jeziku, a potom su uslijedili prijevodi na slovački, njemački, ukrajinski ... Laskave ocjene izrečene su i o Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku.

Djela Ivane Brlić-Mažuranić doživjela su do danas 60-ak prijevodnih izdanja na 30-ak svjetskih jezika, među kojima su i esperanto i kineski jezik a samo površni uvid u kataloge najvećih nacionalnih svjetskih knjižnica može posvjedočiti Ivanino prisustvo u istima.

Jedinstvenost

Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima, a Ivanina jedinstvenost leži u potpunom poistovjećivanju s psihom djece i shvaćanju naivnosti njihova svijeta.

KLIKNI NA PODCRTANI TEKST I UŽIVAJ U PREDSTAVI!