Embedded Files
Najstariji ogranak Hrvatskoga šumarskog društva osnovan 10. veljače 1951.
1764. – 1765., šumarska karta Ličke pukovnije, rukopis u boji
Najstarija šumarska karta Ličke pukovnije nastala terenskom izmjerom površina šuma, popisivanjem količine i vrste stabala, s ciljem utvrđivanja stvarnog stanja sastava šume. Popisane su sve šume, prema starosti i gustoći, a izmjereno područje je bilo podijeljeno u 11 kotareva i područje Podgorja Ličke pukovnije Karlovačkog generalata (Hrvatske vojne krajine). Obuhvaća prostor između jadranskih uvala Koromačina i Trstenica. Šume su označene simbolom krošnje, ucrtan je reljef, putovi, oranice, naselja i ostale kulture. Na površini od 29.598 hektara evidentirano je 9.684.236 stabala ili 327 stabala po hektaru. Karta se smatra jednom od najstarijih vegetacijskih karata na svijetu.
Opis šuma Ličke pukovnije
Kano što se u tima, na moru ležećim šumama, ima obratiti osobita briga na hrastovinu, neće biti sgorega, da se u njima takodjer obustavi i sječa drveća u opće, i da se svakako misli još i na sadnju mladog hrastovog naraštaja, pa stoga u bregovima Oštarska gora, Brušanska gora i Takalica* (kaže se i Takalice, u originalu stoji Takalnica op. Kosovića), akoprem tude raste po izbor hrastovina za ravnu brodogradju već sama od sebe, trebalo bi naročito nastojati oko toga, da se od godine do godine sadi mlado hrašće umjesto bukve, koja ondje sve više mah preotimlje.
…
Ovdje se mora naročito primjetiti, da jedino u ovom predjelu ličke pukovnije ima najbiranijeg i najljepšeg, a za sječu dozrelog ravnog drveća za brodogradju kao i najveći broj hrastova, jer baš ovdje ima najviše i najboljeg tla za uspijevanje hrasta, čega radi će se morah ovdje osobito misliti na sjetvu i sadnju njegovu.
Izvor: Kosović, B., 1914: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradju iz njih, prve misli o pošumljenju primorskog krša itd., Šumarski list, 38 (6): 259-266, Zagreb
Izvor: Šumarski list broj 2 iz 1914. godine (Originalna karta: Hrvatski arhiv HR-HDA-902, B.III.3)
23. 2. 1765., osnovana Šumarija Oštarije na karlobaškoj cesti
Na sjednici mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem zapovjednika Karlovačkog generalata generala Philippa Lewina barun von Becka u Karlovcu 11., 16. i 23. veljače 1765. tadašnja carica i kraljica Marija Terezija odredila je da u buduće ima upravu šuma karlovačkog Generalata voditi General-Comanda u Karlovcu, te namještati šumare i lugare, a da će nadzor nad tima šumama voditi šumar Johan Carlo Franzoni radi čega je on i dodijeljen karlovačkoj General-Comandi.
Na sjednici je odlučeno da se za šume Karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem u tri sjedišta: Oštarije, Krasno i Petrova gora. Za šume ličke pukovnije, sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti, dodijeljen je jedan šumar s dva strana i šest domaćih lugara.
Tako su osnovane prve tri hrvatske šumarije, a 23. veljače smatra se danom utemeljenja hrvatskog šumarstva.
Izvor: Kosović, B., 1914: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradju iz njih, prve misli o pošumljenju primorskog krša itd., Šumarski list, 38 (6): 259-266, Zagreb
Zapisnik karlovačke sjednice održane 11., 16. i 23. veljače 1765. – prva stranica s datumom i popisom sudionika sjednice: označeni general baron pl. Beck, inženjer major pl. Pirker i šumarnik Franzoni.
Izvor: Vlainić, O., 2021: Šumarska povijest grada Karlovca, 21, Karlovac (Original: HR-HDA-426. Ujedinjena bansko-varaždinsko-karlovačka generalkomanda (1560. – 1848.), (1765-7-31))
Zapisnik karlovačke sjednice održane 11., 16. i 23. veljače 1765. godine s nazivima sjedišta prve tri šumarije Oštarije (danas Baške Oštarije), Krasno i Petrova gora.
Izvor: Vlainić, O., 2021: Šumarska povijest grada Karlovca, 21, Karlovac (Original: HR-HDA-426. Ujedinjena bansko-varaždinsko-karlovačka generalkomanda (1560. – 1848.), (1765-7-31))
Lugarnica Baške Oštarije
Nije poznato da li je od osnutka Šumarije Oštarije postojala zgrada u kojoj je djelovala šumarija. Krajem 19. stoljeća i veći dio 20. stoljeća postojala je zgrada lugarnice koja je pripadala Šumariji Karlobag. Na mjestu lugarnice 1971. godine Šumsko gospodarstvo „Lika“ Gospić izgradilo je hotel Velebno koji je ubrzo prodalo Hotelskom poduzeću „Plitvice“, a ono ga je prepustilo Građevinskom poduzeću „Industrogradnja“ iz Zagreba.
Foto: Lugarnica Baške Oštarije - snimio 1968. godine Ivica Milinović
1822. godine
Osnovana Gospićka šumska direkcija sa sjedištem u Gospiću (1827. godine pripojena Karlovačkoj šumskoj Direkciji).
1860. godine
Osnovan Carski i kraljevski šumarski (šumski) ured u Gospiću koji je 1885. godine pripojen Kraljevskom šumarskom uredu u Otočcu čije je sjedište 1907. godine premješteno na Sušak.
1941. godine
Sjedište Ravnateljstva državnih šuma iz Sušaka premješteno u Gospić. Ukinute su imovne općine, a njihove šume su pripojene državnim šumama.
1960. godine
Osnovano Šumsko gospodarstvo Gospić, jedna od 10 šumarija gospodarstva je i Šumarija Karlobag.
1991. godine
Osnovano javno poduzeće Hrvatske šume, p. o. Zagreb s 15 uprava šuma, dotadašnjih šumskih gospodarstava. Šumsko gospodarstvo „Lika“ Gospić postalo je Uprava šuma Gospić.
13. 6. 2015.
Na Baškim Oštarijama hrvatsko šumarstvo svečano je obilježilo 250 godina od osnutka prve uprave šuma s prve 3 šumarije. Tom prilikom otkriveno je spomen-obilježje u sjećanje na Šumariju Oštarije „na karlobaškoj cesti“.
Foto: F.M.I. Gospić
Jeste li znali?
Takalice
Riječ Takalica dolazi od „takati“ tj. spuzati drvo niz strminu. U ono doba bilo je ondje na podnožju Takalice više pilana (žaga), pa se je k njima niz strmine Takalice drvo „takalo“ od čega je i sama strmina dobila ime.
Izvor: Kosović, B., 1914: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradju iz njih, prve misli o pošumljenju primorskog krša itd.
Foto: Mandica Dasović
Info-ploču izradilo i postavilo Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić. Svečano otvorenje upriličeno prigodom održavanja 2. sjednice Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva u Gospiću 11. listopada 2024.
Report abuse