GOJA

IGRA: ZIJAH A. SOKOLOVIĆ

Petak, 18. oktobar, u 21.00

Po tekstu Miroslava Krleže, dramatizacija Selma Parisi
Režija: Zijah A. Sokolović
Produkcija: Festival Miroslav Krleža, Zijah A. Sokolović i Yugoart

O PREDSTAVI:

SLOJEVITA EKSPRESIONISTIČKA DRAMA KOJA VIBRIRA ŽIVOTOM

Veliki se glumac izvrsno snalazi u tome beckettovskome svijetu bezizlaza. U tekstu i predstavi vrlo je znakovito postavljanje maski koje progovaraju iz različitih pozicija svjetla i tame, a glumac svojim kretanjima po dijagonalama i dubinama potencira zatvorenost prostora i svoje psihe, odvajajući se u od sebe sama, razgovarajući s kraljem, odnosno njegovim portretom, na granici ludila, gotovo psihotično, kaotično, što je potencirano izvrsnom glazbom i (ne)koordiniranim ekstatičnim gestama, s dominantnim slikama i vizijama rata, smrti, lubanje, odlazaka, sprovoda, izokrenute perspektive, iskrivljenih slika, groteskne stvarnosti, mozaikalno, što odgovara fragmentarnome tekstu kojemu se Krleža više nije vraćao.

EPSKA INTERPRETACIJA KRLEŽE

Treptajem; iz mraka - Goyine misli postaju slike; teret stvaranja; teret umjetnika kojemu djela preuzimaju autentičnost, psihički i fizički teret čovjeka koji živi od ideja - i prisiljen je stvarati za druge, ne sebe. Izrazito dinamičko tijelom i glasom Zijah donosi jedu neurasteniju na daske palače - manično se krećući, elanom mladosti, kružeći i bučeći lupajući okvirima povezanima konopčićem (koji su tako namješteni da mogu stati jedan u drugi) i otvoreno govoreći nezadovoljstvo ljudskim rodom koje se okrenulo tijelu mjesto mislima - no na način da sebe svrstava međ iste.

univ.bacc.phil. et cult. et croat. Andrej Kozina, 7. 7. 2023, Zagreb.

SCENSKO OTKRIVANJE KRLEŽINA GOYE

Sve je u predstavi pomaknuto, iskrenuto u razmahanu, rapsodičnu grotesku. Kao osvjedočeno vješt i iskusan glumac Zijah Sokolović neprekinuto

nizanje scenskih znakova iznosi suvereno i uspijeva dinamizirati mizanscenu.

Leon Žganjec-Brajša, VIJENAC br. 766 - KAZALIŠTE, 13.7. 2023, Zagreb.

PREDSTAVA KOJA NADRASTA SVOJE VRIJEME

Vjerno slijedeći izvorni tekst, kao i scenografske pretpostavke Krležina nedovršenog komada, Z. Sokolović svojom glumačkom vještinom izgradio je uvjerljivu predodžbu slikara Francisca Goye, umjetnika-genija, koji se u halucinantnim noćima španjolskoga dvora priprema na svoj sudbonosni put – put u progonstvo. Pridonoseći suvremenom čitanju i razumijevanju Krležina mladenačkog “dramskog pisma”, Z. Sokolović donosi sliku neurasteničnoga umjetnika, pobunjenika protiv dvorske vlasti, koji se u intimnom razgovoru sa samim sobom suočava s najzagonetnĳim pitanjima čovjekova postojanja („jesam li ja moguće čovjek?“, „kako ja to izgledam?“, „imam li ja karakter?) dolazeći pritom do spoznaje o nemoći umjetnika pred imperativima zbiljskoga svĳeta. Na granicama snoviđenja i jave, istražujući odnos između stvarnosti i privida, Z. Sokolović otkriva dubinsku tragiku Krležine avangardne dramske poetike, pozivajući gledatelja da uroni u svijet fantazmagorije, vizije i radikalnoga (samo)preispitivanja. Poput tragigrotesknoga odjeka historijske zbilje, Krležin rukopis, ali i Sokolovićeva predstava, nadrasta svoje vrijeme, postajući univerzalni znak umjetničke invencije, ali i revolta, pobune protiv besmislenoga nasilja i isprazne samodopadnosti autoritativnih režima.

Pavle Bonča, leksikografski suradnik, Hrvatski biografski leksikon, 19.7.2023, Zagreb.

OBRAČUN UMJETNIKA

S jedne strane se u Goyinim monolozima nalazi mnogo grčevitog preispitivanja društveno-političkog sustava vrijednosti, kao i konformizma, hijerarhije vlasti i pozicije moći, dok se s druge strane slikar žestoko obračunava s umjetničkom i etičkom pozicijom dvorskoga umjetnika tog doba.”. Iz Krležina eseja objavljena 1926.: “On (Goya) je svojom iglom mjerio dubljine gluposti, užasa i perfidije ljudske.”

Selma Parisi, dramaturginja i teatrolog, 1.7.2023, Zagreb.

NEPATVORENI KRLEŽIN GOYA

Zijah A. Sokolović donosi tog umornog ali nikad pripitomljenog starca, buntovnog, ali zato ništa manje preciznog anatoma feudalnog carstva i plemstva slijedeći Krležin kroki velikog majstora kista i bakrorezne igle. Goya Zijaha A. Sokolovića nepatvoreni je Krležin dramski antijunak, sav u sumnji i nedoumici, uvijek na granici ludila, fikcije i stvarnosti, vječni nezadovoljnik, buntovnik bez premca. Svaki njegov pokret tijela, nedovršena gesta, neizgovoreni ili zatomljeni krik, krkljanje, životinjsko glasanje, hrzanje konja, lavež psa, jecaj čovjeka nad prokletstvom neumitne sudbine - u dramskoj skici Krležinoj koja umjetničkom imaginacijom velikog glumca prerasta u zaokružen, samom sebi dostatan kazališni čin.

Mladen Bićanić, Oslobođenje, 21.7.2023, Zagreb-Sarajevo.

O GLUMCU:

Zijah A./Asima/Sokolović - 22.12.1950, Sarajevo

Glumac. Pisac. Režiser. Profesor. Ambasador.

Godine 1969. u Sarajevu je završio Dramski studio pri Festivalu malih i eksperimentalnih scena MESS i postao član glumačkog ansambla “Malog pozorišta”, u Sarajevu, Jugoslavija, do 1983. 1976. je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, sa samostalnim projektom "Ex Ponto" Ive Andrića. Godine 1978. na XVIII MESS-u u Sarajevu je autor monodrame "Glumac... je glumac... je glumac", predstave koju igra 46 godina 1640x i koja je premijerno izvedena u 26 gradova svijeta, Beču, Varšavi, Parizu, Londonu, Berlinu, Njujorku, Sidneju, Rimu, a tekst preveden na nemački, francuski, poljski, engleski, italijanski i makedonski jezik. Godine 1983. uzima status “slobodnog umetnika” u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. 1991. počinje umjetnički život u Austriji i Beču, kao “Samostalni, slobodni umjetnik”. 1993. u Beču, je autor kabarea "CABAres, CABArei" u Interkulttheatru i koji igra 31 godinu 1475 x i tekst preveden na bugarski jezik. 1993. u Beču, pravi predstavu “ RODJENJE - KO BAJAGI DONIJELA ME RODA”, koju igra 31 godinu 825 x. 1995. – 2005., je osnivač i umjetnički diretktor EU Th/ea/rt/ o projekta u Salzburgu, “Theater am Mirabellplatz – Toihaus”. 1997. u Ljubljani, sa džez kvartetom Lolita, na tekst A.P.Čehova režira i igra u predstavi "MEDVJED", “komedija kao šala, a šala za džez kvartet i jednog glumca u deset slika”, i igraju 125 x. Predstava nastala u okviru EU projekta, Ljubljana grad kulture, a nagradjena sa 22 Grand Prix na medjunarodnim pozorišnim festivalima. 01.02.1999. - 16.02.2004, bio je profesor Glume na Odsjeku Glume na Bruckner Univerzitetu u Linzu, Austrija. 2002. u Zagrebu, osniva umjetničku EU udrugu THEARTO projekat, kao u Salzburgu, u kojemu se u formi pozorišne predstave djeca i mladi informišu o društvenim situacijama sa kojima se susreću u svom odrastanju, kao što su teme “Droga”, “Telefon”, “Nasilje u porodici”, “Ravnopravnost”, “Demokratija” ,“Pčele”, “Plastika”. 2006. u Ljubljani, Slovenija, u Caffe teatru, je autor kabarea “MEDJUIGRE 0 – 24”, koji igra 18 godina 428 x. Od 01.09.2006. – 01.07.2007., bio profesor Glume na Umjetničkoj Akademiji Osijek. 2010. – 2012., bio gostujući profesor na Doktorskim studijama Akadamije Umjetnosti u Beogradu, sa temom "Industrija javnih uloga". 2013., Zijah A.Sokolović & Thearto dobijaju nagradu Europen Crime Prevencion Award - Dobitnik Zlatnog lovor vijenca, na konkursu Evropske Unije, za predstavu "Nasilje u porodici", kao najbolji informativni i edukativni EU projekat. 2014. postaje UNDP Ambasador dobre volje za toleranciju i protiv nasilja – „ UNDP Goodwil Ambassador for Tolerance and Non-Violence“. 2015. u Zagrebu, izdavačka udruga HENA izdaje tekst predstave “Glumac…je glumac…je glumac” kao knjigu, a 2018., i tekst kabarea “CABAres, CABArei” uz pomoć Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske 22.12.2018. dobija status penzionera. 2005. za 55. godina umjetničkog života, u Beču, Ljubljani, Sarajevu, Mostaru pravi predstavu – predavanje – team building – radionicu "Lijevo desno glumac" i igra 240 x. 2013. u Zagrebu, na dramolet / dramsku viziju Miroslava Krleže pravi predstavu GOYA, za 12. Festival Miroslav Krleža. Zijah A.Sokolović Igrao i režirao u 170 pozorišnih predstava. Snimio 28 TV serija. "Niko, niko, kao ja", "Nedjeljni zabavnik", "Otvori prozor", "Memoari porodice Milić", "A sad, Zijah", "Laku noć, djeco", "Ljubav, navika, panika", "Karneval/Andjeo/Prah-Zagrljaj". Snimio 57 filmova. "Samo jednom se ljubi" Rajka Grlića, "Zadah tela" Žike Pavlovića, "Miris dunja" Mirze Idrizovića, "Outsider" Andreja Košaka, "Remake" Dine Mustafića, "Ledina" Ljubiše Samardžića, "Konjanik" Branka Ivande, "Jasmina" Nedžada Begovića, "Die Migrantigen" Armana T.Riahia, "Paviljon" Dine Mustafića. Član udruženja glumaca BiH, Udruženja dramskih umjetnika Srbije – UDUS, i Hrvatskog Društva dramskih umjetnika – HDDU, i počasni član Udruženja glumaca Crne Gore. Za svoj glumački - umjetnički život dobio 100 nagrada. 7 Nagrada za životno djelo. 4 Zlatna lovor vijenca, 3 Zlatne kolajne, 2 Zlatna Medvjeda, 2 Sterijine nagrade, Zlatnu Arenu, Zlatni zub za "doprinos smijehu u svijetu", proglašen za "Glumca Evrope"/"Actor of Europa, 2 SAT KULE MAKADO festivala u Podgorici, dobio Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Sedam sekretara SKJO-a Jugoslavije, Medalju rada u SFR Jugoslaviji, Grand Prix za režiju u Moskvi, Kijevu, Kilu, Jerevanu, Nikšiću, Jajcu... Živi u Beču, Sarajevu, Beogradu... živi u pozorišnoj umjetnosti.

ZIJAH SOKOLOVIĆ - GOYA
SNIMCI ZADARSKOG FESTIVALA MONODRAME

ZIJAH.mp4

Google Sites

Report abuse