Embedded Files
Nastanak Zemlje
Nastanak Zemlje
Sveukupni prostor, materija i energija današnjega svemira činila je nevjerojatno vruću, gustu lopticu.
U djeliću sekunde gusta i vruća loptica raširila se zapanjujućom i golemom snagom. Taj događaj još se naziva Veliki prasak (eng. Big Bang).
Novonastali se svemir milijardama godina hladio i širio te su njegovi dijelovi poprimali oblike koji su kasnije postali zvijezde, planeti, kometi i planetarni sustavi. Planetarni sustav jest i naš Sunčev sustav u kojemu živimo.
Zemlja je nastala prije otprilike 4,5 milijarda godina.
Zemlja se postupno hladila te se na površini oblikovala Zemljina kora. U atmosferi nije bilo kisika. Vodena se para hladila u atmosferi i u obliku kiša padala na Zemlju. Padanjem kiša nastali su oceani i mora. To je bilo razdoblje Zemlje kad su prevladavale visoke temperature, erupcije vulkana, oluje i munje.
Revolucija Zemlje
Revolucija Zemlje
Revolucija je gibanje Zemlje oko Sunca (traje 365 d 5 h 48 min 46 s), naziva se još i tropska godina.
Putanja Zemlje oko Sunca ima oblik elipse i naziva se ekliptika.
Ravnina ekliptike je ravnina kruženja Zemlje oko Sunca – nagnuta je za 66.5°.
Prosječna udaljenost Zemlje od Sunca je 149.6 milijuna kilometara, a ta udaljenost se još naziva i astronomska jedinica (AJ).
Zemlja je nekada bliže, a nekada dalje od Sunca.
Perihel – Zemlja najbliža Suncu (147.1 mil. km)
Afel – Zemlja najudaljenija od Sunca (152.1 mil. km)
Posljedice revolucije Zemlje
Posljedice revolucije Zemlje
Posljedice revolucije Zemlje su smjena godišnjih doba, promjena duljine dana i toplinski pojasevi.
21.3. - proljetni ekvinocij (ravnodnevnica) – Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator, dan traje 12 sati i postaje dulji.
21.6. - ljetni solsticij (suncostaj) – Sunčeve zrake padaju okomito na sjevernu obratnicu, dan je najduži ali postaje kraći.
23.9. - jesenski ekvinocij (ravnodnevnica) – Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator, dan traje 12 sati i postaje kraći.
21.12. - zimski solsticij (suncostaj) – Sunčeve zrake padaju okomito na južnu obratnicu, dan najkraći ali postaje duži. Sunce se počinje gibati prema ekvatoru.
Zbog različitog kuta upada Sunčevih zraka razlikujemo 5 toplinskih pojaseva: žarki, umjereni (sjeverni i južni) i hladni (sjeverni i južni) pojas.
Zimi Sunce izlazi na sjeveroistoku, a zalazi na sjeverozapadu.
Ljeti Sunce izlazi na jugoistoku, a zalazi na jugozapadu.
U proljeće i jesen izlazi na istoku, a zalazi na zapadu.
Zimi je Sunce najniže na obzoru, a ljeti najviše.
Zbog nagnutosti Zemljine osi dolazi do izmjene godišnjih doba na Zemlji.
Kada je Zemlja nagnuta prema Suncu tada je ljeto, a kada je nagnuta od Sunca tada je zima.
Zemlja je bliže Suncu zimi, a dalja od Sunca ljeti.
Rotacija Zemlje
Rotacija Zemlje
Rotacija Zemlje ili Zemljina vrtnja je okretanje Zemlje oko zamišljene osi u smjeru od zapada prema istoku, traje 24 sata i naziva se sunčev dan.
Brzina rotacije iznosi 1674 km/h na ekvatoru, a smanjuje se prema polovima.
Sumračnica (terminator) crta koja razdvaja osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje.
Dokazi rotacije Zemlje
Dokazi rotacije Zemlje
1. posljedica rotacije je spljoštenost Zemlje na polovima
2. Coriolisov efekt (sila) – pri kretanju od polova prema ekvatoru javlja se otklon prema zapadu (pasati i glavni zapadni vjetrovi)
3. istočno skretanje tijela pri padu – svakih 1000 m otklon za 0.5 m prema istoku
Precesija Zemlje
Precesija Zemlje
Precesija je pojava kada se Zemlja na svojoj putanji oko Sunca ponaša poput zvrka, pa na nebeskoj ravnini opisuje obrnuti plašt stošca.
Posljedica precesije je promjena položaja nebeskog pola (položaja zvijezde sjevernjače).
Precesija traje 25 920 godina i naziva se Platonova godina.
Page updated
Google Sites
Report abuse