Osvrt na predavanje "The impact of disease on history"

Post date: Nov 5, 2012 6:18:38 PM

Predavanje povjesničara okoliša Franka Zelka „The impact of disease on history“

U četvrtak 25. listopada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je na inicijativu Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju te u organizaciji doc. dr. Hrvoja Petrića, povjesničar okoliša prof. dr. Frank Zelko održao je predavanje pod naslovom „The impact of disease on history“. Profesor Zelko predaje globalnu i sjevernoameričkom povijest okoliša na Sveučilištu u Vermontu, a trenutno se bavi povješću ekoloških pokreta. Na predavanju koje je održao pokazao je iz primjera epidemije kuge u Europi i epidemija zaraznih bolesti kao što su velike boginje, ospice, mumps, gripa, pa čak i obična prehlada u Amerikama, kako bolesti mogu uzrokovati pad ili uspon ljudskih društava. Bez zaraznih bolesti na koje američka domorodačka plemena nisu mogla razviti imunitet prvenstveno zbog manjka domaćih životinja od kojih je većina bolesti potekla u Europi, španjolski konkvistadori vjerojatno ne bi bili toliko uspješni u osvajanju carstava Asteka i Inka u srednjoj i južnoj Americi, kao što te iste bolesti ne bi očistile put budućim doseljenicima, engleskim puritancima. No velike epidemije ne utječu samo na razvoj povijesti ljudskih društava, već i na okoliš u kojem ta društva žive. Često zaboravljamo da smo dio tog okoliša, pa volimo razmišljati o ljudskoj djelatnosti kao da se događa u vakumu, nevezano uz ostalu živu i neživu prirodu. Mikrobi nas podsjećaju da to nije tako. Nakon velikog pomora ljudske populacije uzrokovanog kugom došlo je do obnavljanja šuma u Europi, a postoji i teorija da su se smanjile emisije stakleničkih plinova. To možemo protumačiti kao neizbježnu međuovisnost svih vrsta na Zemlji, ali i zapitati se koliko smo zapravo podređeni volji mikroba? Kratko ponavljanje lekcije o metiljima i njihovoj sposobnosti da utječu na ponašanje domaćina koje osigurava njihovo daljnje razmnožavanje je sigurno potaknulo mnoge sudionike predavanja na razmišljanje.

Spomenuvši danas masovno korištene antibiotika i njihovih učinka, kao i sve češću praksu rađanja carskim rezom, Profesor Zelko je na kraju ukazao na veliku važnost i sveprisutnost mikroba, odnosno bakterija kako na individualnoj, tako i na globalnoj razini. Međutim, pitanje je mogu li ljudi prihvatiti činjenicu da sićušni mikroorganizmi nevidljivi golim okom mogu zbrisati cijele civilizacije visoko razvijenog Homo sapiensa.

Frank Zelko je po majci podrijetlom iz Međimurja, a rođen je i odrastao u Melburnu u Australiji, a danas je sveučilišni profesor na University of Vermont u SAD-u te ujedno istraživač u Rachel Carson Center for Environment and Society Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu. Specijalist je za ekohistoriju, a trenutno se bavi poviješću ekoloških pokreta. Pred izlaskom iz tiska mu je knjiga o povijesti Greenpeace-a u izdanju Oxford University.

Marina Zrnić