Pod onečišćenjem se misli na čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta i ugroziti ljudsko zdravlje.

Najveći zagađivač je poljoprivreda uz koju se veže upotreba pesticida i gnojiva. Pesticidi su tvari koje služe za suzbijanje ili uništavanje raznih vrsta nametnika: kukaca, korova, ptica, glodavaca itd. Pesticidi se dijele u nekoliko skupina, ovisno o vrstama organizama na koje djeluju. Tako postoje insekticidi za suzbijanje kukaca, rodenticidi za suzbijanje glodavaca, herbicidi za suzbijanje korova, fungicidi za suzbijanje gljivica itd. Kišom koja ispire tlo dospijevaju u podzemne i površinske vodene tokove, onečišćuju rijeke, jezera i mora, skupa s njihovim biljnim i životinjskim svijetom.

Iz zraka za tlo postoji prijetnja u vidu kiselih kiša, koje nastaju zbog sumporovih i dušikovih oksida iz industrija i automobila u zrak, potiču ubrzano otapanje hranjivih tvari u tlu

Procjenjuje se da se godišnje 2,3 milijuna tona nafte izlije u more. Nafta iscrpljuje kisik iz mora i na taj način uništava biljni i životinjski svijet u njemu. Mnoge ptice i morski organizmi ostaju zarobljeni u naftnim nakupinama na obalama, a potom ugibaju zbog nemogućnosti disanja ili trovanja naftom. Uklanjanje naftnih mrlja je skupocjeno i dugotrajno i nije u potpunosti učinkovito, stoga ovakvi incidenti ostavljaju trajne posljedice na život u moru

nafta

Plastični otpad je također opasna vrsta otpada koji uvelike pogađa more i oceane. Trenutačno u moru pluta 100 milijuna tona raznoraznog otpada sastavljenog uglavnom od plastičnih dijelova i vrećica. Taj otpad u more dospijeva bacanjem s brodova ili obale, dopuhivanjem vjetrom s kopna i putem morskih struja. Moramo biti svjesni da je vrijeme razgradnje plastičnog otpada veoma dugo, takav otpad trajno ostaje u moru i na morskom dnu. Vrijeme razgradnje plastične vrećice je 450-1000 godina, limenke 10-100 godina, sintetičke odjeće 1000 godina, a papirnatog rupčića 3 mjeseca.

Vjerojatno to ne bi nikada pomislila/o, ali po količini plastičnog otpada Jadransko more jedno je od najzagađenijih u Europi! U Jadranu svaka treća morska kornjača, glavata želva, u svojim crijevima ima plastično smeće. Mnoge od njih zbog posljedica konzumiranja plastičnog otpada na kraju i ugibaju. Prisjeti se novinskog naslova s početka video lekcije!

Radioaktivni otpad je materijal koji je radioaktivan, a NE može se preraditi ili ga nije isplativo preraditi za ponovnu ili daljnju uporabu.

Ova vrsta otpada je vrlo opasna jer širi radioaktivno zračenje, a često se odlaže u more. Spremnici u kojima je radioaktivni otpad pohranjen mogu korodirati i on tada može početi istjecati van iz spremnika u okoliš. Na taj način uzrokuje deformacije i genetske promjene u organizmima koje mogu biti kobne, pa čak i uzrokovati nestanak nekih vrsta koje žive u moru. Tako, na primjer, u Rusiji postoji 25 tisuća lokacija pod vodom na kojima se nalazi odbačeni radioaktivni otpad. Takva mjesta postoje još i u Baltičkom, Barentsovom, Bijelom i Crnom moru...

Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba i nepotrebno troši energiju te narušava sliku noćnog krajobraza.