Halitoza kao socijalni problem

Na odjelu parodontologije Stomatološke poliklinike Zagreb, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo i socjalnu skrb, odvija se program Halitoza kao socijalni problem.

Projektna grupa:

 dr. sc. Boris Klaić, dr. stom. spec.

mr. sc. Branka Šepić - Matanović, dr. stom. spec.

mr. sc. Mladen Klemenčić, dr.stom. spec.

mr. sc. Mario Šoljan, dr. stom.

e-mail: mario@soljan.com

E-mail: halitoza@gmail.com

    Neugodan dah iz usta (halitosis, foetor ex ore) označava neugodan miris izdahnutog zraka. Izraz halitoza odnosi se specifično na neugodni miris izdahnut tijekom disanja, bez obzira je li zadah oralnog podrijetla ili ne (Haraszthy 2007).

U praksi se halitoza često susreće, no posvećuje joj se relativno malo pozornosti.

Provođenjem ovog projekta uočena je potreba za preciznim dijagnosticiranjem i obradom pacijenata sa problemom halitoze. Nepravilnim liječenjem ovog simptoma moguće je previdjeti mnoge lakše i teže bolesti, te dovesti do psihičkih komplikacija u osoba koje imaju zadah.  

Dosadašnja mjerenja izvršena su na više od 3000 ispitanika različite starosne dobi.

        Pacijenti su zadovoljni što se konačno prepoznalo postojanje simptoma halitoze,što postoji egzaktna metoda za potvrdu simptoma, te ordinacija u kojoj se uz liječenje uzroka halitoze u ustima, dobiju i upute za liječenje organskih bolesti koje dovode do halitoze. 

Cilj istraživanja

U ustima se nalaze bakterije , koje svojim raspadom i bakterijskim životom dovode do nastanka sumpornih i drugih spojeva neugodnog mirisa.

Prisutnost nutrienata, epitelnih ostataka i sline čini usnu šupljinu pogodnim staništem velikog broja različitih vrsta bakterija.

Oralne bakterije uključuju aerobne bakterije, streptokoke,laktobacile, stafilokoke, korinobakterije, te veliki broj anaerobnih bakterija, naročito soja Bacteriodes.

Bakterije mogu samostalno proizvoditi vodik-sulfid i metilmerkaptan iz L-cisteina ili seruma.

Ostatci hrane, slina i krv podliježu procesu putrefakcije , sa hidrolizom proteina i katabolizmom aminokiselina, te proizvodnjom brzo hlapljivih sulfidnih spojeva kao što su hidrogen sulfid, dimetil sulfid i metil merkaptan .

Cilj ovog istraživanja je mjerenje sumpornih plinova u usnoj šupljini, djelomično odgovornih za zadah, a koji je posljedica promjena u usnoj šupljini ili na drugim organskim sustavima.

Ispitanici:

    Ispitivanje je provođeno na populaciji različite životne dobi u prosjeku od 20-70 godine života. 

Najviše ispitanika bile su žene, 40 i više godina života. Ispitanici su birani nasumce bez poznatog uzroka bolesti. Prevladavaju, uglavnom, osobe s visokom stručnom spremom te službenici i oni koji su u određenom obliku komunikacije s osobama u svojoj struci.

Metode i materijali:

    Mjerenje se provodi visoko osjetljivim uređajem halimetrom koji se u praksi pokazao kao pouzdan pokazatelj prisutnosti sumpornih plinova. 

Metoda je potpuno neinvazivna. 

Za aspiraciju se koriste jednokratne plastične cjevčice kojima se ne dodiruje pacijentova usna šupljina.

Mjerenje se provodi u posebnoj , mirnoj prostoriji.  

Bolesnik se, naime, mora opustiti, te 1 minutu imati zatvorena usta. Tada se pred usta postavlja jednokratna plastična cjevčica; ispitanik diše na nos dok se registrira najveća vrijednost koju očitava halimetar. Postupak se ponavlja prema potrebi više puta s vremenskim razmakom od 3 minute.

Korist za ispitanike i znanost:

    Objektivna i ispravna dijagnoza halitoze je od izuzetne važnosti kao polazište njezine terapije. Budući da se radi o multidisciplinarnom području ispitivanja, znanstveni doprinos se očekuje ne samo u području oralne patologije i parodontologije, već i u drugim medicinskim područjima. Također je važno oslobađanje od tjeskobe i postizanje samopouzdanja ispitanika jer bolesnici sa zadahom imaju  i strah od komunikacije, te pri tome postaju depresivni, anksiozni i emocionalno nestabilni.

Internet:

        Kolika je bila zainteresiranost za ovaj problem govore i učestali upiti preko internet-obrasca koji se nalazio u sklopu internet stranica Stomatološke poliklinike Zagreb,  www.spz.hr

 Ciljna grupa, lokacije i korisnici:

     Projekt će se nastojati obuhvatiti populaciju svih dobnih skupina izabranih nasumce bez obzira na dob, spol i obrazovanje.

     Ponoviti će se  mjerenja halimetrom kod ispitanika s najvećim vrijednostima, a  nakon završene terapije, bilo stomatološke  ili opće 

     medicinske, evaluirati će se razlika u mjerenjima.

Rezultati:

    Dosadašnji rezultati pokazuju povećani udio populacije sa neugodnim dahom u ustima.

    Prema našim statističkim obradama znatno je veća nazočnost žena nego muškaraca koji se žale na pojavu neugodnog mirisa u ustima. 

    To su bile žene srednje životne dobi; u prosjeku između 40-50 godine života.

    Prema zanimanjima ispitanici su pretežno službenici i osobe koje komuniciraju s drugim osobama.

    Ispitanici koji se žale na halitozu imaju vidljivo visoke vrijednosti na halimetru; literatura govori da u  85-90% slučajeva halitoze uzročnici

    potječu iz usne šupljine, odnosno s dorzuma jezika, dok se kod ostalih ispitanika uzročnici nalaze u drugim organskim sustavima.

    Halimetrom je mjerena i kontrolna skupina koja se nije žalila na pojavu neugodnog daha.

    U kontrolnoj skupini dobiven je statistički beznačajni postotak ispitanika s povišenim vrijednostima sumpornih spojeva.

Aktivnosti – Sažetak

        Poznato nam je da je neugodni dah jedna od pojava kod osoba koje imaju za posljedicu gubitak samopouzdanja, postaju emocionalno nestabilni, te da polako prestaju komunicirati s okolinom zbog osjećaja manje vrijednosti. Zato je i pokrenuto ispitivanje halitoze kao bolesti današnjice, što je ranije bilo zapostavljeno.

        Cilj našega istraživanja je otkriti koliko je zapravo neugodan dah u ustima objektivna stvarnost i što joj je glavni uzrok, a što bi bio samo subjektivni doživljaj bolesti. Naravno time bismo mogli smanjiti pojavu takve bolesti multidisciplinarnom komunikacijom stomatološke i medicinske struke.

       Kod osoba koje smatraju da imaju neugodni dah to potvrđujemo (ili ne potvrđujemo) mjerenjem i time usmjeravamo bolesnika na liječenje simptoma , odnosno primjenjujemo interdisciplinarnu suradnju stomatologa specijalista parodontologa i oralnog patologa te specijalista u medicinskoj struci. 

Time poboljšavamo zdravstveno i psihičko stanje ispitanika  te osiguravamo češće i redovitije odlaženje kod stomatologa.