ČOVJEK
Ujedinjeni su narodi 1959. godine donijeli Povelju o ljudskim pravima.
20. studenog se obilježava Međunarodni dan djeteta i Dan Konvencije UN-a o pravima djeteta.
Klikom na link možete preuzeti Konvenciju:
Čovjek je živo biće. On se rađa, hrani, diše, raste, razmnožava se, stari i umire.
Svi ljudi u svijetu imaju jednaka ljudska prava, bez obzira na spol, rasu, vjeru, nacionalnost, boju kože ili bilo koje drugo tjelesno obilježje.
Čovjek je MISAONO biće- Poznaje pismo, crta, čita, piše, donosi zaključke.
Čovjek je DUHOVNO biće- Vjeruje, osjeća dobro i zlo, pomaže, štiti
Čovjek je DRUŠTVENO biće- Potrebni su mu drugi ljudi. S drugim ljudima živi u društvu.
LJUDSKO TIJELO
Glavni dijelovi tijela su GLAVA, TRUP I UDOVI (RUKE I NOGE)
Glavni se dijelovi tijela sastoje od pojedinih manjih dijelova koje nazivamo ORGANI.
ORGANIZAM- vanjska građa tijela i svi organski sustavi
Organizam čine: Sustavi organa za: kretanje, probavu, disanje, krvotok, izlučivanje, živčani sustav te sustav spolnih organa.
Da bi se tijelo pravilno razvijalo potrebni su zdrava prehrana, uzimanje dovoljnih količina vode, rad, kretanje na svježem zraku, tjelovježba, te dovoljno sna i odmora.
SUSTAV ORGANA ZA KRETANJE
Sustav organa za kretanje čine kosti i mišići. Sve kosti u tijelu čine KOSTUR. Kosti pomažu pri kretanju i štite organe ( lubanja štiti mozak, rebra štite pluća).
Osnovni dio kostura je KRALJEŽNICA. Na nju se vežu kosti glave, trupa i udova (nogu i ruku).
Kosti udova su spojene zglobovima.
Zanimljivosti: Najveća kost u ljudskom tijelu je bedrena kost. Najmanja se kost nalazi u uhu. Zove se stremen.
Za kosti su vezani mišići. Kosti se pokreću stezanjem i opuštanjem mišića.
ORGANI ZA PROBAVU
Sustav organa za probavu omogućuje prerađivanje hrane koju unosimo u organizam. Probava hrane započinje u ustima. Hranu usitnjavamo zubima. Gutanjem hrana do želuca prolazi kroz jednjak. Iz želuca putuje u tanko crijevo. Probavljena hrana iz tankog crijeva krvlju odlazi u sve dijelove tijela. Neprobavljeni dio hrane nakuplja se u debelom crijevu. Izbacujemo ga kroz izmetni otvor.
Jesti moramo redovito, ni premalo ni previše. Važno je jesti raznoliku hranu.
ORGANI ZA DISANJE
Sustav organa za disanje omogućuje nam da dišemo tj izmjenjujemo plinove. Plin koji udišemo je kisik. Izdišemo ugljik dioksid.
Zrak u pluća ulazi kroz nos ili kroz usta. Pluća se nalaze u prsnoj šupljini. Pri udisaju prsna se šupljina širi, a udahnuti zrak ulazi u pluća. Pri izdisaju se prsna šupljina skuplja,a izdahnuti zrak izlazi iz pluća.
Za zdravlje organa za disanje važno je boraviti na svježem zraku, provjetravati prostorije, ne pušiti cigarete i ne boraviti u prostorijama u kojima se puši.
ORGANI ZA KRVOTOK
Sustav organa za krvotok čine srce i krvne žile. Žilama teče krv. Krv je gusta crvena tekućina. Ona svakom dijelu tijela donosi hranu i kisik.
Stezanjem i opuštanjem srce pokreće krv. Kad se srce širi, poput sisaljke usisava krv iz tijela. Kad se srce stisne, vraća krv kroz krvne žile u tijelo.
SUSTAV ORGANA ZA IZLUČIVANJE
Sustav organa za izlučivanje čine bubrezi, mokraćni mjehur i mokraćna cijev. Štetne i otrovne tvari preuzima krv. Ona ih odnosi do organa za izlučivanje. Štetne se tvari izbacuju mokraćom kroz mokraćnu cijev i kožom, u obliku znoja.
OSJETILA
Okoliš spoznajemo osjetilima VIDA, SLUHA, NJUHA, OKUSA, OPIPA, HLADNOĆE, TOPLINE I BOLI.
Oko je osjetilni organ vida. Očima gledamo. Vidimo svjetlost i osvjetljene predmete. Svjetlost u oko ulazi kroz zjenicu.
Uho je osjetilni organ sluha. Uhom čujemo tonove, zvukove i šumove. Uška hvata i skuplja zvukove iz okoliša. Oni se prenose kroz slušnik preko bubnjića do organa sluha koji prepoznaje zvukove i obavještava mozak.
Pomoću nosa dobivamo informacije o mirisima. Razlikujemo ugodne i neugodne mirise.
Na jeziku se nalaze pupoljci za osjet okusa. Površina jezika je hrapava. Puna je kvržica i bradavica. Njima razlikujemo: gorko, kiselo, slatko i slano.
Kožom dobivamo informacije o toplini, hladnoći, boli i opipu.
MOZAK I ŽIVCI
Živčani sustav je građen od mozga, leđne moždine i živaca.
Mozak se nalazi u lubanji. On na temelju informacija koje dobiva iz tijela i okoline upravlja cijelim tijelom. On nam omogućuje rad, učenje i pamćenje. U njemu nastaju i osjećaji. Mozak informacije iz okoline prima pomoću osjetila.
Leđna moždina prolazi kroz kralježnicu. Od mozga i leđne moždine granaju se živci koji ulaze u sve dijelove tijela.
Živčani sustav se razvija učenjem, razišljanjem, čitanjem. Bitno je zdravo se hraniti i dovoljno se odmarati. Djeci je dnevno potrebno 10 sati sna, a odraslom čovjeku od 6 do 8 sati. Živčanom sustavu štete pušenje, alkohol i droga.
PUBERTET
Razdoblje promjena i sazrijevanja tijela dječaka i djevojčica naziva se PUBERTET. Te se promjene počinju događati nakon 9. godine.
OVISNOSTI