I roto i teia tuanga apii, e manganui uatu rai te au marama ou tei akaari ia mai. Ko tetai o teia au marama ou nei, e au tuanga apii teia tei raveia ana i roto i te tuanga apii CM111. Kua akaoki akaou ia mai teia ei akaaraara akaou i te manako e me te mou nei rai me kare. E tika rai e kia akaoki (revise) akaou ia mai teia au apii e kua roa ake nei kare rava i manakonako akaou ia atu ana teia. Inara, te mou nei rai teia au apiianga kare teia i ngaropoina.
Ko teia tuanga apii o teia peapa CM211, e au apiianga teia ei tauturu rai iaku puapii. Inara ko te tu kaui taku e kite nei rai kiaku, kua matau oki au i te au apiianga tei apii ia mai kiaku i toku tuatau i aere apii ei au e te tuatau i tomo atu ei au ki roto i te terenianga puapii. Iaku i toku manako, (noku rai teia manako) kua tureti rava teia akaaereanga apii i te raveia anga mai. Naringa paa i akamata ia i te tuatau iaku rai i roto i te terenianga puapii, iaku ka makirikiri au i te tienianga. Kareka ra, ko taua apiianga rai.
Ko teia tetai au akaraanga, mei te; 'angaanga ua i tetai mea' (transitive verb) / anganga ua (intransitive verb) e te vai atura. Ka akamaroiroi i te apii ki te uki tamariki o teia ra.
E maata uatu rai te au tuanga apii tei raverave ia e matou irinaki au e ka riro teia ei tauturu iaku i roto i taku au apiianga me oki atu au ki roto i te are apii.
E maata rai te au tuanga apii e ka rave koe ki runga i te roro uira. Irinaki au e kare e riro ei manata no te mea e atianga tetai kare te kupe roro uira e angaanga meitaki ana.