¡Utz apetik pa ri nuclase! Kinkikot rech kinmaj wajun junab’ re escuela ri’, are ri ukaj nujunab’ pa ri PCTA xuquje’ ri ukab’ nujunab’ che k’amal b’e pa ri Departamento re ri k’i ch’a’bal. ¡Sib’alaj utz kwilo ke’into’ ri e tijoxelab’ re secundaria rech kekun kkib’an ri kimetas!
Wene’ 12 junab’ kanoq, ri wixoqil e ri in xojk’uli’ pa jun je’lalaj lugar pa taq’aj chi ja’ pa Punta Cana, República Dominicana. Sib’alaj je’l ri q’ij y ri winaq más je’l na.
K’o oxib’(3) walk’wal che pa wajun junab’ pa ri escuela e are pa ri uk’ab’ kijunab’ re ri universidad. Ri ki’universidad are University Massachusetts Lowell, Quinnipiac University xuquje’ New England Institute of Technology. E are’ kkaj ke’ux jun enfermera, jun doctor xuquje’ jun policía.
Jacha’ katkun kawil pa ri e wachb’al pa wajun página ri’, k’o jun nuk’ojol che ktz’aqat 8 ujunab’ pa wajun ik’ ri’ xuquje’ are’ k’o pa ri nab’e grado.
Xuquje’ k’o oxib’ nutz’i’, ri kib’i’ are Josie, Buttons xuquje’ Rainbow. Ri unan ri Rainbow are jun chke ri 4,000 beagles che ri Sociedad Humana de Estados Unidos xresaj pa jun ja che xb’an experimentos re jujun productos kuk’ ri taq tz’i’ pa Virginia.
Rumal che in tat xuquje’ ajtij, k’ax ta chwe kinch’ob’ ri kkaj ri tijoxelab’ pa ri secundaria xuquje’ ri k’ax che kkiriqo. Weta’m che man junam taj konojel ri winaq, k’o jalajoj jastaq kkaj xuquje’ jalajoj kik’ax, rumal la’ kwaj kweta’maj más pa kijujunal ri e tijoxelab’.
Chi’ in tijoxel, amaq’el xwaj kinb’an ronojel ruk’ utz chomanik xuquje’ ri nucalificaciones sib’alaj utz. Xinmaj pa ri Universidad re Boston jacha’ jun tijoxel re pre-medicina rech kinux ajkun(doctor), rumal la’ pa ciencias ri nucalificaciones más utz. Nutijom matemática chke tijoxelab’ re educación media xuquje’ secundaria, xuquje’ in xinux ri ukab’ ajtij chke keb’ ajtijab’ pa jun clase de matemática pa ri PCTA. Jun chke ri nucarreras pa ri universidad are ciencias políticas, rumal la’ k’o nim weta’mab’al chrij ri historia. Rumal che sib’alaj utz kinb’an rech kinsik’ij uwach xuquje’ rech kintz’ib’anik, xinb’an graduar wib’ pa ri Facultad de Derecho re ri Universidad de Suffolk, xuquje’ xinux abogado rech familia xuquje’ rech derecho inmobiliario, y chanim tajin kintijoj inglés. ¡Ri más nim ub’anik are che kinkun ke’into’ ri tijoxelab’ chrij ri clases!
Amaq’el ke’into’ ri nik’aj chik ruk’ ronojel ri wanima’ rech kekun kkib’an ri jastaq, wari’ ub’anom che kwaj kinux ajtij y kwesaj ri título ub’i’ máster en Educación re ri American International College.
Are chi’ tajin kinya ta tijonik, utz kinwil kink’oji’ ruk’ ri nufamilia, kinb’an kuk’ ronojel ri k’o kub’an ruk’ ri ejercicio, usik’ixik uwach, ub’anik wa’im xuquje’ kinb’an ub’anik ri jastaq xuquje’ kinb’an jastaq. Ri wixoqil tajin kumaj che ukub’saxik uk’u’x chwij rech kinkoj ri e chakub’al(herramientas). Rumal wa’, xaq xiw xinux in sak’aj che uloq’ik ri e chakub’al ri’ are k’u nijun mul kinkoj na chi jumul. Pane’ weta’mam chi k’i jastaq, maja’ kinkun kinb’an ub’anik ri e carros rumal ri taqanik ya’om rumal ri wixoqil xuquje’ ri mecánico.
Ri achi’lanik xuquje’ ri jastaq katkunik kab’ano chi katb’e pa ri PCTA sib’alaj e k’i. ¡Are jun utzalaj sipanik chnuwach in, kinux ajtij xuquje’ kinchakun kuk’ ri tijoxelab’ y ri winaq che sib’alaj utz rumal che in ri ajtij re keta’max k’i ch’ab’al pa ri PCTA! ¡Chqab’ana’ b’a’!