Pročitajte članak s poveznice i odgovorite na slijedeća pitanja:
Što su i koja područja pokrivaju međunarodne organizacije?
Tko i kako može postati članom međunarodne organizacije?
U ekonomiji pod integracijom se smatra povezivanje ekonomskih funkcija poduzeća i drugih gospodarskih organizacija ili cijelih nacionalnih gospodarstava u jedinstvenu cjelinu. Ekonomska integracija se pojavila već u doba razvijenoga kapitalizma radi jačanja proizvodne, tehničke, financijske i tržišne moći. U novije se doba taj proces intenzivira radi stvaranja velikih multinacionalnih i transnacionalnih poslovnih korporacija i sustava, kao i nacionalnih gospodarstava zemalja na visokome stupnju razvoja.
Najčešći su motivi integracije smanjivanje troškova, povećanje konkurentnosti i udjela na tržištima. Nakon II. svjetskog rata započeo je proces integracije nacionalnih gospodarstava s težnjom stvaranja jedinstvenoga tržišta, zajedničke valute i zajedničke ekonomske politike. Primjeri su takvih integracija Europska unija i Sjevernoameričko udruženje za slobodnu trgovinu (NAFTA, koja od 2020. mijenja naziv u USMCA — United States–Mexico–Canada Agreement), kojega su članice SAD, Meksiko i Kanada. Ekonomska integracija nacionalnih gospodarstava zasniva se na pokretljivosti proizvodnih čimbenika, roba i financijskih sredstava te jedinstvenosti ili sličnosti gospodarskih institucija i poticaja kroz zajedničku ili usklađenu ekonomsku politiku (fiskalnu, monetarnu, socijalnu, međunarodnu). U tome je najdalje otišla Europska unija, koja se po stupnju integracije već približava federalnoj državi.
Uz pomoć članka i dodanih izvora saznajte odgovore na sljedeća pitanja:
Kada je i zašto osnovan UN?
Koja su tijela UN-a?
Navedite specijalizirane organizacije koje djeluju unutar UN-a. Detaljnije opišite djelovanje jedne od njih.
Zbog čega je važno Vijeće sigurnosti UN-a? Koje su stalne članice Vijeća sigurnosti?
Objasnite ulogu UN-a u svijetu.
Republika Hrvatska primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine kao 178 država članica . Hrvatska je članicom UN-a postala u vrijeme ratnih stradanja kada je trebalo obraniti granice, suverenitet i cjelovitost države, a Ujedinjeni narodi su tada predstavljali bitan autoritet koji je dao značajan doprinos ostvarenju ovih ciljeva. Sa članstvom u Ujedinjenim narodima krenula je i međunarodna afirmacija Hrvatske, koja je od objekta međunarodne politike prerasla u aktivnog subjekta koji sudjeluje u rješavanju važnih globalnih pitanja današnjice. U Ujedinjenim narodima Hrvatska je ostvarila niz značajnih rezultata: bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti i sudjelovala u radu brojnih prestižnih tijela organizacije poput Gospodarskog i socijalnog vijeća i Komisije za izgradnju mira.
Međunarodni olimpijski odbor (MOO) je organizacija koja rukovodi olimpijskim pokretom; osnovna joj je zadaća osigurati redovito održavanje Olimpijskih igara, nadzirati njihove pripreme i provedbu, a ima i isključivo pravo odlučivanja o olimpijskoj zastavi, himni i simbolima.
Hrvatska je članica Međunarodnog olimpijskog odbora od 1992. Hrvatska je prvi puta na Olimpijskim igrama nastupila 1992. u Albertvilleu.
Navedite hrvatske sportaše koji su osvojili zlatne olimpijske medalje.
Međunarodni monetarni fond (MMF) specijalizirana je agencija u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana 1945. godine na temelju dogovora iz Bretton Woodsa, s ciljem osiguranja stabilnosti međunarodnoga monetarnog i financijskog sustava te sustava međunarodnih plaćanja. Sjedište mu je u Washingtonu D. C., a ima 190 država članica. Republika Hrvatska postala je članicom MMF-a 14. prosinca 1992.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) osnovana je 1995. godine i danas broji 164 država članica. Sjedište WTO-a je u Ženevi, a glavni ciljevi organizacije su regulacija, nadzor i liberalizacija svjetske trgovine, kao i osiguravanje pravnog okvira za provođenje pregovora o trgovinskim sporazumima te rješavanje sporova među državama članicama. Pravni temelj WTO-a je Marakeški sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, koji je zamijenio GATT (Opći sporazum o tarifama i trgovini) iz 1948. Republika Hrvatska postala je članicom 2000. godine. Članstvo Hrvatske u WTO-u predstavljalo je temelje integriranja hrvatskog gospodarstva u europsko i globalno tržište, s ciljem povećanja efikasnosti i konkurentnosti te povećanja izvoza.
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka. Danas se NATO sastoji od 30 država članica, od kojih 2 angloameričke te 28 europskih. Ključna odredba u Sjevernoatlantskom ugovoru glasi: „Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.”
Od trenutka pristupanja Savezu, 2009. Hrvatska sudjeluje u svim najvažnijim aktivnostima NATO-a. Prije svega, tu je potrebno istaknuti savezničke operacije i misije u Afganistanu (do rujna 2020.), na Kosovu, u Iraku, na Mediteranu i u Libiji (do studenoga 2011.). Dajući svoj doprinos operacijama i misijama NATO-a, Hrvatska ispunjava svoje međunarodne obveze u stabilizaciji kriznih žarišta, razvija sposobnost vlastitih oružanih snaga te prenosi prethodno stečena znanja.
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Danas broji 27 čanica.
Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala dvadeset i osma članica Europske unije i uz Grčku, koja je u Uniju ušla 1981. godine, jedina je država koja je sama ušla u EU. Naš je put trajao više od dvanaest godina. Formalno smo ga započeli 2001. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nastavili podnošenjem zahtjeva za članstvo 2003. godine. Status kandidata dobili smo 2004., a iduće 2005. započeli smo pregovore koje smo završili u lipnju 2011. i iste godine u prosincu potpisali Ugovor o pristupanju Europskoj uniji. U siječnju 2012. godine održan je drugi, nakon onog o neovisnosti 1991., državni referendum na kojem je 66% građana reklo DA hrvatskom članstvu u Europskoj uniji. A, nakon što je dvadeset i sedam država članica u svojim parlamentima ratificiralo naš ugovor, 1. srpnja 2013. postali smo punopravna članica čime smo ostvarili svoj strateški cilj i najveći uspjeh nakon uspostave hrvatske države.
Što se promijenilo i što je novo za hrvatske građane od 1. srpnja 2013.?