međunarodni projekt društvene inicijative koju vode volonteri, a podržava Europska komisija
Prijavljenje dvije aktivnosti:
aktivnost: EU Code Week u 2.a (kod cw24-WORrQ)
aktivnost: eTwinning project Enjoy Languages Together! (kod cw24-xSyCY)
trajanje: 14. - 25. 10. 2024.
mrežna stranica EU CodeWeek
Sat Hrvatskoga jezika i Prirode i društva - Tajne poruke
Aktivnost izradila: Ksenija Lekić, OŠ Novska
Opis aktivnosti: učenici su uz pomoć tajne abecede crtali/pisali tajne riječi i poruke koje je učiteljica trebala dekodirati.
Sat Hrvatskoga jezika - Hrvoje Kovačević: General Kiro Miš (etapa sata: doživljajno-spoznajna motivacija)
Aktivnost izradila: Iva Palčić Strčić
Aktivnost: kodiranje bez računala
Opis aktivnosti:
složenija aktivnost: učenici su krenuli od zadane crte te nastavili crtati crte prateći zadani smjer strelica i zadani broj crta
lakša aktivnost: učenici boje polja prema uputama (npr. oboji polje C2)
Europski tjedan kodiranja obilježili smo i u sklopu projekta Enjoy Languages Together. Za projektne partnere pripremili smo naziv projekta u obliku PixelArta te tako naučili da se kodirati može i bez računala.
Razgovarali smo o tome kako programi "stvaraju", a računala "vide" i "prenose" sliku na naše zaslone.
Nakon što su učenici u parovima završili zadatke bojenja, dobivene riječi stavili smo na ploču te "dekodirali" njihovo značenje. Riječi nisu bile poredane po redu, pa smo ih "kodirali" u ispravan poredak kako bismo dobili naziv projekta.
Aktivnost smo prijavili na mrežnoj stranici EU CodeWeek te kod podijelili s projektnim partnerima.
Za provedenu aktivnost dobili smo diplomu, a u ožujku je stigao i certifikat izvrsnosti, s obzirom na to da je našu aktivnost provelo 10 partnera u projektu.
Nakon čitanja Pisma iz Zelengrada učenici su pokušali poredati događaje iz priče pravilnim redoslijedom. Učenici roboti dobili su papirić s rečenicom, događajem iz priče, koju su trebali pročitati učenicima programerima. Programeri su zatim trebali robotima dodijeliti redni broj, ovisno o redoslijedu kojim su smatrali da bi događaji trebali biti poredani. Na kraju su roboti, poredani u vrstu prema zadanom redoslijedu, ponovno pročitali svoje rečenice, a ostali učenici odlučili su jesu li programeri ispravno „programirali“ redoslijed događaja.
