Stara planina je najistaknutija balkanska planina čiji planinski venac je dužine oko 90km,na granici Srbije prema Bugarskoj.Ona prestavlja najzapadniji deo Balkanida, koji se u istočnoj Srbiji sučeljavaju sa Karpatima. Priža se od severozapada ka jugoistoku i u istom pravcu visina joj se povećava. Na ovoj planini se ističe vijugavi venac Midžora (2169 m) pretežno izgrađen od crvenih peščara (moćnosti do 1300m gde je usečen deo sliva Toplodolske reke) i konglometara. Planinski venac, čiji mnogobrojni vrhovi su viši od 1800 odnosno 1900 m nadmorske visine, je prekriven prostranim pašnjacima i manjim kompleksima šuma a ujedno je glavna vododelnica između Srbije i Bugarske. Staroplaninskom kraju pripadaju njegove manje integralne celine (zaglavak, Visok i Vidlič.)
Stara planina je bogata padavinama (oko 1.000 mm godišnje, Dojkince- 920 mm) sto se odražava na veliku bujnost izvora i veoma dug period snežnog pokrivača, posebno na glavnom planinskom vencu - Midžoru.
Najveće Staroplaninske reke su:
- Trgoviški Timok ili Korenamac (50 km), koji je na severozapadnoj strani planine. Visočica (71 km) čiji je sliv u južnoj i jugoistočnoj strani planine.