Dana 31. siječnja u 12:00 sati, OŠ Središće posjetio je Stipe Božić. Stipe Božić je najpoznatiji hrvatski alpinist koji se popeo na najviše vrhove svih kontinenata uz nebrojene ostale planine uključujući i njegovu prvu ”Sv. Mihovil” kod Vrgorca.
Predavanje je započeo pričajući o svojim početcima. Rekao je da je njegova prva povezanost s visokim i ledenim vrhovima počela zbog njegovih prijatelja. Njegovi prijatelji su ga “uvukli” u planinarenje, no nije se odmah počeo penjati odnosno baviti se alpinizmom, nego je prvo krenuo sa skijanjem. Sam je naučio skijati i s vremenom je postao učitelj skijanja.
Prva “ozbiljna” planina koju je Stipe Božić svladao 1975. godine, nalazi se u Afganistanu te je visoka zastrašujućih 7 500 metara. U tom prvom pohodu imali su i veoma potrebnu pomoć afganistanskih mještana, čak njih 50.
Uz naporno penjanje na planinu u Afganistanu, gospodin Stipe Božić bio je i zadužen za snimanje filma. U to vrijeme nije bilo gotovih planinarskih cipela ni planinarske odjeće, nego su svu opremu trebali sami sašiti.
Tijekom puta u Indiju na još jedan planinarski izazov, doživio je "kulturalni šok”. Sve je u Indiji bilo toliko drugačije: okusi, mirisi, glazba, zvukovi...
Spomenuo je zanimljivu činjenicu da na visini od 8000 metara ima samo 30% kisika u odnosu na morsku razinu što predstavlja izuzetan napor za čovjeka, posebice ako se penje bez kisika (što je iskusio i sam Stipe Božić).
Mount Everest prvi je put svladan 1953., a on ga je pokušao (i uspio) svladati 1979. godine.
Cilj njegovog prvog pohoda na najviši vrh svijeta bio je da se penjanje preko “Zapadnog grebena”, novog smjera kojim se dotad nitko nije uspio popeti. I uspio je!
Osim alpinizma, Stipe Božić se bavi speleologijom, ronjenjem, te je aktivan skijaš. Spustio se 1 395 metara duboko pod zemlju u Lukinu jamu na Velebitu. S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama je stigao i na Sjeverni pol.
Stipe Božić je pisac, fotograf, snimatelj i redatelj. Napisao je “K2 Trijumf i Tragedija”, “7 Vrhova”, “Put na vrh svijeta” i “Svete planine svijeta”. Uz penjanje i alpinizam, radi i u HGSS-u.
Tijekom predavanja, Stipe Božić je navodio opasnosti alpinizma, no nije izostavio spomenuti i usput stečena prijateljstva, prekrasne planinske puteve i osjećaj slobode. Gospodin Božić potiče djecu sa se okušaju, ne nužno u alpinizmu, možda hodanju po Sljemenu, no da provode svoje vrijeme u prirodi – na bilo koji način.
Mislim da je gospodin Božić izniman čovjek i prije svega pametan i hrabar, za kraj bih citirao jednu njegovu rečenicu: “Nije bitno hoćeš li ti zabiti gol, bitno je da momčad pobijedi.”
Autor teksta Tino Fresl OŠ Središće
Projektni tim: Učenici 7.a i 8.a
Učitelji: Nera Batina, Tajana Beribak Gačić, Ivana Trucek, Bosiljko Đerek, Božena Ukić
„Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati!“
Kamešnica, Konj 1856 m
S obzirom na to da se bliži kraj nastavne godine i bliže se dugo očekivani praznici, članovi izvannastavne aktivnosti Leteći medvjedići Osnovne škole Ivana Lovrića odlučili su se za svoj završni uspon u ovoj školskoj godini 2022./2023.
U subotu 3. lipnja 2023. godine četrnaest Letećih medvjedića, zajedno sa svojim učiteljima Rozanom Ivković-Ćurić, Jurom Poljakom i Ivanom Perkovićem krenulo je na prvi samostalni uspon, najveći vrh Kamešnice – Konj 1856 m.
Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njeni najviši vrhovi – Konj 1866 m, Kamešnica 1809 m i Garjata 1773 m – nalaze se na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Zbog teškog terena na planini nema graničnih oznaka a obzirom da nije bila zahvaćena ratnim djelovanjima, nema minski sumnjivih područja pa se može slobodno i bezbrižno planinariti.
Njene travnate visoravni i čista visoka bukova šuma daju dojam izuzetno pitomog i izuzetno lijepog planinskog okruženja. Bosanska strana planine je šumovita i strma dok je dalmatinska strana pitomija i blaža te obiluje travnatim visoravnima.
Vrh Kamešnica je prostran i travnat. Obilježen je natpisom na kamenu na kojem je istaknuta i nadmorska visina. Pored vršne oznake u kamen je ugrađen i planinarski žig.
Za ovaj su se uspon učenici pripremali cijelu nastavnu godinu. Slušali su predavanja u svojoj maloj planinarskoj školi upoznavajući osnove planinarstva, stječući planinarska znanja i vještine, te radili na svojoj fizičkoj spremi osvajajući vrhove i penjući se na Svilaju, Visoku, Maglaj, Visočnicu, Vidovu goru, Paklenicu, Glavaš, Kurtegića dolac…
Za svoj zadnji uspon učenici su odabrali stazu dužine 9,6 km (Gornje Voštane – PS Sveti Mihovil – Žlabina – Konj). Na ovome su usponu vodiči bili sami učenici koji su ohrabrujući jedni druge i uživajući u prekrasnom prizoru planinskih proplanaka prekrivenih cvijećem i krških goleti, pod budnim okom svojih učitelja, uspjeli savladati visinsku razliku od 842 m i popeti se na vrh Kamešnice.
S vrha Kamešnice učenici su uživali u veličanstvenome pogledu na dio Dalmacije – Biokovo, Mosor, Svilaju, Sinjal i Troglav, ali i južne dijelove BiH – Buško jezero, Livanjsko polje te planine Tušnicu, Zavelim, Cincar, Vran i Čvrsnicu. Taj je pogled najbolja nagrada za trud koji su učenici uložili penjući se na najviši vrh Kamešnice.
Mentori: Rozana Ivković-Ćurić, Karla Radović, Jure Poljak i Ivan Perković
OŠ Vladimira Nazora Crikvenica
Na temu Priča o planini želja nam je bila objediniti sve što smo tijekom godine radili. Ipak, odlučili smo se na drugačiji pristup pa smo odlučili kroz intervju i podcast prikazati što planina znači našim učiteljicama i mentoricama. Prvo smo snimili podcast s učiteljicom Biologije, Olgom Arnaut, dugogodišnjom planinarkom i članicom crikveničkog planinarskog društva Strilež. Potaknuti njenim riječima vezanim za našu mentoricu Ivu Halasz, odlučili smo se na razgovor s njom. U nastavku se nalazi video snimak razgovora s jednom učiteljicom kao i intervju u pisanom obliku s drugom.
Regarding the set theme in our project 'Story about the mountain' we had an idea of bringing together everything we did throughout the school year. But then we decided on a slightly different approach so we switched roles with our teachers and mentors. We came up with a set of questions for our Biology teacher Miss Olga Arnaut, who is also a long-lasting member of our local mountaineering club, and made a podcast. Having her words in mind, we also did an interview with our mentor Iva Halasz. Both can be seen and read below.
Video uradak osmislili i snimili učenici 8.b: Filip Raguž, Stjepan Pribanić i Dženisa Beganović
Prijevod s hrvatskog na engleski: Marta Ujdenica (8.b)
Mentorica: Iva Halasz
OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica